Month: November 2023

Slika-priznanja-PKS

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja Privredne komore Srbije.

Nagrada Privredne komore Srbije za poslovnog lidera pripala je Krsti Ćoriću, vlasniku i direktora „Ćorić agrara“ iz Bašaida prevashodno  zato što iz godine u godinu beleže rast broja zaposlenih, povećanje vrednosti kapitala i povećanje prihoda. Ulaže i u obnovljive izvore energije  i  uz svoje četiri  farme sa preko 3.500 grla izgradio je i tri biogasna postrojenja.

Privredna komora Srbije za poslovni uspeh nagradila  je i „Autofleks-Livnicu“ iz Čoke prevashodno zbog povećanja investicija i ulaganja koja su imali u proširenje proizvodnje  i unapređenje zaštite životne sredine, tokom 2022. i 2023. godine.  Njima će nagrade biti dodeljene na Skupštini Privredne komore Srbije u Beogradu,

Za regionalnog poslovnog lidera nagrađen je Nebojša Nedeljković, direktor „Mekafora“. U ovoj fabrici poslovni prihodi su u odnosu na 2018. godinu učetvorostručeni, a neto rezultat je u 2022. godini pet puta veći nego u 2021. godini. Povećava se i broj zaposlenih, a prošlu godinu su završili sa 149 zaposlenih, a već od 2023. povećali  su njihov broj za par desetina zaposlenih. Poslovni prihodi svake godine rastu za više miliona evra, po godini. „Mekafor“ je društveno odgovorna firma i aktivno učestvuje u razvoju Kikinde.

Firma „EMS-PELET“ iz Čoke koja  je jedna od najvećih investicija na području ove opštine u prethodnih nekoliko godina dobila je nagradu za poseban doprinos razvoju industrije u regionu.  Isto priznanje, ali za doprinos u sektoru usluga dobilo je preduzeće „Markov“  iz Kikinde.

 

Dodeljene su i plakete Privredne komore Srbije za jubilarnih 20 odnosno 30 godina rada firmama: „Le Belier“, „Grindeks“, JP „Toplana“, Televiziji Kikinda, „Tehnobor“, „Autofleks Livnica“ iz Čoke i „Ko-na“ iz Kikinde.

371085337_314621591383902_8011755976518150837_n

Milan Ružić, predsednik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije predstavio je u Kulturnom centru knjigu „Ptice Srbije i Evrope“. Kako je ovom prilikom obrazložio okupljenoj publici autorska prava za knjigu su otkupljena i prilagođena potrebama Srbije. Na naslovnoj strani je kikindska sova ušara.

-Mogli smo da biramo jednu od svih vrsta divljih ptica koje žive u Evropi i da je stavimo na naslovnu stranu. Sebe sam prozvao glavnim urednikom knjige i odabrao sam da to bude fotografija utine nastale u Kikindi. Za mene su one posebno važno i sada, kada spomenemo ptice u međunarodnim krugovima, prvo se pomisli na sove koje zimuju u Kikindi. U proteklih više od decenije puno toga smo uradili u Kikindi i sentimentalno sam vezan za vaš grad – saznajemo od Ružića.

Ovo je prvi put da se u Srbiji štampa ovakva knjigu na srpskom jeziku i ona je osnovni vodič svakom ko želi bolje da upozna ptice.

-U njoj je predstavljeno 928 vrsta divljih ptica, koliko je zabeleženo u Evropi od čega je 328 koje povremene ili stalno žive u Srbiji. Bogata je fotografijama koje prikazuju ptice u najtipičnijom pozama, mužjake, ženke, razvojne stadijume mladunaca i služi svakom čoveku koji u prirodi vidi pticu da može brzo da je prepozna – rekao je Milan Ružić.

Upoznavanje ptica važno je zbog njihovog očuvanja jer su ptice i priroda pod velikim pritiskom čoveka. Na ovaj način priroda i ptice mogu da se zavole i da se očuvaju. Knjiga je za svakoga i nadanja su da će doći do velikog broja čitalaca u našoj zemlji. Autori knjige su Rob Hjum, Robert Stil, Hju Harold i Endi Svaš, a podjednako su važni i fotografi, njih oko stotinu koji su namenski fotografisali ptice za ovu knjigu, kao i svi oni koji su je prilagodili potrebama Srbije.

laibach

Projekcija filma “Pobeda pod suncem”, autora Gorana Gajića iz 1988. godine o grupi „Laibach“ organizuje se od danas (petak, 24. novembar), u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja. Povod je predstojeći koncert ovog kultnog metal-benda iz Slovenije u „Mokrin House“-u.

