фебруар 1, 2026

Dan: 16. maj 2024.

Stevanovic-biblioteka-(1)

“Tri slobode za Simonu“ naziv je najnovijeg romana Mladena Stevanovića koji je večeras predstavio kikindskoj publici u Narodnoj biblioteci. Stevanović, rođeni Kruševljanin, zaposlen kao prosvetni radnik u Beogradu, pre ovog objavio je tri romana, od kojih je dva već predstavio u našem gradu. U blizini Kikinde odvija se i deo radnje njegovog najnovijeg dela.

– Junaci se, u nekom momentu, nalaze na graničnom prelazu Nakovo, a čitava radnja romana se dešava na potezu Kikinda – Vršac jer je Simona Rumunka. Posle romana „Hipokratova deca“, na stalna pitanja o čemu će biti sledeći roman, odgovarao sam da će biti o bivšoj rumunskoj gimnastičarki i tako sam, iz ironijskog elementa, shvatio da je to moguće – kaže Stevanović.

„Tri slobode za Simonu“ nastajale su tri godine i sada je jasno ko može Simoni da daruje slobodu.

– Samo ona sama i za sebe, to je jedini način – kaže. – Radi se o pokušaju da se na našem podneblju sačini špijunski roman koji se bavi ključnim istorijskim momentima u drugoj polovini 20. veka, na ironičan i ciničan način.

Pored navedenih, Stevanović je napisao i romane „Ramovi za pogrešne slike“ i „Sudbine plešu tango“.

–  Da pišem je nasušna potreba. Čovek uvek sebi traži zabavu, ja u pisanju nalazim sjajnu zabavu i tada sam iskreno srećan – zaključuje pisac.

O najnovijem Stevanovićevom romanu govorio je i dr Vasilije Milnović, književni kritičar i istoričar.

 

Prekid u snabdevanju strujom najavljen je za deo potrošača u drugom rejonu u Kikindi, kao i za potrošače u Vincaidu.

Zbog radova na mreži, u petak, 17. maja, od 9 do 12 sati, struje neće biti u Kikindi, u sledećim ulicama:

– Kiš Mihalja

– Kraljevića Marka, od Kiš Mihalja do Miloša Crnjanskog

– Kumanovska, od Kiš Mihalja do Stevana  Lakai Gige

– Kumanovska, od Kiš Mihalja do Veljka Petrovića

– Albertova, od Miloša Crnjanskog do Žarka Gavranova

– Miloša Crnjanskog

– Kraljevića Marka, od Miloša Crnjanskog do Žarka Gavranova

– Albertova (parna strana), od Stevana Lakai Gige do Miloša Crnjanskog

– Albertova, leva strana, od Miloša Crnjanskog do polovine ulice prema ulici Đure Oličkova.

U ponedeljak, 20. maja, biće isključeni potrošači u Vincaidu, od 10 do 12 sati, najavljeno je iz kikindske „Elektrodistribucije“.

gimnazija-decije-selo-(2)

Učenici i nastavnici Gimnazije „Dušan Vasiljev“, zajedno sa direktoricom Mirjanom Dražić, posetili su danas Dečije selo u Sremskoj Kamenici. Ovom prilikom donirali su odeću, obuću, igračke, školski pribor, udžbenike, ali i kolače za štićenike koji žive u ovom posebnom selu.

-Tokom Nedelje sećanja i zajedništva naši đaci pokrenuli su akciju prikupljanja humanitarne pomoći za decu i mlade u Dečijem selu. Inicijativa je rado prihvaćena i svi smo se uključili kako bi sakupili sve što je štićenicima potrebno. Posetu smo iskoristili da sa predstavnicima Dečijeg sela potpišemo Povelju saradnji i već je dogovoreno da ćemo ih posećivati najmanje dva puta godišnje, u maju kada se obeležava Međunarodni dan porodice i tokom zime. Pozvali smo ih da nas posete i budu naši gosti za „Dane ludaje“ – istakla je Mirjana Dražić.

