Month: December 2023

Orka obuka (4)

Članovi Ronilačkog kluba „Orka“ boravili su u Milanu na obuci za plivanje i ronjenje sa osobama sa invaliditetom. Kako bi unapredili rad sa osobama sa hendikepom, po čemu je „Orka“ prepoznata kao jedini klub u državi, sedam članova provelo je pet dana u partnerskoj organizaciji HAS Italia (Hendicapped Scuba Association).

Obuci u Milanu prethodila je onlajn edukacija, a kikindski ronioci dobili su, od organizatora, pohvale i priznanje za posvećenost i rad. Uz to, prisustvovali su i obuci za upravljanje i održavanje kompresora za punjenje boca i za servisiranje i popravku ronilačke opreme.

– Rezultat ovih aktivnosti biće od velike koristi kompletnoj zajednici. U Klubu će se povećati broj instruktora i članova koji su osposobljeni za kvalitetan rad sa osobama koje imaju različite tipove invaliditeta. Mora se naglasiti da se ovde ne radi samo o tehnikama koje se primenjuju kako bi se plivalo i ronilo. Budući da je invaliditet veoma kompleksna stvar, neophodna je i psihološka podrška. Ovo će ohrabriti osobe hendikepom da se uključe u društveni život na najbolji mogući način – baveći se sportom u sredini u kojoj smo svi ravnopravni i gde mogu da osete slobodu pokreta, u vodi, u meri u kojoj im telesna ograničenja to dozvoljavaju. Instruktori će, takođe, moći da prenesu svoje znanje u pružanju podrške ovoj osetljivoj populaciji ostalim članovima Kluba i drugim plivačkim i ronilačkim klubovima u Srbiji i regionu, organizovanjem ronilačkih kampova.– kaže članica Kluba, Biljana Gajski.

Obuka je deo projekta „Dive Into Your Life! “ sa kojim je „Orka“ konkurisala u Fondaciji „Tempus“ koja sprovodi „Erasmus +“, program Evropske unije za saradnju u oblasti obrazovanja, obuka, mladih i sporta u Srbiji.

Ronilački klub „Orka“ je, samo u proteklih šest godina, organizovao šest ronilačkih kampova namenjenih invalidima. Za izuzetne rezultate i iskazanu humanost, članovi Kluba dobili su Godišnju nagradu Grada Kikinde u oblasti sporta za 2022. godinu.

 

Gusle konferencija (1)

ADZNM „Gusle“ biće, naredne sedmice, domaćini međunarodne Konferencije na temu etnomuzikologije, etnokoreologije i prakse, prve ove vrste u našoj zemlji. Stručni skup biće održan u saradnji sa Asocijacijom za kulturu Banata iz Temišvara koja je, ove godine, za četvrtu konferenciju, za organizatora i domaćina odabrala upravo akademsko društvo iz Kikinde, rečeno je danas na konferenciji za medije u „Guslama“.

– Biće to, po broju prijavljenih radova i stručnjaka, jedan od najozbiljnijih događaja u jugoistočnoj Evropi – rekao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović. – Mi imamo stalnu saradnju sa vrhunskim stručnjacima iz regiona kada su u pitanju etnomuzikologija, etnokoreologija, etnologija i antropologija kao uža oblast, kao i sa istoričarima. Nekoliko godina sarađujemo sa strukovnom organizacijom iz Temišvara, Asocijacijom za kulturu Banata u kojoj su vrhunski stručnjaci, i Rumuni i Srbi. Zahvaljujući tome, imamo i zajedničke projekte sa Muzičkom akademijom Zapadnog univerziteta u Temišvaru i te saradnje proizvele su i ovaj događaj, jedinstven u regionu, i veoma značajan kako elementi nematerijalnog kulturnog nasleđa ne bi ostali samo u teoriji, već da, u praksi, imaju svoj dalji život.

Konferencija će se odvijati u Kuriji i „Guslama“, 12. i 13. decembra, najavila je umetnički rukovodilac, Magdalena Popov.

