децембар 6, 2025

Dan: 27. jul 2023.

Deca talenti 5

Jubilarnom, desetom manifestacijom „Deca talenti“, danas su počeli Dani Banatskog Velikog Sela. Program organizuje Udruženje žena „Velikoselke“ koje su, pre početka igara diplomama i rančevima nagradile 26 dece iz vrtića „Lastavica“ i Osnovne škole „Slavko Rodić“ koja su, u prethodnoj školskoj godini, postigla izuzetne rezultate na takmičenjima.

Na platou ispred Zavičajne kuće poletarci i osnovci takmičili su se u igrama na travi, po čemu je ovaj program jedinstven i prepoznat i na širem području.

– Zahvaljujući našem angažovanju i Osnovnoj školi, „Deca talenti“ se, u udžbeniku iz prirode i društva, navode kao primer dobre prakse i o tome uče đaci u čitavoj državi. Deca se nadmeću u igrama spretnosti koristeći vodu, zemlju, kukuruz, pšenicu, ječam, ona su zaboravila da se igraju na taj način i mi ih, ovim igrama, vraćamo prirodi. Na to smo posebno ponosne – istakla je predsednica Udruženja „Velikoselke“, Dragana Đurđević.

Pored mališana iz sela, u igrama uvek učestvuju i gosti koji raspust provode kod baka i deka pa je, i ove godine, odziv bio veliki – ukupno je bilo prijavljeno čak 120 takmičara.

Manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da će lokalna samouprava uvek podržavati ovakve programe za najmlađe.

– Osmesi dece, njihova radost, kao i uspesi koje postižu dostojno predstavljajući i svoje mesto i naš grad, daju nam motiv da im obezbedimo još bolje uslove i u selu i u gradu – izjavio je Lukač.

Igre na travi pratio je, kao i uvek, veliki broj drugara i roditelja takmičara i meštana. Po programu Dana Banatskog Velikog Sela sutra će se, na istom mestu, od 21 sata, održati koncert KUD „Marija Bursać“. U subotu će, od 14 sati, kod Zavičajne kuće, Udruženje žena „Orhideja“ organizovati takmičenje „Najlepši krajiški kolač“, a za 21 sat zakazan je „Krajiški višeboj“. U nedelju će, na jezeru „Laguna“, tačno u podne, početi takmičenje u kuvanju riblje čorbe.

Programe proslave Dana sela organizuju udruženja uz pomoć i podršku Mesne zajednice i Grada.

IMG_20230727_101024-scaled copy

Građevinski radovi na postrojenju za preradu pijaće vode završeni su 95 odsto, mašinski radovi biće gotovi za mesec i po, a elektro za tri meseca. Izgradnja fabrike vode,  najveće investicije u Kikindi u proteklim decenijama, teče planiranom dinamikom u šta su se prilikom posete gradilištu uverili gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica i član Gradskog veća Nebojša Jovanov.

-Svi mogu da se uvere da fabrika vode raste iz dana u dan i konačno će svi Kikinđani imati kvalitetnu pijaću vodu. Investiciju su, zajedno sa Gradom Kikindom, omogućili su Vlada Republike Srbije, nadležno Ministarstvo, KFV banka, a vrednost radova je oko 11 miliona evra. Istrajaćemo u tome da sugrađani u 21. veku dobiju vodu za piće po svim propisanim standardima. Paralelno sa ovim projektom radi se na zameni vodovodnih cevi, magistralnom vodu, kao i na mini postrojenjima za prečišćavanje vode za svako selo. Voda za piće decenijski je problem i mi ćemo ga rešiti na zadovoljstvo svih građana – istakao je Lukač.

Posao je započet je u junu 2021. godine, nakon nekoliko godina studioznih priprema. Kompletna oprema iz uvoza, a koja se tiče tehnologije prerade je već na gradilištu, tako da neće biti nikakvih zastoja, napomenuo je direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero.

-Građevinski radovi, prema sadašnjem planu, biće završeni do kraja oktobra nakon čega će se pristupiti daljim koracima za puštanje vode u sistem. Objekat sa savremenom tehnologijom treba da služi gradu minimalno 40 godina. – kazao je Gvero –  U toku je i uključivanje zaposlenih iz Javnog preduzeća „Kikinda“ u rad postrojenja. Fabrika će zapošljavati 21 radnika i najveći deo biće iz postojećeg javnog preduzeća.