A.Đ.

arhiv-grbovi-(5)

Radionica „ Od pečata do štitova – grbovi Velikokikindskog privilegovanog distrikta“ u Istorijskom arhivu organizovana je u saradnji sa „ Terom“. Učenici šestog razreda OŠ „ Jovan Popović“ su crtali grbove mesta u Distriktu, a u glini su utiskivali pečate mesta koja su mu pripadala.

Radionice će u toku maja i juna biti organizovane u saradnji sa zainteresovanim školama, a u programskom smislu predstavljaju početak obeležavanja 250 godina od uspostavljanja Distrikta. Cilj je da što više učenika starijih razreda osnovnih škola u gradu i selima prođe kroz radionice i da kroz igru saznaju neke informacije o Velikokikindskom privilegovanom distriktu (1774-1876), navode u arhivu.

nasa-kuca-cvece-(4)

„Ovde gajimo ljubav“ naziv je programa-terapije baštovanstvom koja se sprovodi u Centru za pružanje usluga socijalne zaštite. Korisnici Centra danas su izašli na trg i ponudili sugrađanima začinsko bilje koje su sami uzgojili.

– Posejali smo biljke pre dva meseca, sve nam se primilo, i puno smo radili. Imamo limunski, crvenolisni i običan bosiljak, žalfiju, nanu, sve u saksijama,  i rezano cveće sa lavandom, ruzmarinom, matičnjakom i nanom – kaže Slobodan Krsta.

Pored tezge kod Kulturnog centra su i roditelji koji su, takođe, učestvovali u ovoj plasteničkoj proizvodnji u programu povodom Dana porodice.

– Ovo je treća godina kako sprovodimo akciju, a na trg izlazimo više puta u toku godine. Imamo i voćnjak koji je u fazi rasta, sa 60 sadnica i za sada su nam već pomalo rodile kajsije i šljive. U plasteniku uzgajamo i cveće i nadamo se da ćemo ga izneti na prodaju i posadićemo ga u našem dvorištu kako bismo oplemenili prostor – kaže Nikoleta Pavlov, v. d. direktor Centra.

Aromatično bilje prodaje se po simboličnoj ceni od 150 dinara za saksiju, a veliki mirisni buketi rezanog bilja su sto dinara i sugrađani ih rado kupuju. Prikupljeni novac baštovani iz Centra iskoristiće za ekskurzije i druge svoje aktivnosti. Prodaje na trgu danas će biti do 14 sati i ponovo sutra od 10 do 14, a  zatim i na sledećem bazaru Turističke organizacije.

struja radovi

Zbog planiranih radova na električnoj mreži u utorak, 21. maja od 9 do 11 sati bez struje će biti domaćinstva u ulicama Stevana Sremca od Miloša Velikog do Dušana Vasiljeva, Vašarište, Marije Bursać, Braće Opsenice, Braće Sredojev od Doma starih do kraja ulice, u ulici Mali Bedem, Šabačkoj od pola ulice prema Stevana Sremca, Put za Rusko Selo, Dušana Vasiljeva od Stevana Sremca do Pere Segedinca, Pere Segedinca od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve i zgrade u ulicama Pere Segedinca i Dušana Vasiljeva.

Istog dana od 12 do 14 časova električne energije neće biti u domaćinstvima i ulicama Stevana Sremca od Dušana Vasiljeva do Braće Arsenov, Karađorđevoj od Stevana Sremca do Pere Segedinca, Pere Segedinca od Karađorđeve do Braće Arsenov,  Ivana Milutinovića od Stevana Sremca do Cara Dušana, Milana Petrovića, Veselina Kljajića, Koste Krnića, Braće Arsenov i ulici Poljana.

 

fico
Na slovačkog premijera Roberta Fica danas je pokušan atentat u Handlovi, 150 kilometara severoistočno od Bratislave. On je tom prilikom ranjen, a ubrzo nakon toga je prebačen u bolnicu.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak odmah nakon upucavanja na kome se vidi kako Ficovo obezbeđenje bukvalno drži slovačkog premijera da ne padne, dok se on pridržava za stomak. U drugom snimku koji se pojavio na društvenim mrežama vidi se kako su napadača savladali članovi premijerovog obezbeđenja.