– Promovisaćemo i Etno-kamp koji održavamo već 22 godine i koji predstavlja najbolji spoj teorije i prakse u ovoj oblasti. Učesnici Konferencije nam dolaze iz pet zemalja, takođe očekujemo i predstavnike ambasada Severne Makedonije i Rumunije i veliki broj veoma uglednih i uvaženih zvanica iz mnogih relevantnih institucija iz regiona – rekla je Magdalena Popov.

Svečano otvaranje zakazano je za utorak, 12. decembar, za 10 sati, u svečanoj sali Kurije. Slede četiri sesije na kojima će učesnici izlagati svoje radove i koje će se paralelno odvijati u prostorijama „Gusala“ i u Narodnom muzeju, od 11.30 i od 12.30 sati. Od 15 sati, takođe u svečanoj sali Muzeja, biće organizovan „Book salon“, predstavljanje knjiga učesnika, svih koji su radili nešto na temu etnomuzikologije, etnokoreologije i primenjenih igara.

Istog dana, od 20 sati, u Muzeju će, na koncertu tradicionalne muzike, nastupiti orkestri Zapadnog univerziteta, odnosno Asocijacije za negovanje banatske kulture iz Temišvara, i orkestar domaćina sa pevačkom grupom i solistima. Sutradan, 13 decembra, od 10 sati, u igračkoj sali „Gusala“ biće održan okrugli sto na temu “Etnomuzikologija, etnokoreologija i etnologija u balkanskim zemljama – aktuelna naučna istraživanja i umetnički pravci“.

Pored „Gusala“ koje će predstavljati umetnički rukovodioci Magdalena i Igor Popov, učešće na skupu potvrdili su predstavnici Saveza Srba iz Temišvara, Univerziteta „Goce Delčev“ iz Štipa, novosadske Akademije umetnosti, Muzičkog instituta SANU, Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja iz Niša, Akademije umetnosti iz Banja Luke i Centra za kulturu – KUD-a „Mijat Mašković“ iz Kolašina.

Iz „Gusala“, takođe, pozivaju sugrađane da prisustvuju predavanjima i muzičkim nastupima u toku Konferencije.

Kuce u selima (3)

Da se u selu lepše odrasta i mirnije živi, Milan Vranješ je oduvek znao. Ipak, u jednom periodu života, kada je u Kikindi, kao svršeni trgovac, dobio posao u struci, preselio se iz rodnog Banatskog Velikog Sela u grad. Posle nekoliko  godina, rešio je da se vrati u roditeljsku kuću u selu – svojim najbližima, drugovima i kolegama sa folklora kojim se bavi 18 godina u KUD „Marija Bursać“ u kojem je, od pre nekoliko godina i koreograf.

Upravo u to vreme ovaj tridesetčetvorogodišnjak saznao je za konkurs Ministarstva za brigu o selu za dodelu novca za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Najnoviji konkurs je, osim mladih bračnih parova, samohranih roditelja i mladih poljoprivrednika, prvi put bio dostupan i samcima, što je Milan tada i bio. Ali, ne zadugo. U vreme kada je počeo da priprema konkursnu dokumentaciju, preko folklora je u Sanadu upoznao Dušanku i formirali su porodicu. Narednog meseca oni će se useliti u svoj novi dom.

– Više volim selo, zdravija je sredina i za decu i za odrasle. Veći deo života proveo sam ovde, a udaljeni smo samo 6-7 km do grada. U međuvremenu sam upoznao svoju ženu i našli smo kuću koja nam odgovara. Dva meseca smo čekali poziv iz Ministarstva i pre tri nedelje smo u Beogradu potpisali ugovor. Odmah zatim kuća je i prepisana, promenili smo adresu i uskoro se useljavamo – priča Milan.

Kuća koju su Dušanka i Milan odabrali ima dva objekta na pet ari placa. Milan kaže da je noviji deo od 104 kvadrata izgrađen šezdesetih godina i da je bio odmah useljiv.

