јануар 31, 2026

Dan: 31. jul 2023.

DŽK Partizan proslavlja 55 godina. Povratak Ciganovića za evropske ambicije

Sutra, 1. avgusta, navršiće se 55 godina od osnivanja Džudo kluba Partizan, a kikindski sportski kolektiv od 2001. godine za slavu kluba odabrao je Svetog Iliju, slaviće je, kako kažu, na Simićevom salašu u sredu, pa su se predstavnicima medija obratili predsednica Jelena Krvopić i sportski direktor Svetislav Vukmirica.

– Prioritet nam je da stvaramo nove mlade borce, ali nećemo ni da budemo skromni pa zato ističemo da smo tokom proteklih pet i po decenija u vitrine smestili tri evropske pojedinačne medalje i jednu ekipnu titulu prvaka Srbije za seniore. Kikinda ipak nije univerzitetski grad pa mladi nakon srednje škole odlaze u velike gradove, ali se neki i vraćaju – rekla je Krvopić.

Nadovezao se Vukmirica:

Milica Latković, naša najistaknutija džudoka, ide u beogradski Partizan, tamo će i da strudira, nadamo se da će posle fakulteta da se vrati i da još mnogo toga pokaže u našem klubu, a posle 15 godina vraća nam se Ilija Ciganović. Imao je zavidnu karijeru u Beogradu, a sada će da je u Kikindi završi. Razgovaramo i sa Nemanjom Milićem, on je u Nišu i s njim imamo planove za duži period. Hoćemo da radi za nas, ali i da bude trener u klubu.

Partizan je prošle godine u Superligi Srbije završio na deobi petog i šestog mesta.

– Medalja nam je zamalo izmakla, ali sada hoćemo da napravimo iskorak više i domaćoj ligi, u kojoj ćemo da napadnemo vrh, a i u Ligi Evrope u kojoj  želimo da nastupimo pojačani – zaključio je Vukmirica i dodao: – Kapiten Partizana Mateja Vukmirica će da nastupi na međunarodnom Studentskom festivalu sporta u Jekaterinburgu (Rusija), kao predstavnik novosadskog fakulteta, to mu je kruna karijere.

Lovci BVS 4

Povodom proslave Dana sela, velikoselski lovci iz Lovačkog udruženja „Velebit“ održali su, prošlog vikenda, takmičenje u disciplini “trap” – gađanje glinenih golubova. Tradicionalno, ugostili su komšijska udruženja – lovce iz Kikinde, Nakova, Novih Kozaraca i Ruskog Sela.

Na strelištu „Ciglana“ nadmetalo se sedam ekipa sa 35 lovaca. Iako je bilo neizvesno do samog kraja, najbolje rezultate postigli su članovi Sportskog udruženja za gađanje letećih meta „Sova“ iz Kikinde. Drugoplasirani su bili članovi Lovačkog udruženja „Kikinda“, dok su domaćini zauzeli treće mesto.

U pojedinačnom plasmanu istakli su se članovi „Sove“ – pehar je osvojio Branislav Šibul, Miloš Savin bio je drugi, a Miroslav Maksić takmičenje je završio na trećem mestu.

– Pogoditi glinenog goluba nije jednostavno. Da je lako, to ne bi bila olimpijska disciplina – rekao je Dušan Karanović Cugli iz Banatskog Velikog Sela, lovac sa  pedesetogodišnjim stažom. – Naše lovište je u sredini, graničimo se sa svima, a divljač ne poznaje granice. Usmereni smo na zajedničku saradnju radi očuvanja divljači. Na ovakvim druženjima lovci se bolje upoznaju i razmenjuju iskustva.

Nakon nadmetanja, u Lovačkom domu u Banatskom Velikom Selu nastavljeno je druženje i dodeljeni su pehari i diplome.

etno kam igraci

Etnokamp  u organizaciji Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ završen je u nedelju. Kikinda je 22. put bila domaćin studentima muzičkih akademija i srednjoškolcima muzičkih škola iz Beograda, Novog Sada, Banja Luke, Subotice, Sombora i Visoke škole iz Kikinde. U istraživačkoj stanici folkloristike boravilo je 25 učesnika. Stanislava Đorđević studentkinja je treće godine Akademije umetnosti u Banja Luci na smeru etnomuzikologija.

