April 17, 2026

Day: March 29, 2024

dara-iz-Jasenovca-1536x1027

Studenti koji od juče drže u blokadi Filozofski fakultet zbog skandaloznih izjava profesora Dinka Gruhonjića organizovali su gledanje filma “Dara iz Jasenovca”.

Tokom blokade, studenti organizuju razne aktivnosti, a danas popodne su sasvim prikladno organizovali gledanje filma “Dara iz Jasenovca” na platou ispred ulaza u zgradu Filozofskog fakulteta.

U jednom momentu, tokom prikazivanja filma, studenti su podigli svoje indekse.

Da podsetimo, film “Dara iz Jasenovca” je prvi srpski igrani film koji govori o jednom od najstrašnijih koncentracionih logora u istoriji i govori o stradanjima srpskih, jevrejskih i romskih muškaraca, žena i dece u logoru smrti Jasenovac u doba Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata.

Film “Dara iz Jasenovca” snimljen je 75 godina nakon zatvaranja zloglasnog koncentracionog logora. Jedan od glavnih aktera ovog filma je i krvnik Dinko Šakić, upravnik logora. Nažalost, profesoru Dinku Gruhonjiću se učinilo prikladnim da se poistoveti sa gnusnim istorijskim likom, koji je “zaslužan” za smrt stotine hiljada dece, majki i očeva.

Studenti nastavljaju sa blokadom i stoje pri svojim zahtevima da uprava Filozofskog fakulteta mora da osuditi govor mržnje profesora Dinka Gruhonjića i da se oglasi po pitanju njegovog daljeg rada sa studentima.
Studenti su i večeras položili ispit iz zrelosti, empatije i znanja.

Izvor: Vojvodina uživo

kombo-ff
Danas u podne je počeo skup profesora Filozofskog fakulteta zbog blokade Filozofskog fakulteta, a ono što je primetno jeste prisustvo opozicionih političara koji su poznati po mržnji prema Srbiji i SPC, koji i ovu priliku koriste da se dokažu svojim stranim poslodavcima.

Na skupu ispred Filozofskog fakulteta su primećeni Bojan Pajtić, Marinika Tepić, Borko Stefanović, kao i Nenad Čanak, koji ni u jednom trenutku nisu osudili govor mržnje Dinka Gruhonjića, a navodno se zalažu za Srbiju bez nasilja i mržnje.

Ono što je zajedničko za ove političare jeste činjenica da su se tokom svog dugogodišnjeg bavljenja politikom zalagali za autonomaštvo, a najdalje od svih su išli Nenad Čanak i njegova bivša partijska koleginica Marinika Tepić koji su se zalagali da severna srpska pokrajina treba da postane republika.

Takođe, Marinika Tepić je jedna od potpisnica Deklaracije da se u Srebrenici dogodio genocid, što odgovara stavovima Dinka Gruhonjića.

Pčele

Prema nedavno objavljenom bilansu u biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zima 2023/2024. godine bila je najtoplija od 1951. godine i sušna u većem delu zemlje. Zabeležene su rekordno visoke vrednosti temperatura. U nekim mestima zabeleženi su i letnji dani, a registrovana su dva toplotna talasa. Kikinda se našla među tri grada (pored Kruševca i Kraljeva) u kojima je izmereno rekordno dugo sijanje sunca tokom zime.

Između ostalih, posledice uticaja ovih zimskih meteoroloških iznenađenja, polako svode i pčelari.

– Cela zima i prvi dani proleća su nas vrlo iznenadili – kaže za Kikindski portal Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine. – Pčelarstvom se bavim gotovo 40 godina, ali ovakve vremenske prilike nisam zapamtio. Ipak, pčele nikad nisu bile bolje nego ovog proleća, ali je to relativno jer je sve i oživelo dosta ranije. Ono čega se plašimo, što smo imali prvih dana proleća, to je mraz kojeg je bilo u celoj zemlji. Kod nas su te najniže temperature bile stepen i dva ispod nule, što će se loše odraditi na cvetanje voća. Pčele su, za sada, nakupile dovoljno hrane, ne znamo još šta nas čeka, ali se nadamo dobrom.

Pčele su u dobrom stanju u ovom trenutku i prilično dobro podnose promenu klime, tvrdi Čolak i navodi da je bagrem pretrpeo dosta veliku štetu zbog mraza.

– Mi u Kikindi nemamo bagremovu pašu, ali je repica u fazi pred cvetanje. Obično počinje da cveta 15. aprila, ali će ove godine to biti bar 20 dana ranije. Suncokret, koji je tek u fazi u setve, poneće ishranu, ali samo ako ne bude trovanja, ako ratari i mi budemo na istom zadatku, kao što smo bili nekoliko godina unazad jer jedino će tako biti dobro i njima i nama – siguran je Čolak.

Ako tome dodamo i već poznate probleme sa kojima se suočavaju pčelari: činjenice da je otkupna cena suncokretovog meda niska – prošle godine je bila 1,8 evra za kilogram, ali da otkupa gotovo i da nema, pčelarima ostaju problemi stvaranja zaliha jer od kuće prodaju samo pet do 10 odsto proizvodnje.

Pored toga, kako se čulo jesenas na skupu vojvođanskih pčelara u Kikindi, subvencije su suviše niske da bi bile dovoljne za opstanak pčelara, posebno onih kojima je to jedini izvor prihoda. U Kikindi se pčelarstvom bavi između 250 i 300 sugrađana.