– Bilo je više zainteresovanih, ali mene vlasnici znaju od rođenja i odlučili su da ja imam prioritet – kaže Milan. – Kuća je, takođe, u delu sela koje se zove Hubert, tu su mi i roditelji, na dva minuta. Prezadovoljan sam i bio sam siguran da ću uspeti da dobijem novac od Ministarstva, mada su mi govorili suprotno i da mi treba veza. Ja nikoga nisam pozvao, nikakvu vezu nisam tražio, samo sam sve uradio po propisima i dobio sam kuću. Prezadovoljan sam.

Ovo nisu jedine lepe vesti. Najlepše je Milan dobio nekoliko meseci ranije, kada je saznao da će postati otac. Devojčicu, koja će se, mama je tako odlučila, zvati Lana, očekuju početkom januara. Do tada, Milan je rešio da još malo uredi njihov novi dom.

– U toku su manji radovi, postavio sam izolaciju i uređujem kuću. Očekujem da ćemo se useliti u decembru, može Lana i da porani – zaključuje Milan i dodaje da je supruga zaposlena u Javnom komunalnom preduzeću u Čoki, ali da ni to neće biti problem jer su veliki posao već uradili – biće svoji na svome.

Program dodele bespovratnih sredstava odobrila je Vlada radi motivisanja stanovništva da ostane na selu i podsticanja mladih da se vrate na selo putem rešavanja njihovog stambenog pitanja. Ovim se postiže povećanje broja seoskog stanovništva, smanjenje prosečne starosti stanovnika i poboljšanje opšte demografske strukture u selima što dovodi do pokretanja i rasta privrednih aktivnosti na selu, navodi predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Ove godine je interesovanje za konkurs, na teritoriji Grada, izrazilo blizu sto podnosilaca zahteva. Lokalna samouprava je, na osnovu rada Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za učešće na javnom konkursu, sačinila blizu 60 prijava i isto toliko zapisnika i procena koje su podnosioci predali na konkurs, zajedno sa izjavama vlasnika kuća koji su kod Javnog beležnika prihvatili učešće na ovom konkursu – objašnjava Bogdan. – Cilj lokalne samouprave je da, zajedno sa Vladom Republike Srbije, radi na tome da se ožive sela, da se mladi podstaknu da ostanu u mestima u kojima stanuju, kao i da iz grada dođu na selo da žive. Ulaganja u mesne zajednice na selima su veća nego ikada i uslovi života na selu mnogo su bolji nego u prethodnom periodu.

Osnovni uslovi koji su važili i u prethodnim godinama su da podnosioci nemaju navršenih 45 godina života i da nemaju na svom imenu upisanu nepokretnost u poslednjih pet godina, što se ne odnosi na posedovanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi van građevinskog rejona. Kuće koja su predmet prometovanja putem konkursa moraju da ispunjavaju osnovne uslove za život i ne mogu prelaziti procenjenu vrednost veću od 1,2 miliona dinara, a nakon kupoprodaje je zabranjeno njeno otuđenje u narednih deset godina.

Prijavljivanje na konkurs trajalo je od marta do 1. novembra. Po najnovijem konkursu do sada je, na teritoriji grada Kikinde, odobreno i realizovano 19 ugovora za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Podnosioci su dobili sredstva za kuće ujednačeno po svim kikindskim selima. Kuće su dobili: osam mladih bračnih parova i nevenčanih partnera, četiri pojedinca i sedmoro samohranih roditelja.

Iako je konkurs zatvoren 1. novembra, ovo nije i kraj za one koji su konkurisali jer se očekuje da će, sa resornim ministarstvom, do kraja budžetske godine biti potpisano još ugovora.

Što se Vranješa tiče, oni se već raduju useljenju i ponosni su što su, još pre njenog rođenja, maloj Lani omogućili da raste na mirnom i bezbednom mestu.