 

-Prvi put sam na etno kampu i utisci su odlični. Puno smo naučili, pre svega, nove igre, kao i više o oblasti Pomorišja za koju nisam znala da postoji. Sjajno je što postoji ovakav kamp koji nam omogućava da i praktično primenimo ono što učimo – istakla je Stanislava Đorđević.

Teodora Milić iz Banatskog Karađorđeva završila je srednju muzičku školu, smer gitara i upisala je etnomuzikologiju na novosadskoj Akademiji.

-Iako je bilo pomalo naporno, iskustvo koje sam stekla je veoma važno. Prvi put sam bila na terenu i videla kako to izgleda – napomenula je Teodora Milić.

Dejana Kovačević iz Subotice, završila je treći razred Gimnazije i parlelno pohađa muzičku školu.

-Znanja koja sam stekla su korisna i ona će mi pomoći da se opredelim za dalje školovanje. Ljude koje sam upoznala pamtiću uvek. FENOK je doprineo da prvi put čujem pojedine tradicionalne instrumente – saznali smo od Dejana Kovačević.

Dr Dragica Panić sa muzičke akademije iz Banja Luka, mentor je etno kampa od samog početka, a ove godine komentor je bio umetnički rukovodilac „Gusala“ Igor Popov.

-Temelji koje smo postavili pokazali su se odlični i kamp je nadrastao je sam sebe. Pored očuvanja tradicije, naš cilj bio je povezivanje studenata i akademija u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje. Pohvalila bih sve zaposlene u „Guslama“ koji već 22 godine predano rade, a uspeli su i u nameri da se malo kolo uvrsti na Uneskovu nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je ogroman korak u napretku samog društva. Otvoren je i smer vaspitač za tradicionalne igre, što je na samom početku izgledalo nestvarno. – precizirala je dr Panić – S obzirom da se pibližavamo jubilejima nadam se da će svi uspesi i rezultati biti objedinjeni u monografiji. Ne postoji osoba koja je bila ovde, a da je otišla nezadovoljna, da nije proširila vidike i ponela puno znanja.

 

Dr Kristina Plaljanin Simić, docent novosadske Akademije umetnosti i prpfesor VŠSSOV u Kikindi napominje da etno kamp ima kontinuitet koji prepoznaju kako studenti, tako i predvači.

-Posetili smo Torak odnosno Begejce u Rumuniji gde su nas ugostili članovi „Lire“, jednog od najstarijih  kulturno-umetničkih društava ovog podnevlja. Upoznali smo se sa pevačkom tradicijom, koju čine pesme dojne. Zaigrali smo i igre ardeljanu, vrtitu, a čuli smo i cimbalo. Ovo iskustvo je važno, jer su pojedini studenti prvi put bili na terenu i istraživali u pravom smislu te reči –  rekla je Kristina Pljanin Simić.

 

Muzičke, pevačke i igračke radionice, predvanja eminentnih stručnjaka, univerztetskih profesora iz zemlje i inostranstva iz oblasti etnomuzikologije i etnokoreologije i etnologije, promocije knjige upotpunile su ovogodišnji etno kamp.

Plivački miting u Senti. Velika Kikinda druga po broju medalja

Najmlađi plivači Velike Kikinde nadmetali su se na mitingu u Senti, na kojem se okupilo blizu 200 takmičara iz 21. kluba Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Kenije i Srbije, a Kikinđani su, prema broju osvojenih 36  (10-15-11) medalja, zauzeli drugo mesto iza subotičkog Spartaka. Zlatne medalje osvojili su: Filip Đukić, Lena Stojanović (po dve), Petar Savić, Luka Bubulj, Filip Boćan, Mihajlo Tomić, Ognjen Terek i Lejla Beloš, drugi su bili: Vuk Karanović, Uroš Milićević (pa dvaput), P. Savić, Bubulj, Boćan, Marko Stojkov, Strahinja Stokić, Ivan Markov, Aleksandar Milutinović, Mihajlo Kiurski, Teodora Ćurčin, Sonja Stojkov i jedna velikokikindska štafeta, a treći: Lea Pajtašev (dvaput), P. Savić, Bubulj, Boćan, Milutinov, S. Stojkov, Jovan Sabo, Mane Mandić, Marko Protić i Jovan Savić.