Pošto svi radovi budu završeni uslediće njihova provera. Nakon toga započeće proba sa vodom.

-To je i najznačajniji deo koji nas čeka. Naša ulazna voda je karakteristična i ovo će biti prvi slučaj da se od nje napravi pijaća voda koja zadovoljava sve propisane standarde. Austrijska firma „Uniha“, koja je nosilac tehnologije, predvidela je da se završna obrada radi takozvanom reverznom osmozom koja omogućava da se od morske dobije voda za piće. Ne sumnjamo da će naša voda biti po propisima, a tokom probnog perioda najvažnija je optimizacija parametara, kako bi se postigla i najpovoljnija cena vode za potrošače – rekao je Miroslav Kresoja iz JP „Kikinda“.

 

 

policija

Ministarstvo unutrašnjih poslova  raspisalo konkurs za upis 1.100 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku, COPO, za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika  za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.

Za Područje Policijske uprave u Kikindi ima mesta za 14 polaznika za radno mesto policajaca, pet polaznika za radno mesto saobraćajnog policajaca i osam polaznika za radno mesto graničnog policajaca. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, mogu da se prijaviti do 11. avgusta, u policijskim stanicama po mestu prebivališta. Od 1.100 polaznika Centra za policijsku obuku, 550 će se stručno osposobljavati za obavljanje poslova i zadataka uniformisanog policijskog službenika na radnom mestu policajac, 300 saobraćajni policajac i 250 na radnom mestu granični policajac.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs .

water-g49774f5aa_1280

Zbog rekonstrukcije vodovodne mreže, sutra, 28. jula, od 8 do 17 časova bez vode će biti  potrošači u  ulici Vojvode Putnika od ugla ulice Branka Radičevića do Teodora Ilića Češljara i Branka Radičevića  od ugla Dositejeve do Vojvode Putnika.

 

Iz JP „Kikinda“ mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije obratiti se pozivnom centru na broj 422-760.

mobilni

Građani bi, pred nevreme, uskoro trebalo da dobijaju SMS poruku upozorenja, predviđeno je novom strategijom smanjenja rizika od katastrofa.

Superćelijska oluja koja je prošla i kroz našu zemlju pokzala je da građani ili ne razumeju upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda ili ne znaju šta povodom njih da preduzmu.

Starom strategijom iz 2011. definisane su četiri vrste meteoalarma koje izdaje RHMZ – zeleni, žuti, narandžasti i crveni. Na osnovu tih upozorenja reaguje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

– Nakon prijema ovih informacija od strane Sektora za vanredne situacije uz dodatna uputstva, ove informacije se prosleđuju organizacionim jedinicama Republike Srvije i obaveštavaju se lokalni štabovi za vanredne situacije u čijoj nadležnosti je i ona prva situacija poput vanredne situacije – rekao je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora RHMZ-a.

Novom stategijom predviđeno je uvođenje jedinstvenog broja 112 koji će objediniti sve nadležne službe – policiju, vatrogasno-spasilačke jedinice, hitnu medicinsku pomoć. Prvi na potezu biće MUP koji će izdavati uputstva građanima.

– Ministarstvo unutrašnjih poslova treba, preko odgovarajućih mobilnih operatera, da pošalje obaveštenja građanima. Ako u vanrednim situacijama dođe do ometanja kritične infrastrukture, postoje specijalizovane jedinice koje obaveštavaju građane na terenu – izjavio je dr Vladimir Cvetković, profesor na Fakultetu bezbednosti.

Upozorenje putem SMS-a uvedeno je u brojnim državama u svetu, među kojima je i Grčka. U toj zemlji „alarm“ za nevreme uveden je 2019, posle velikih požara u Atini. Kada taj sistem zaživi i u našoj zemlji, upozorenje na opasnost od vremenskih nepogoda stići će na mobilne telefone svih građana unutar ugroženih područja, pišu „Večernje novosti“.

ples vintage

U nekadašnjoj zgradi „Mikinice”, plesnim koracima mlade su učili Mika Katarivas, Jevrejin koji je u Kikindu došao posle rata, i njegova supruga Tereza, prva žena-motociklista u gradu.