KARATE KAC

Na  Internacionalnom karate  turniru u Kaću na kom je učestvovalo 300 takmičara karatisti kluba „Feniks“, njih 20, osvojili su 21 medalju u svim uzrasnim kategorijama i disciplinama.

U kategoriji poletarci bronzane medalje u katama osvojili su  Lenka Zavišić i Danilo Anučin. Ista odličija u kategoriji pionira pripala su Jeleni i Seleni Kličić za borbe, dok su u katama treća mesta osvojili Nikola Skakić, Vanja Damjanov, Milan Dragišić, Dunja Nađalin  i Čarna Marjanović.

U kategorijama ženske nade i kadetkinje zlatne medalje pripale su Anji Kiš i Neri Juhas, srebrom su se okitile Adriana Ćurčin, Mia Vašalić i Darija Romakov, dok je Nina Stojnić u Kikindu donela bronzu u borbama. U kategoriji juniora zlato u borbama pripalo je Nini Stojnić, srebro u katama Nikoli Kočišu, a srebro u borbama Neveni Vunjak. U kategoriji seniora najuspešniji je bio Nikola Kočiš koji je osvojio bronzu u katama.

Zlatna medalja u kategoriji ženskih nada osvojio je kata tim u sastavu Mia Vašalić, Adriana Ćurčin i Anja Kiš. Bronzana medalja u kategoriji pionirki u borbama osvojio je tim u sastavu Jelena Klićič, Selena Kličić i Simona Marjanović.

 

Tara_jezero_Djurici

Novih 500 hiljada vaučera za odmor u Srbiji biće podeljeno od 1. januara, najavio je predsednik Srbije, Aleksandar Vučić.On je izjavio da se mora naći način kako bi se prolongirao rok za upotrebu preostalih 40 hiljada neiskorišćenih vaučera za odmor za tekuću godinu.

Vaučer za subvencionisani odmor u Srbiji može se koristiti isključivo u ugostiteljskim objektima izvan mesta prebivališta i izvan mesta studiranja korisnika vaučera, i odmor mora trajati najmanje pet noćenja.

Pravo da dobiju vaučer imaju:

– korisnici prava na penziju;

– stariji od 65 godina, računajući od dana u kome se podnosi prijava za dodelu vaučera, koja ne ostvaruju pravo na penziju;

– nezaposleni na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje i korisnici posebne novčane naknade i privremene naknade Nacionalne službe;

– korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica koji to pravo ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita;

– korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, koji to pravo ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje;

– radno angažovani sa primanjima koja ne prelaze iznos od 70 hiljada dinara mesečno;

– ratni vojni invalidi i civilni invalidi rata sa primanjima koja ne prelaze iznos od 70 hiljada dinara mesečno;

– korisnici prava na naknadu na porodičnu invalidninu po palom borcu;

– nosioci aktivnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji su se izjasnili da se bave isključivo poljoprivredom, upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju;

– studenti.

Korisnik vaučera prijavu treba da podnese lično i tom prilikom stavlja na uvid, odnosno prilaže potrebnu dokumentaciju. Izuzetno, za maloletno ili poslovno nesposobno lice, koje ispunjava uslov za dodelu vaučera, prijavu podnosi zakonski zastupnik (roditelj, odnosno staratelj), uz dokaz o zakonskom zastupanju.

Vlada Srbije je, u ovoj godini, u dva navrata, podelila 200 hiljada vaučera za odmor u Srbiji. Vrednost vaučera je pet hiljada dinara.

water-g49774f5aa_1280

Ispiranje vodovodne mreže u gradu biće preduzeto od srede, 6, do nedelje, 10, decembra. Radiće se po fazama: prvi i drugi rejon, centar grada, treći i četvrti rejon, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

Mole se građani da, ukoliko osete pojačan miris hlora, ispuste određenu količinu vode pre upotrebe, kako bi se isprala kućna instalacija, navodi se u saopštenju.