Film se emituje tokom celog dana, do 20 sati (u nedelju do 14 sati), zaključno sa utorkom, 28. novembrom.

U organizaciji „Mokrin House-a“, a u okviru programa pod nazivom „Rurban Days“, u ponedeljak, 27. novembra, u 17 sati, u svečanoj sali Muzeja biće organizovano književno veče na kom će učestvovati spisateljice Rumena Bužarovska i Saša Savanović, pisac i scenarista Stefan Bošković i reditelj i pisac Srđan Dragojević. Razgovor će voditi glumac Goran Bogdan.

Svoju ovogodišnju evropsku turneju „Love is Still Alive” „Laibach” u Srbiji završava u „Mokrin House“-u gde će, u sredu, 29. novembra, od 20 sati, nastupati pod vedrim nebom.

Više informacija o događaju i kartama dostupno je na linku.

368644833_1094979765001261_8601439242165617610_n

Pobednici kviza „Svet sova ušara“ su osnovci škole „Vuk Karadžić“. ekipa u sastavu Zoja Despotović, David  Mohači i Mihajlo Milanov, pokazala je najbolje znanje koje se tiče utina u odnosu na ostale tri koje su se takmičile u finalu.

-Spremali smo se tri nedelje za kviz i puno toga smo naučili o sovama koje su brend našeg grada. Očekivali smo pobedu jer smo bili sigurni u svoje znanje. Pitanja nisu bila teška i puno nam znači to što smo doneli  pobedu svojoj školi – rekla  je Zoja.

Kviz su pomno pratili gradonačelnik Nikola Lukač i njegovi saradnici predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan, kao i članovi Gradskog veća Nebojša Jovanov, Valentina Mickovski i Melinda Gombar.

-Čestitam svim učesnicima kviza na pokazanom znanju, a škole i nastavnike želim da pohvalim što se svake godine priključuju ovoj manifestaciji i uče decu o našim sovama. Svi mi, koji volimo Kikindu, volimo da se dobar glas o našem gradu daleko čuje, a sove su naš zaštitni znak – istakao je gradonačelnik Lukač prilikom dodele nagrada učesnicima kviza.

Drugo mesto zauzeli đaci OŠ „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, treći su bili učenici škole „Sveti Sava“, a četvrti „Jovan Popović“.

Prilikom centralne proslave Sovembra organizovan je i mini bazar, a sove su bile odlična inspiracija učenicima osnovnih i srednjih škola koji su izradili veliki broj predmeta sa likom najpopularnije kikindske ptice.

-Naša škola isekla je maske sova od papira i svi koji su došli na bazar imali su priliku da ih oboje onako kako žele i da je zadrže za uspomenu. Osim toga napravili smo obeleživače knjiga, figurice i sve kao motiv imaju sove – saznali smo od Ivane Francuski iz škole „Feješ Klara“.

Štand koji je privukao veliku pažnju pripremili su učenici OŠ „Petar Kočić“.

-Naša sova pravljena je od šišarki i na podlozi od stridora od kartona. stigla je ove godine i na sajam obrazovanja u Beogradu i gde god da se pojavi izaziva interesovanje – dodala je nastavnica Jelena Grbić i napomenula da su sovu više od nedelju dana izrađivali učenici koji su članovi ekološke sekcije.

 

Sova patrola (14)

Najvažniji deo „Sovembra“, celomesečne manifestacije kojom se želi dobrodošlica sovama u naš grad, njihovo najveće zimovalište na svetu, odvijao se danas, kada su, u prepodnevnim satima, osnovci iz Kikinde i Zrenjanina formirali „Sova patrolu“ i brojali ove ptice u krošnjama na Trgu. Pripadnici patrole najbolje poznaju sove jer su, istovremeno, i učesnici kviza koji se, takođe, održava danas.

– Inače u školi, u nastavi, jedva spomenemo sove, ali mi smo se pripremali za kviz i mnogo toga smo naučili. Najzanimljivije su mi gvalice, to su izbljuvci sova u kojem se nalaze kosti i perje, sve što sova ne može da svari iz obroka – kaže Filip Tunić, učenik šestog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“.