Najpoznatije mesto za zabavu decenijama u Kikindi bilo je u zgradi Mikinice, na uglu Mokrinske i ulice Vojvode Putnika, u nekadašnjoj zgradi Zanatlijske zadruge. Zgrada je poticala iz vremena Monarhije i zbog oronulosti je predstavljala opasnost, pa je osamdesetih godina srušena.

Tereza je bila rođena u kikindskoj porodici Fa 1893. godine. Njeni roditelji imali su četrnaestoro dece. Njena baka, Ludovika Kristijan, bila je komornica grofa Esterhazija u Beču. U vreme Marije Terezije, porodica je dobila pseću kožu koju su dobijali oni kojima je dodeljivana plemićka titula.

Suprug Tereze Fa, Mika, bio je učitelj igranja. Po njima je zgrada nazvana Mikinica. Mika Katarivas bio je jevrejskog porekla, a u Kikindu je stigao sa primorja. Imao je školu plesa u Šibeniku. Novine koje su izlazile u tom dalmatinskom gradu „Hrvatska riječ”, 1909. objavile su oglas da je otvorena škola plesa i lepog i modernog ponašanja u prostorijama „Hrvatskog sokola”. Katarivas je u Veliku Kikindu došao odmah posle rata.

U radu mu je pomagala supruga Tereza koja je bila prva žena- motociklista u Velikoj Kikindi. Njene nećake, Katalin Gera i Ana Zubanov, kasnije će se sećati svoje tetke kao žene sa kacigom, na motoru, koja je uživala i u jahanju. Imala je svog konja i velikog belog psa.

Kako su pričale sugrađanki, publicistkinji Marti Ištvan, u školi se prvo učio tango, a zatim fokstrot, foks, polka, rumba, pa engleski valcer, koji je bio najteži.

„Devojke su sedele sa jedne strane sale, a sa druge mladići. Učitelj plesa bi lupio dlanovima i time bi započinjao ples. Onom ko nije hteo da pleše bi zapovedio. Nije bilo lenstvovanja. Videlo bi se kome ne ide, ali moja tetka bi to veštim kombinacijama rešavala. Sparivala bi ih sa takvima koji su već dobro igrali. Kada bi dečak dobro igrao, onda bi ga spajala sa jednom „drvenastom” devojkom i suprotno. Bila je jako odlučna”, pričala je o Terezi Ana Zubanov.

Školu plesa pohađali su najviše srednjoškolci, bilo ih je i iz šegrtske škole, dok devojke iz paorskih porodica nisu išle na ples.

Miku Katarivasa, učitelja plesa, deportovali su 1941. godine. Njegovo ime nalazi se među žrtvama holokausta. Tereza je držala časove plesa i posle rata. Preminula je 1973. godine u Kikindi.

O njenom plesnom umeću svedoči i sledeća anegdota. Kako se svojevremeno prisetila njena nećaka Katalin, na venčanju njihove sestre, tetka Tereza imala je 80 godina, ali je tako igrala tvist da je svakog zadivila.

Crnjanski o Miki

Miku pominje Miloš Crnjanski o tekstu o prisajedinjenju, koji je objavljen u Politici 1923. godine.

„Pod zapaljenom svećom sa Ciganima, sav crven u licu sedi Mika Katarivas i peva srpske ubojne pesme. Srnao i Orjuna. Srpska nacionalna omladina. Mika Katarivas je viđen član tog „užasnog” društva. Ustvari to je vrlo dobar čovek, sa kudravom kosom, beogradsko jevrejče. Veliki radikal, desna ruka Joce Budišinog. Bivši tanc majstor, sada trgovac haljina u Kikindi. Došao je od nekud posle oslobođenja i zadržava se tu, dobri i veseli čovek.

Kaže: ja često idem u Beograd, poznajem sve. I Vujčića, i Ninčića i Srškića (ministre u Vladi Nikole Pašića). Stalno sam na putu i živim samo za partiju. Viđam ih često, ali se oni prave da me ne poznaju.

-Ej Srškiću, zar me ne poznaješ.A kad sam te učio valcer?

Rukama maše, očima žmirka i pijucka. Ovdašnji ga Jevreji mrze”- napisao je Crnjanski.

 

(Izvori. V. Vujin, M. Ištvan)

 

 

Don`t copy text!