400627312_3709076699374824_7056514567321996762_n

Sveti Mikloš kog vernici Rimokatoličke veroispovesti proslavljaju 6. decembra praznik je kom se deca najviše obraduju. Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine neumorno je delio paketiće dobroj, ali i nevaljaloj deci. Tako je bilo i u KUD-u „Eđšegu“ gde je 150 dece od  godinu dana do osmaka iz Kikinde i Mokrina dobilo zaluženi paketić.

-Već po tradiciji za decu je upriličena priredba o ovom svecu koju su pripremili njihovi drugari iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj. Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer nam pomaže da čuvamo tradiciju i kulturu mađarskog naroda – istakla je Petra Kiralj, predsednica kikindskog Omladinskog foruma SVM-a.

Pored obaveznih slatkiša, sva dobra deca dobila su orahe i voće, a za mališane koji nisu bili poslušni Mikulaš pripremi drvo, ugalj, šargarepu i krompir. Veliku pomoć u pripremi paketića pružila su udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“ Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine omladinski i ženski forum SVM.

I sve mališane u Sajanu na sam 6. decembar Mikulaš nagrađuje. Običaj ustanovljen u ovom selu je da Mikulaš ide od kuće do kuće, razgovara sa decom i deli im paketiće. Njega u ovom pohodu prati Krampus, zadužen za neposlušnu decu koji na sreću nikada nema puno posla.

Prema narodnom običaju, na dan Svetog Mikloša deca treba da očiste cipele i čizme jer, ako se Mikulaš ne pojavi lično, u tajnosti ostavlja poklone u cipele.

ezgif-3-a63fb892f1

Predsednik SDS-a Boris Tadić izjavio je kako je Dragan Đilas rasturio dogovorenu koaliciju uticajem “u određenim medijima i finansijskom snagom”.

Tadić: Ja sam razgovarao sa svima osim sa Đilasom o formiranju jedne koalicije i nažalost ti razgovori su otišli u ćorsokak kada se Dragan Đilas uključio u taj pregovarački proces sa svojom snagom u određenim medijima i finansijskom snagom! Onda su te stranke sa kojima sam ja razgovarao prešle na njegovu stranu!

(Izvor: 24/sedam)

377160626_937689207888490_3848904011894694029_n

Džudisti „Partizana“ ekipno su osvojili bronzanu medalju na državnom prvenstvu odnosno u Super džudo ligi Srbije. Seniori su Kikindi doneli petu medalju sa ovog prvenstva u klupskoj istoriji, a na značajnom uspehu čestitali su im gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Dragan Pecarski koji su bronzane momke posetili u prostorijama kluba.

-Nedostajalo nam je malo sportske sreće da budemo u finalu takmičenja, ali i bronza je odličan uspeh za naš klub. Želim da se zahvalim lokalnoj samoupravi, ali i Pokrajinskom sekretarijatu za sport koji su podržali naše učešće u Super džudo ligi – istakla je Jelena Krvopić, predsednica Džudo kluba „Partizan“.

Sportski direktor Svetislav Vukmirica podseća da je uprava kluba bila hrabra u najavama da će osvojiti medalju u najelitnijem takmičenju za džudiste.

-Ovo je veliki uspeh jer smo posle 16 godina ponovo osvojili medalju. Nova bronzana medalja je u riznici našeg kluba, peta po redu. Ovo je izvanredan uspeh i svi zajedno puno smo radili da do njega dođemo. Nije lako s obzirom na to da naši članovi odlaze u veće gradove da studiraju i sportsku karijeru nastavljaju u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu.  Prošle godine bili smo peti i nadomak medalje, a  Sa ovim odličjem napravili smo još jedan iskorak, učešće na evropskim takmičenjima. To nam daje  snage da radimo bolje i više– istakao je Vukmirica.

Džudo klub „Partizan“ je veliki klub i u svom radu ima kontinuitet, dodao je gradonačelnik Nikola Lukač čestitajući na osvojenoj medalji.