Robert Fico, predsednik stranke Smer – socijaldemokratija rođen je 1964. godine, a na trenutnoj funkciji premijera je od 25. oktobra 2023. godine. On je već u tri ranija mandata bio na istoj poziciji i to od 2006. do 2010. godine i od 2012. do 2018. godine.

Kada protesti ne urode plodom sledi – terorizam

U poslednjih desetak godina širom sveta pojavio se talas suverenističkih lidera koji su, za razliku od svojih korumpiranih prethodnika, iznad svega stavili interese države i naroda koje su predstavljali. Među njima su svakako Donald Tramp, Viktor Orban, Aleksandar Vučić, kao i mnogi drugi. Jedan od njih je svakako i Robert Fico. Kao takav, on je predstavljao veliku prepreku odlazećem globalističkom svetskom poretku i dubokoj državi čijoj se vladavini, polako ali sigurno, bliži kraj.

Današnji pokušaj atentata predstavlja najboka drbolju ilustraciju kako se globalisti i dužava obračunavaju sa svojim protivnicima. Naime, prvo su po svaku cenu pokušali da spreče Ficov dolazak na vlast: pripisivali su mu lažne afere, veze sa Rusijom, izmišljenu korupciju itd. Kada je slovački narod ipak odlučio da želi suverenistu na čelu svoje države, onda su u Slovačkoj odjednom počeli da se organizuju protesti ne bi li, barem tako, uspeli da uzdrmaju Ficovu vlast. Kada ni to nije urodilo plodom, na red su došle terorističke metode!

Drugim rečima, duboka država ne preza ni od čega i učiniće sve kako bi zadržala svoju moć. Fico im se, jednostavno, našao na putu, a bio je i primer drugima što je posebno opasno za globaliste.

Slične metode delovanja očigledne su i u drugim zemljama, simptomatično, samo onim čije su vlasti digle glas protiv globalističke hegemonije. Upravo u ovim trenucima u Gruziji se odvija pokušaj obojene revolucije, nakon što je vladajuća većina donela zakon o transparentnosti stranog uticaja koji će  od medija i organizacija civilnog društva, koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva, zahtevati da se registruju kao strani agenti.

Zanimljivo, Gruzija je taj zakon donela po uzoru na jedan sličan pravni akt iz SAD, ali to nije sprečilo plaćeničku gruzijsku opoziciju da organizuje nasilne proteste na kojima su napadane institucije i organi reda.

Spreman atentat na Vučića dok je opozicija organizovala nasilničke proteste

Od kako je 2012. godine skinut kriminalni žuti režim u Srbiji koji se vlasti dokopao obojenom revolucijom, naša zemlja se našla pod serijom pritisaka. Razni „nezavisni mediji“, koji su debelo plaćenih iz raznih internacionalnih fondova, svakodnevno su izmišljali laži o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj najužoj porodici. Za to vreme opozicija je gotovo svake godine organizovala proteste koji su, gotovo redovno, praćeni izlivom nasilja. Napadane su državne i gradske institucije, organi reda i svi oni koji se nisu slagali sa nasilničkom opozicijom.

Treba se samo setiti „žute patke“ i protesta protiv bilo kakve izgradnje i investicija u Srbiji. Pa onda i sramnog iskorišćavanja majskih tragedija, kada je opozicija na krilima narodne tuge pokušala da se dokopa vlasti. I dok je narod tugovao za nevinim žrtvama monstruma, opozicionari su najavljivali krvoproliće, „jurenje po ulicama“ i „bacanje u Dunav“.

Tokom prethodnih 12 godina na srpskog predsednika planirano je i nekoliko atentata koje je trebalo da izvedu pripadnici kriminalnih klanova sa snajperom koji je već bio spremljen. Informacije o tome imao je i Europol.

