Day: June 10, 2023

fudbal. vojvođanski istok

Okončana je Vojvođanska fudbalska liga „Istok” u kojoj je, kao što je bilo poznato još poodavno, dominantno trijumfovala OFK Kikinda, vrativši se nakon samo sezone u društvo srpskoligaša, a i preostala četiri naša kluba u ovom rangu završili su nadmetanje ostvarivši, s manje ili više zadovoljstva, ciljeve proklamovane pred početak takmičarske godine.

Današnje poslednje 30. kolo pak nije imalo baš nikakav rezultatski značaj za naše klubove pa je tako OFK Kikinda poražena 2:1 (Ivanović) u Banatskom Karlovcu, Sloboda je u Novim Kozarcima 8:2 (Galić i Kovačević po triput, Stanaćev i Blagojević) savladala tim Poleta iz Idvora, ruskoselska Crvena zvezda bila je bolja 4:1 (Kresoja, Popeskov dvaput i Zečević za Zvezdu, Krnić za ŽAK) na kikindskom Vašarištu od ŽAK-a, a Kozara je u Banatskom Velikom Selu 1:0 (Bjelanović – kazneni udarac) dobila Omladinca iz Botoša i tako ga izbacila u niži, područni rang.

OFK Kikinda sakupila je na kraju 68 bodova, Sloboda je završila na drugom mestu sa 60, Crvena zvezda na četvrtom s 52, Kozara na devetom s 39, a ŽAK na 12. poziciji s 34 boda.

Osim pomenutih Botošana, ispalo je i poslednje Jedinstvo iz Kačareva.

353509946_1474889256674939_5664974797643217598_n
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko 5 sati dogodila na putu Kikinda – Nakovo, poginuo je 39-godišnji Boško I. iz Nakova.
Nesreća se dogodila na ulazu u selo, kada je automobil škoda oktavija, iz još neutvrđenih razloga prešao na suprotnu traku kolovoza i direktno se sudario sa opel korsom. Od jačine udara, 39-togodišnji muškarac, koji je vozio opel-korsu, preminuo je na licu mesta.
Vozač škode oktavije Vladimir M. (40), takođe iz Nakova, zadobio je teške telesne povrede i transportovan je u zrenjaninsku bolnicu.
Nakovčani potvrđuju da su dvojica muškaraca bili dobri prijatelji i komšije, i da su se poznavali ceo život. Telo nesrećnog čoveka iz havarisanog vozila izvukli su vatrogasci.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 192.RS (@192_rs)

muzej žeravica 0

Danas je u Novom Miloševu otvoren Muzej Ranko Žeravica, a u među zvanicama bio je i legendarni reprezentativac bivše države, Nikola Plećaš, stigao je na otvaranje iz Pule, u Hrvatskoj.

– Sve je zabeleženo i zapisano što je Ranko učinio za razvoj i kvalitet i jugoslovenske i košarke u svim Republikama nekadašnje države, a imao je veliki uticaj. Bio je vizionar, nije se držao postojećih standarda i hteo je nešto više. Uspeo je, osvojio je prvo srebro na Olimpijskim igrama, prvo zlato na Svetskom prvenstvu i sve evropske medalje. Čovek s tolikom reputacijom, uspehom i znanjem koje je prenosio i na mlađe trenere, više je nego zaslužio da mu se podigne ovako nešto, da ima jedan spomen koji je mnogo veći i lepši nego ime neke dvorane. Moram biti iskren i reći da sam zadivljen familijom Žeravica koja je uspela napraviti ovo, što će biti nezaboravno i gde će ove i buduće generacije moći svedočiti kako je stvarana košarka kod nas i ko je bio jedan od najvećih trenera s ovih područja – rekao je Plećaš.

Rankova udovica, Zagorka Žeravica napomenula je:

– Osmah posle Rankove sahrane, došli smo na ideju i dugo godina trajala je borba da stignemo do ovoga, ali sam prijatno iznenađenja koliko je sve ovo dobro sređeno. Morali smo sve sami i možda mi se baš zato još više i sviđa. Pošto su ovde sva mesta blizu, nadam se da će mnogi ljudi dolaziti i uživati u ovome.

Predsednik Skupštine Grada Kikinda Mladen Bogdan, istakao je:

– Veliki Ranko imao je običaj da kaže da mu je Kikinda najlepši grad na svetu i to je tako ostalo do kraja, bez obzira što je obišao ceo svet. Grad Kikinda odužio mu se na više načina, proglašen je počasnim građaninom našeg grada, a imamo i memorijalni turnir s njegovim imenom na kojem svake godine učestvuje veliki broj dece, što je nama važno, jer Kikinda je grad sporta. Pružili smo podršku Fondaciji Ranko Žeravica i svima onima koji su se zalagali za otvaranje ovog muzeja, jer smatramo da se tako odužujemo našem velikom stručnjaku.

Saša Maksimović, predsednik Opštine Novi Bečej, zaključio je:

– Ovakav spomen kompleks biće na čast svima, ne samo građanima Opštine Novi Bečej nego i Kikinđanima i svima onim koji žele da dođu i da odaju počast Ranku, da ga se sete ili da nauče ko je bio on.  

Vanzemljaci 3 (5)

Neformalna umetnička grupa „Vanzemljaci“, već prepoznata po slobodi izraza i neobičnim izlagačkim prostorima, ovoga puta, čini se, učinila je ustupak i razmahnutu inspiraciju kanalisala na lica i figure, što je i naziv sinoć otvorene izložbe.