Njegovoj drugarici iz razreda, Nataši Đurin, najinteresantnije je kako sove uravnotežuju svoju populaciju.

– Sove su korisne jer balansiraju broj glodara. Takođe, ako ima više glodara, te godine i sove imaju više mladunaca – objašnjava Nataša.

Još jedan član ovog tima, Vukašin Bulajić, ima i svoju omiljenu sovu.

– Sove su mi jako slatke zbog narandžastih očiju i ušiju, koje i nisu uši, nego uške, što je samo ukras, dok su im uši sa strane – kaže Vukašin. – Meni se najviše sviđa kukuvija, najlepša je.

Više desetina đaka u brojanju su predvodili ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, na čelu sa izvršnim direktorom Društva, Milanom Ružićem, koji je prvi naš grad prepoznao kao grad sova.

– Oduševljen sam jer smo u najužem delu Trga prebrojali 150 sova, ostaje da završimo brojanje u okolnim dvorištima. Vegetacija je još uvek velika, lišće još ne opada i to nam dosta otežava brojanje – kaže Ružić. – Procena je da, ovog momenta, u Kikindi ima oko 230 sova, to je više nego ranijih godina. Ptice su tu, mirne su, navikle su na ljude. Uz to, deca svake godine sve više znaju o njima, imaju motivaciju i žele da sačuvaju prirodu. Kikinđani su savršeni domaćini, nema mesta u svetu koje je bitnije od Kikinde za sove i to je globalno poznata stvar.

Ružić dodaje da su za decembar već najavljene dve grupe turista iz Velike Britanije, kao i da su turističke ture za posetu sovama za narednu godinu već rasprodate. Sada moramo da vodimo računa da ne bude previše ljudi kako se ptice ne bi uznemiravale, dodaje Ružić.

Današnjoj akciji na trgu prisustvovali su i gradski čelnici.

– Samo u Kikindi je novembar „sovembar“ jer smo po sovama poznati u celom svetu – podsetio je Mladen Bogdan. – One obitavaju u našem gradu jer im prija atmosfera, a naš slogan i jeste da je Kikinda grad dobrih ljudi. Svi koji žele da dođu u naš grad su dobrodošli i svim organizatorima ove turističke manifestacije pružamo podršku.

Bogdan je dodao da je želja Grada da mlađe generacije učestvuju u ovakvim manifestacijama na kojima uče da čuvaju svoju okolinu i kako bi ovo znanje i svest o tome prenosili generacijama koje dolaze.

Najviše malih ušara – utina izbrojano je 2009. godine. Tada ih je bilo 743. Na jednom stablu “skućilo” se čak njih 145, teških ukupno 33 kilograma.

Pedagoska 7

Predavanje na temu „Izazovi roditeljstva“ organizuje Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u ponedeljak, 27. novembra, u amfiteatru Škole, od 18 sati. Predavač će biti magistar Dijana Kopunović Torma, psiholog i psihoterapeut. Program se organizuje u okviru obeležavanja jubileja Škole – 70 godina postojanja.

penzioneri 2

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je juče da će 30. novembra početi isplata pomoći od po 20 hiljada dinara svim penzionerima koji su, zaključno sa 23. novembrom, podneli zahtev za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, bez obzira na datum kada će im biti doneto rešenje.

Direktor Fonda PIO Relja Ognjenović istakao je da su, u protekle dve godine, uključujući i povećanje penzija od 14,8 odsto koje će uslediti u januaru, penzije u Srbiji povećane za 56 odsto.

(Izvor: Tanjug)

NSZ Kikinda

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) organizuje Virtuelni sajam zapošljavanja korišćenjem inovativne internet tehnologije koja obezbeđuje jednostavan pristup i virtuelno okruženje prilagođeno korisnicima. Sajam se održava onlajn, u četvrtak, 30. novembra, od 10 do 16 sati. Registracija se obavlja ovde.

Na Sajmu mogu da učestvuju svi nezaposleni, bez obzira na to da li se nalaze na evidenciji NSZ. Registracija na veb platformi je jednostavna, korisnici dobijaju lični nalog za buduća pristupanja platformi na kojoj je obezbeđena politika privatnosti.

Pored mogućnosti da direktno razgovaraju sa poslodavcima iz brojnih kompanija koje će biti prisutne na platformi (čet opcija, klikom na štand sa nazivom kompanije), tražioci posla moći će da saznaju kako se piše radna biografija i da se direktno prijave na ponuđene poslove.