Orban sprečio svaku obojenu revoluciju

Veliki prijatelj srpskog predsednika, mađarski premijer Viktor Orban, kao jedan od predvodnika suverenizma u svetu, takođe se poput Vučića više puta našao na meti duboke države. Poslednjih godina, globalisti su više puta organizovali proteste opozicije u Mađarskoj, ali su svi do danas bili neuspešni.

Povodi su bili razni – od zatvaranja Soroševog univerziteta u Budimpešti (koji je školovao petokolonaše širom sveta) do školskih reformi. Ipak, mađarskom narodu je bilo jasno šta se iza toga krije, tako da je Orban uspešno prebrodio sve političke krize koje su mu nametane spolja.

Tramp: To su ljudi koji su bolesni

Svakako ne treba zaboraviti ni masovne proteste u SAD koji su organizovani dok se u Beloj Kući nalazio Donald Tramp. Tada su razne nevladine organizacije, koje su finansirane iz međunarodnih fondova, organizovale nasilničke proteste pod sloganom „Black lives matter“. Koristeći za povod smrt jednog tamnoputog muškarca tokom hapšenja, organizovani su nasilnički protesti širom SAD koji su uvek praćeni pljačkanjem prodavnica i privatnih kuća, napadima na policiju i širenjem međurasne mržnje.

Mnogi su još tada upozoravali da je Tramp u opasnosti i da mu duboka država neće oprostiti to što je imao hrabrosti da im se usprotivi.

Američki novinar i komentator Taker Karlson izjavio je prošle godine da bi bivši predsednik SAD Donald Tramp mogao da bude ubijen.

– Počeli su sa kritikom, onda su protestovali, pa su ga opozvali. Sada podižu optužnicu i ništa od toga ne funkcioniše. Šta je sledeće – upitao je Karlson.

On je dodao da se ide ka atentatu na Donalda Trampa.

– To niko neće da kaže, ali ne znam kako ne možete da dođete do tog zaključka – rekao je Karlson.

Novinar je takođe u intervju s Trampom bivšeg predsednika, između ostalog, direktno pitao da li misli da bi mogao da bude ubijen.

– Da li ste zabrinuti da će pokušati da vas ubiju? Iskreno, zašto ne bi pokušali da vas ubiju – pitao je Karlson, na šta je Tramp odgovorio:

– Oni su divljaci. To su ljudi koji su bolesni!

Pokušaj vojnog puča u Turskoj 2016. godine

Kada je turski predsednik odlučio da više neće slepo da sledi naređenja iz Vašingtona, ubrzo je organizovan pokušaj državnog udara u Turskoj koji je pokušao da izvede pobunjeni deo turske vojske povezan sa Fetulahom Gulenom koji, gle čuda, živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema nekim informacijama, plan je bio da se Erdogan pogubi, a na vlast dovede Gulen i ljudi verni njemu.

U sukobima između pučista i snaga lojalnih Erdoganovom režimu poginulo je oko 290 ljudi, a više od 1.400 je ranjeno. Uhapšeno je oko 6.000 ljudi, a smenjena su 34 turska oficira. Puč na kraju nije uspeo.

Ukrajinu ugurali u rat zarad sopstvenih interesa

Protesti su svojevremeno organizovani i u Ukrajini, a o posledicama nasilnog otimanja vlasti u Kijevu ne treba trošiti reči. Ta zemlja je završila u krvavom građanskom ratu, a kasnije i sukobu sa Rusijom. Oni koji su stajali iza protesta i danas guraju ukrajinsku mladost u smrt zarad sopstvenih interesa, a Ukrajini će trebati nekoliko vekova da obnovi sve što je izgubila u prethodnih nekoliko godina.

Nešto slično je pokušano i u Belorusiji 2020. i 2021. godine. Proteste je iz inostranstva predvodila Svjatlana Cihanovskaja, aktivistkinja i supruga blogera. Danima su trajali neredi u Minsku, gde su demonstranti napadali policiju posle izbornog poraza njihove kandidatkinje. Ipak, na kraju je i taj pokušaj obojene revolucije propao.