Ipak, dosledni sebi, izabrali su zanimljiv prostor za izlaganje – hol i stepenište cele zgrade Veća Saveza samostalnih sindikata (bivšeg „Radničkog bioskopa“).

– Sve je i počelo, pre više od tri godine, izlaganjem u alternativnim prostorima – kod Frica u izgorelom lokalu, kod Brice na uglu Braće Bogaroški, ali smo izlagali i u „Teri“ i od tada smo nekako i ozvaničili svoje postojanje kao grupe. Kikinda je dosta konzervativna, čak i po pitanju klasičnog slikarstva i vajarstva. Zato su kreativci dobrodošli – kaže Aleksandar Joksimović, akademski slikar i jedan od osnivača.

Grupa ima osam akademski obrazovanih likovnih umetnika, ukupno tridesetak članova, kao i podmladak.

– Imamo sve generacije, zastupljene su i razne profesije i različiti umetnički izrazi, stvaramo bez kalkulacija. Spaja nas ljubav prema umetnosti kao i potreba da se nešto događa, da Kikinda ne bude učmala sredina, kao što ljudi kažu da jeste – objašnjava Igor Grandić, jedan od izlagača i osnivača.

Izložba „Lica i figure“ je i prvo kikindsko izlaganje radova akademskog slikara Nikole Gajića iz Trebinja, odnedavno našeg sugrađanina.

– Izložio sam skulpturu „Palma“ i crteže ruku koji su fragmenti mini konstrukcije vetrenjače – kaže Nikola. – Tehnike se lako nauče, ono što je teško u umetnosti su ideja, koncept, poruka. Nastavljam da stvaram jednu zamišljenu celinu i nadam se i samostalnoj izložbi do kraja godine.

„Vanzemljake“ – izlagače na ovoj izložbi čine još: Andrea i Milivoje Vukojević, Jovan Isakov, Sonja Beloš, Katarina Dragin, Jelena Volkov, Katarina Tubin, Milica Benjocki, Zoran Kuzmanov – Toza, Zoran Srbljin – Dok, Nenad Miladinski – Kele i Vjećeslav Berar.

Shodno opredeljenju da se odmaknu od konvencija, „Vanzemljaci“ su na otvaranju imali muzičare: dobošare Studija „Maus“, Milana Vašalića sa gajdama i Vladimira Sedljaka Krecu na harfi. Zahvaljujući razumevanju iz Sindikata, kažu, izložba će biti dostupna do kraja meseca, radnim danima do 20 sati. Na polovini izlagačkog perioda, kako su najavili, organizovaće i vođenje i okrugli sto sa posetiocima.

Arhiv predavanje 1

Kako je nastalo Panonsko more, šta su Tetis i Paratetis, kako je Vojvodina postala plodna ravnica i kako je dobila ime, samo su neke od priča, potkrepljenih podacima iz relevantnih izvora koje publici, širom pokrajine, predstavlja novosadski publicista Zoran Knežev.

Njegovo predavanje pod nazivom „Hronika nastajanja Vojvodine“ sinoć je u svečanoj sali muzeja, imala priliku da sluša i publika u Kikindi.

– U sat i po vremena smestio sam priču, prilagođenu svim uzrastima, o tome kako su nastali ovi prostori – kaže Knežev. – Čitavo čovečanstvo je zasnovano na mitu, mi imamo zapise poslednjih 300, 400 godina, sve pre toga su legende. Zato sam prikupljao razne informacije, kako bih Vojvođanima ispričao priču o Vojvodini. Niko nam, do sada, recimo, nije objasnio Panonsko more ili kako je nastao Dunav.

U mnoštvu zanimljivih činjenica sa ovih prostora je i podatak da je, u 15 veku, u Vojvodini bilo samo 0,5 odsto obradive površine. Usledile su kolonizacije i veliki trud i muka da se stvore bolji uslovi za život, napominje Knežev.

– Malo ljudi zna da se ovde gajio pirinač, kao i da je Vojvodina, pre i posle Drugog svetskog rata, bila jedan od najvećih evropskih izvoznika šafrana, najskupljeg začina. Nedovoljno su poznate i zdravstvene prilike. U 18. veku, prema podacima koje je ostavio jedan Francuski lekar, od hiljadu rođenih, do 10. godine je umiralo više od 500.

Sekretarijat za kulturu Grada Novog Sada prepoznao je značaj predavanja Zorana Kneževa i podržao njegovo održavanje u desetak vojvođanskih mesta. Tako su priče iz davnina, posle Sombora, Vrbasa i Novog Bečeja, stigle i u Kikindu, u organizaciji Istorijskog arhiva.

Zoran Knežev istražuje prošlost naših prostora 15 godina. Autor je velikog broja istoriografskih dela: „Vojvodina: kazivanja i sećanja“, „Vojvodina: hronike i legende“, zatim pet dela iz istorije Novog Sada, „Tamburaške priče iz davnina“. Izdavač je „Laguna“, ali se knjige mogu kupiti i preko njegovih profila na društvenim mrežama, kaže autor.

Posle predavanja usledila su pitanja iz publike i razgovor o davnim vremenima o kojima priče, bile one mitovi ili činjenice, svakako treba sačuvati.