Sajam se organizuje uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ.

1266515_10200774866398449_1756570176_o

Opančarka Mirna Rackov i ikonopisac Sandra Stanković uskoro će poneti znak „Najbolje iz Vojvodine”. Oznaka kvaliteta je zapravo  priznanje svima onima koji, u oblastima kojima se bave, dostižu i prestižu ne samo domaće već i evropske standarde. Dodeljuje je Pokrajinski sekretarijata za privredu i turizam, a našim sugrađanka biće uručeno u sredu, 29. novembra u Vladi Vojvodine.

Podsetimo Mirna Rackov jedina je žena opančarka u Srbiji, vlasnica je zanatske radnje „Maca papučarica”. Bavi se izradom opanaka i obuće za folklor, a osim sa domaćim kulturno-umetničkim društvima sarađuje i sa inostranstvom tako da odnedavno njene opanke nosi i članovi srpskog društva u Beču. Poznata je i njena saradnja sa filmskom industrijom te je tako izrađivala opanke za serije i filmove među kojima su najpoznatiji „Koreni”, „Kralj Petar Prvi”, „Djeca s Kozare” i „Konstantinovo raskršće”. Između ostalih priznanja, dobitnica je i nagrade „Junaci mikrobiznisa 2023″.

Ikonopisac Sandra Stanković radi kanonske ikone uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve i nosilac je sertifikata starih zanata. Njene ikone deo su mnogih domova i crkava, a gotovo 3.000 do sada urađenih ikona krase brojne hramove u zemlji i inostranstvu, Srpsku crkvu u Sarajevu trajno ulepšava stalna postavka njenih radova – Srpske kraljice i princeze. Posebno je ponosna na ikonostas koji je uradila u Hramu svetih Kozme i Damjana, ali i na oslikavanje crkvice na Vodicama. Trenutno izrađuje i ikone za manastir Preobraženje  Gospodnje u Crnoj Gori.

Znak se dodeljuje u oblasti proizvoda, usluga, programa odnosno manifestacija, i u kategoriji stari zanati. Da se u Kikindi stari zanati neguju potvrđuju i naše dve sugrađanke jer su od ukupno tri dodeljena priznanja dva stigla u naš grad.

 

450362_narodna-stanka-02072022-0015_f

Građani Srbije često imaju slabo pamćenje i zato nije loše da se s vremena na vreme podsetimo šta su izgovarali politički akteri pred milionskim auditorijumom.
Drugi kandidat na republičkoj listi okupljenoj oko Đilasove koalicije Srbija protiv nasilja, Miroslav Miki Aleksić imao je zanimljiv politički put. Karijeru je započeo u Ujedinjenim regionima Srbije Mlađana Dinkića i nakon lokalnih izbora 2012. godine došao je na mesto predsednika opštine Trstenik.

Sve bi bilo u redu, ali ako uzimemo u obzir Mikijeve poglede na svet danas, postoji jedna začkoljica.

Miroslav Miki Aleskić je postao predsednik opštine Trstenik zahvaljujući podršci koju je dobio od strane SNS, SPS, Nove Srbije i PUPS. U periodu od 2012. do 2016. godine za Mikija Aleksića je Aleksandar Vučić bio čovek koji uzdiže Srbiju i privlači investicije.

Za Mikija, gradovi i opštine u Srbiji dobijaju stabilne izvore finansiranja tek nakon 2012. godine i dolaska SNS i Aleksandra Vučića na vlast. Do 2012. godine, kako je Miki govorio, Srbiju je Demokratska stranka na čelu sa Tadićem i Đilasom dovela do prosjačkog štapa.

Postavlja se pitanje, šta se desilo sa Miroslavom Mikijem Aleksićem iz Trstenika?

Da li su ga zanela svetla velikog grada?

Da li je novac Dragana Đilasa odigrao presudnu ulogu pa je Miki odlučio da stane u kolonu sa onima koji su po njegovim rečima doveli Srbiju do prosjačkog štapa?

U videu koji sledi pogledajte kako je Miroslav Miki Aleksić pričao o onima koji su Srbiju uništili, a koji su danas njegovi saborci i sa kojima planira da privlači investicije kada dođe na vlast.

Izvor: NSuživo