S. V. O.

GRAD-KIKINDA-BKC

Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) raspisuju konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora do 35 godina starosti. Konkurs se odnosi na autore koji žive na teritoriji Grada Kikinde, na autore iz Srbije i iz dijaspore.

Grad Kikinda i BKC više od 15 godina zajednički objavljuju prve knjige, a štampano je preko 30 naslova u okviru ove saradnje.

Autori konkurišu sa rukopisima (poezija, proza, esej, književna kritika, naučni i istraživački radovi…) od kojih će žiri odabrati tri rukopisa za objavljivanje u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra. Žiri će nastojati da odabere po jedan rukopis autora iz Kikinde, sa teritorije Srbije i iz dijaspore.

Žiri radi u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija).

Propozicije konkursa: rukopise u word formatu, biografiju autora i kontakt podatke (adresa, mejl, telefon) poslati na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Konkurs je otvoren od 29. marta do 1. jula. Rezultati će biti objavljeni 1. avgusta, a knjige do kraja 2024. godine.

Za sve dodatne informacije o konkursu obratiti se na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Suntility-AOBC-Article-Image

Elektroprivreda Srbije  je sa kompanijom  „B2 Sanspot“ iz Kikinde potpisala ugovor o otkupu električne energije.

Ugovorom EPS preuzima balansne odgovornosti u probnom radu i trajnom radu na 15 godina za buduću elektranu  „B2 Sanspot“ od sedam megavata u Kikindi.

Kikindska i Novocrnjanska su prve solarne elektrane sa kojima EPS potpisuje ove ugovore na osnovu aukcija koje je sprovelo Ministarstvo rudarstva i energetike.

Direktor kompanija „B2 Nova San“ iz Nove Crnje i „B2 Sanspot“ Miloš Kostić je rekao da obe elektrane imaju građevinske dozvole i ugovore sa kompanijom „MT-KOMEKS“ za izgradnju po principu „ključ u ruke“, da je za obe elektrane kupljena sva oprema i radovi su u toku.

-Obe elektrane biće spremne za testiranje u maju, a ukupna godišnja proizvodnja te dve solarne elektrane biće 25.000 megavat-sati. Time nastavljamo investiciona ulaganja jer smo prošle godine pustili u rad solanu elektranu „Delasol“ u Lapovu, snage oko 10 megavata –  rekao je Kostić.

Katolička crkva

Za katolike, protestante, anglikance, vernike nekih pravoslavnih i brojnih manjih crkava danas je Veliki petak, dan stradanja i smrti Isusa Hrista, dan posta i nemrsa, što potvrđuju svedočanstva iz drugog veka.

To je jedini dan u godini kada nema svete mise, ali se u crkvama posle podne čita Križni put, put stradanja Hristovog.

Sledi klanjanje Svetom krstu, molitva vernika i pričešćivanje, ne zvone zvona, orgulje ne sviraju, oltar je bez krsta, svećnjaka i cveća, a vernici se u okupljaju u tišini.

S obzirom na to da je Veliki petak najtužniji dan u godini, uskršnja jaja farbaju se, po pravilu, na Veliku Subotu, a običaj je i da se prave pereci, koji simbolizuju Hristov venac.

c8603a4c-c2e5-446d-b22f-b54cc9e9a887

Da bi subvencije za poljoprivrednu proizvodnju bile brže isplaćene  neophodno je podnošenje zahteva putem aplikacije e agrar. Mirjana Tomić, savetodavac PSS navodi da se službi javlja velik broj proizvođača  sa ovom nedoumicom.

-Pojedini poljoprivrednici smatraju da su obnovom gazdinstva završili sav posao. Međutim to nije tako i svi oni koji nisu sigurni da li su podneli zahtev za subvenciju mogu da dođu u prostorije Poljoprivredne stručne službe da podnesemo zahtev dok još ima vremena – napominje naša sagovornica.

Poljoprivredna gazdinstva koja su u procesu registracije odnosno oni koji ovaj posao još uvek nisu završili takođe mogu podneti zahtev za subvencije od države.

-Bez obzira na to što nemaju rešenje i broj poljoprivrednog gazdinstva neka dođu, jer je Ministarstvo poljoprivrede omogućilo podnošenje zahteva i u ovoj fazi – dodaje Mirjana Tomić.

Vrlo je važno da svi poljoprivrednici prate e sanduče. Kada im stigne rešenje o odobravanju subvencije da ga prihvate.

-Ukoliko ne prihvate rešenja odužiće se isplata sredstava. Pošto prihvate rešenje, već posle dva, tri dana dobiju dokument da se odriču žalbe i kada i njega prihvate znatno je ubrzana isplata subvencije. Isplate će biti i bez toga, ali će se odužiti i trajaće 90 dana – rekla je Tomićeva.

Subvencije koje država daje su 18.000 dinara po hektaru, uslediće i 17.000 po hektaru za kupovinu deklarisanog semena. Tek kada se raspiše poziv, tada će poljoprivrednici moći da računaju na povrat sredstava uloženog u kupovinu semena, a to će moći da urade ukoliko upišu broj svog gazdinstva na računu za kupljeno seme. Zahtev za povraćaj za dizel gorivo odnosno refakcija podnosi se tokom čitave godine.

A.Đ.