Bliži se kraj globalističke hegemonije

Narodi širom Evrope i sveta sve više dižu svoj glas protiv trulog globalističkog poretka koji već tri decenije gospodari svetom. U ovoj, 2024. godini očekuju nas američki predsednički i izbori za Evropski parlament na kojima bi suverenističke snage vrlo lako mogle da odnesu pobedu. To se naravno ne dopada dubokoj državi koja je spremna na sve kako bi zadržala status quo. Pokušaj atentata na Fica, nažalost, može da bude samo početak zla koje nas očekuje. Zbog toga, Srbi kao i svi ostali slobodomisleći narodi, moraju da čvrsto stoje na svojim pozicijama jer nas ne očekuje nimalo lako vreme.

Pojavljivaće se razni vukovi u jagnjećoj koži koji će, zarad stanih interesa, predlagati da se sopstvena država uništava. Zbog toga moramo biti mudri i, ni u kom slučaju ne nasedati na takve laži jer – sloboda je blizu!

Uskoro će slika sveta izgledati potpuno drugačije. Do sada je jedna mračna internacionalna klika međusobno svađala narode širom sveta i gurala države u međusobne sukobe, samo da bi održavali svoju moć. Sada, kada suverenistički lideri širom sveta međusobno sarađuju, moć duboke države sve više slabi i samo je pitanje dana kada će slobodni svet da zada konačni udarac globalizmu i nakaradnom poretku koji su gradili više od tri decenije.

24sedam

 

 

16.5.-basket.-najava

Kikinda će u subotu biti domaćin četvrtog turnira u basketu 3h3 „Mamut open”. SC „Jezero” organizovaće turnir A kategorije, a prijaviti se mogu: pro seniori, seniorke, igrači do 14 godina te takmičari u brzom šutiranju trojki odnosno zakucavanju.

– Pošto je Kikinda grad dobrih ljudi, „Mamut open“ otvoren je za sve u čast ispisivanja košarkaške istorije Kikinde, a s obzirom na to da je turnir A kategorije, SC „Jezero”, uz pokroviteljstvo Grada Kikinde, odlučio je da ga  organizuje na trgu i da kotizacija iznosi onoliko koliko koja ekipa može i želi da odvoji za pomoć Udruženju građana „Deca sa ahondroplazijom” i to će biti podrška njihovoj kampanji „Hoću da rastem” – napominju u SC „Jezero”.

Početak turnira planiran je u podne, a prvoplasirana ekipa osvojiće 150.000 dinara i „slot” u Velikom finalu Srbije, drugoj će pripasti 30.000  i sportska oprema, a trećeplasiranoj 20.000 dinara i sportska oprema. Prijave su na internetskoj stranici FIBA 3×3: https://play.fiba3x3.com/events/2189acf8-bb42-464a-bb6a-c2b14152c2a7

D. P.

 

muzej-tera

U subotu, 18. maja, CLPU „Tera“ slavi dva najveća muzejska praznika – Međunarodni dan muzeja i Evropsku noć muzeja. Muzej „Tera“ biće otvoren sve posetioce od 16 časova, a na raspolaganju će biti višečasovni program.

Od 16 časova je svečano otvaranje uz nastup učenika Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški”. Nakon toga do 18  sati je takmičenje u „Topanju”, tradicionalnoj severnobanatskoj igra sa glinom namenjenoj najmlađima. Od  17 do 19 časova je  vajarska radionica pod nazivom „Kikinda i ornament” dekorativna fasadna plastika na starim kikindskim zgradama biće polazna tačka. Mentor ove radionice je vajar Igor Smiljanić. Od 19 do 23

sata je „PoTera“  muzejska igra namenjena onima koji uživaju u rešavanju zagonetki. Tekstove potpisuje Milana Grbić.

U 21 sat počinje muzički program  u izvođenju di džej set „Geopard”. Tokom trajanja programa, biće organizovana stručna vođenja kroz stalnu postavku, a svi posetioci imaće priliku i da pogledaju tri aktuelne izložbe.

Don`t copy text!