Dodajmo, proteklog vikenda zapaženi su bili i nešto stariji članovi Velike Kikinde. Nastupili su kao članovi selekcije Plivačkog saveza Vojvodine u Novom Sadu na Susretu regoina, a rivali Vojvođanima bili su plivači iz Plivačkog saveza centralne Srbije odnosno Beograda. Veliku Kikindu u reprezentaciji Vojvodine predstavljali su: Luka Đukić, Aleksa Kockar, Teodora Stančić, Veljko Karanović, Matija Tornjanski, Miloš Menda, Igor Kermendi i Filip Babić.

Bebe paketi 1

Kao jedna od stalnih mera socijalne politike Grada, i danas su dodeljeni pokloni roditeljima beba rođenih aprila, maja i juna ove godine. Najmlađe sugrađane i njihove roditelje u svečanoj sali Gradske kuće dočekao je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Anđela
Egon sa bratom Danilom

– Sve što radimo u gradu, radimo za lepšu budućnost naše dece koja su nam  dodatni motiv da se još više borimo za našu Kikindu i za još lepši život u njoj – rekao je Lukač, čestitajući roditeljstvo novim mamama i tatama.

Izabela i Teodora
Nikolina

Poklon koji Grad obezbeđuje za svakog novog stanovnika sadrži stolicu za hranjenje, torbu, radosnicu i peškir. Ovoga puta poklone su dobile 123 bebe. Darivanje beba Grad organizuje svaka tri meseca već niz godina, kazala je Melita Gombar, članica Gradskog veća, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Arija
Kalina sa sestrom Helenom

– Ovo je samo jedna u nizu mera koje Grad sprovodi radi pomoći i podrške porodici. Nadamo se da će ovaj skromni poklon biti od pomoći porodici, da će im ulepšati i olakšati prve korake u roditeljstvu – izjavila je Gombarova. – Želimo da naglasimo koliko je važna naša zajednička briga o deci i da se svi zajedno trudimo da imaju lepo, srećno i bezbrižno detinjstvo u našem gradu.

policija 9

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode, od kojih su u jednoj su tri osobe zadobile lake telesne povrede. Ukupna nastala materijalna šteta procenjena je na 155.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisnih radnji vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, podneti su zahteva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 34 učesnika u saobraćaju i izdata su 252 prekršajna naloga.

Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci iz saobraćaja su isključena 22 vozača, od kojih su četiri osobe zadržane u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u  organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu. Otkrivena su  i 72 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 87 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 108 ostalih prekršaja.

mnogougao 3

U salonu Muzeja, posetioci su do 28. avgusta u prilici da pogledaju izložbu umetnice iz Beograda Lane Vasiljević „Mnogougao 3”. U novoj seriji radova umetnica stvara instalacije kombinujući preoblikovane, nekada upotrebne predmete iz svoje svakodnevice ili vizuelnog iskustva.

Pored objekata, učešće ambijenta u kreiranju njene umetnosti jeste esencijalno stoga svaki podtekst koji se rađa jeste nezaobilazni deo autorkinog umetničkog rada, navodi Verica Nemet, istoričarka umetnosti, kustoskinja Muzeja „Tera”.

Foto: Tera

„Dok proizvodi prostorne instalacije sastavljene od izvajanih ili svakodnevnih predmeta, Lana Vasiljević polazi od osnove koja je tako arhetipska, odnosno podleže urođenim obrascima koji su nastali kao rezultat vekovnog taloženja iskustava brojnih generacija predaka. Umetnost koju gradi egzistira kao spona između našeg sveta i onog nevidljivog dela stvarnosti koji se nesumnjivo oseća u svakom deliću našeg postojanja”- rezimirala je Nemet.

Foto:Tera

Lana Vasiljević je diplomirala i magistrirala na odseku vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Dobitnica je više priznanja. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Na Internacionalnom simpozijumu skulptura u terakoti „Tera” učestvovala je 1999. godine. Njeni radovi nalaze se u Muzeju savremene umetnosti, Muzeju grada Beograda, Telenor kolekciji kao i u privatnim kolekcijama. Živi i radi u Beogradu.

Don`t copy text!