-Ovaj klub iznedrio je izuzetne sportiste, ljude i reprezentativce i kruna dobrog rada je bronzana medalja zlatnog sjaja. Siguran sam da je svaki Kikinđanin ponosan na to što se jedan od najorganizovanijih klubova vraća u sam vrh srpskog džudoa. Lokalna samouprava će i dalje podržavati klub, upravu, članove i drago mi je što su se u „Partizan“ džudisti vratili u svoj matični klub. Želim im da na predstojećem evropskom takmičenju ostvare što bolji rezultat i na dostojan način predstave svoj grad i svoj klub – istakao je Nikola Lukač.

U klub su se vratili Ilija Ciganović koji završava sportsku karijeru u „Partizanu,  Nemanja Milić, reprezentativac, a Mateja Vukmirica i Slobodan Bakić nisu ni odlazili iz kluba. Osim njih u  bronzanom timu su i Matija Ilić, Rastko Anđelković, Miloš Rakin, Nikola Isakov, Nikola Todorović, Mihajlo Anđelković, Uroš Madžarević, Srđan Vukmirica, Božidar Vučurević, Veljko Višnjei i Vasilije Vujičić.

Liga šampiona

-Prvi nastup u evropskoj Ligi šampiona očekuje nas već 9. decembra u Beogradu. To je čast za nas i istorijski momenat jer upisujemo i prvo evropsko takmičenje. Cilj nam je da se narednih godina pozicioniramo u sam vrh evropskog džudoa – dodao je Vukmirica.

 

Muzej Tera jubilej

Muzej „Tera“, u nekadašnjem manježu kikindske kasarne, danas slavi šest godina postojanja. Na čvrstom temelju koji je, pre 42 godine, postavio magistar Slobodan Kojić, osnivač i donedavno direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, u Muzeju je stvoren hram skulpture od nacionalnog i internacionalnog značaja, rekao je direktor, Aleksandar Lipovan.

– Od osnivanja, ovde je postavka sa 308 umetničkih dela. Te 2017, bio je to presek od 1982, od osnivanja Simpozijuma, do 2016. godine – rekao je Lipovan. – Inače, kompletan fundus „Tere“ čini oko 1.200 skulptura, što je najveća kolekcija terakote na svetu.

Lipovan dodaje da „Tera“ razvija saradnju sa visokoškolskim ustanovama u regionu. Pored već potpisanih sporazuma o saradnji sa umetničkim fakultetima u Novom Sadu, Beogradu, Temišvaru, Rijeci, Osijeku i Tirani, ovog meseca biće ozvaničena buduća saradnja sa još jednom visokoškolskom ustanovom u Temišvaru, Zapadnim univerzitetom.

– Širi se naša priča na prostoru zapadnog Balkana koji vidimo kao jedinstveni kulturni prostor koji može da se diseminira u formalne i neformalne kulturne, generacijske pokrete – rekao je Lipovan.

Koktelu povodom šest godina rada prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, članovima Gradskog veća, Valentinom Mickovski i Nebojšom Jovanovim.

Grafički i programski urednik „Tere“, Igor Grandić, istakao je izlagačke aktivnosti Centra.

– Možemo da se pohvalimo da, sa samo šestoro zaposlenih, imamo trenutno čak pet izložbi – dve u Muzeju, jednu u Galeriji, stalnu postavku Muzeja i izložbeni prostor u okolini Ateljea, i grafike 12 eminentnih srpskih grafičara u spomen-sobi u Ateljeu – kaže Grandić.

Od početka godine priređene su 22 izložbe, napominju u „Teri“. Takođe, beleži se stalni porast broja posetilaca, godišnje za 20 do 30 odsto – 2022. bilo ih je oko 5,5 hiljada. „Tera“ je obavezna destinacija i za đačke ekskurzije, ali i strance, koji, uglavnom, stižu vikendom, u najvećem broju Rusi i Rumuni.

error: Content is protected !!