Žiri za nagradu „Dušan Vasiljev” u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član, većinom glasova doneo je odluku da ovo književno priznanje dobije pesnik Selimir Radulović za knjigu „U carstvu vetrova aramejskih” (Laguna, 2022).
Kao i za prethodne, i za ovu Radulovićevu knjigu nam je potrebno poznavanje biblijskog konteksta, prepoznavanje biblijskih priča, likova i događaja iz drevne istorije, navodi se, između ostalog, u obrazloženju žirija.

-Na koricama je indikativan tekst episkopa bačkog dr Irineja, koji svedoči da je Radulović među srpskim piscima najbolji poznavalac monaške i asketske literature, a kao pesnik, on je jedini koji vidi nevidljivo, kroz koprenu vidljivog (uz duhovnike i bogoslove)…Vođeni kroz novu knjigu Selimira Radulovića, „U carstvu vetrova aramejskih”, pravim putokazima i tumačima, stižemo do kraja ovog kratkog zapisa radosni, kao da smo i sami prošli svetogorskim stazama, odslušali monaške pesme. Ove stihove, „odevene u reč, Očevu”, kao da je ispevao stari monah, sedeći ispred svoje isposničke kolibe, pre nego što je nestao, jer je „stvoren za nebo!”- navedeno je u obrazloženju žirija.
Grad Kikinda tradicionalno dodeljuje nagradu „Dušan Vasiljev” za najbolju knjigu na srpskom jeziku u protekloj godini. Na konkurs je pristiglo ukupno 124 naslova.
Nagrada će laureatu biti uručena u ponedeljak 27. marta u svečanoj sali Gradske kuće.

O laureatu
Selimir Radulović (1953, Cetinje) objavio je brojne pesničke knjige: Poslednji, dani (1986), San o praznini (1993), U sjenku ulazim, oče (1995), O tajni rizničara svih suza (2005), Snovi svetog putnika (2009), Pod kišom suza s Patmosa (2012), O pastiru i kamenu sa sedam očiju (2015), Senka osmog eona (2016); knjige izabranih pesama: Po licu noći (1996,1997), Knjiga očeva (2004), Gde Bogu se nadah (2006), Izveštaj iz zemlje živih (2009), Svetlo iz očeve kolibe (2011) i knjige izabranih i novih pesama: S visa sunčanog, strašnog (1999), Kao mirni i svetli vesnik (2008), Pesma s ostrva siročadi (2010), Dah male molitve (2017), Dvanaest (2018), O dukatu sa likom starca (2020), U carstvu vetrova aramejskih (2022).

Za svoj književni rad dobio je Novembarsku povelju Novog Sada, Iskru kulture, Pečat varoši sremsko-karlovačke, Kočićevo pero, Nagradu Proljetnog sajma u Banjaluci, Nagradu Teodor Pavlović, Vukovu nagradu, Nagradu Miodrag Đukić, Nagradu Simo Matavulj, Povelju Morave, Nagradu Knjiga godine Društva književnika Vojvodine, Nagradu Đura Jakšić, Nagradu Despotica Angelina Branković, Nagradu Kondir kosovke devojke, Zmajevu nagradu, Nagradu Laza Kostić, Nagradu Stevan Pešić, Nagradu Milan Bogdanović, Povelju Udruženja književnika Srbije za životno delo i druge nagrade.
Bio je sekretar Pokrajinskog fonda kulture (1990-1992), direktor Kulturnog centra Novog Sada (1992-1997), predsednik Društva književnika Vojvodine (1997-2000), glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Orfeus (2001-2012), direktor Sterijinog pozorja (2012-2014). Sada je upravnik Biblioteke Matice srpske. Živi u Novom Sadu.

– Rešili smo da je bezbednije da budemo ovde. Sa mnom je došla i ćerka, koja planira da, od jeseni, studira psihologiju u Poljskoj. Imam odraslog sina. On je muzičar, kompozitor. Završio je Konzervatorijum „Čajkovski“ u Kijevu i ostao tamo. Za njega najviše brinem. Nadam se da ću naredne zime otići da ga vidim. Ćerka se već navikla ovde, ali joj nedostaju prijatelji.
U regionu Ukrajine iz kojeg je stigla doktorka Savicka, za sada je bezbedno. Ne mora da brine za svoju porodicu ali joj, kaže, nedostaju sestra, braća, prijatelji. Mada, kaže, u Kikindi suprug i ona već imaju porodične prijatelje sa kojima se druže.

– Konstatovali smo da je stanje teško, složeno, da je starosna struktura inspektora nepovoljna – prosečna starost je 59 godina. Nema ih dovoljno – naš okrug godinu je započeo sa 24, a završiće je sa samo 17 inspektora. Poređenja radi, na početku 2011. godine bilo ih je 46. Teško se zapošljavaju novi kadrovi jer procedure za dobijanje dozvole traju i do godinu dana, a da biste dobili samostalnog inspektora, potrebne su i tri godine – objašnjava Dučić.
Ipak, u Severnobanatskom upravnom okrugu, u 2022. godini inspekcijske službe su obradile 10.070 predmeta.
Analizirani su predlozi i data mišljenja o godišnjim planovima inspekcijskih nadzora republičkih inspekcija za 2023. godinu. Razmatrani su i izveštaji o radu za prošlu godinu, kontrolne liste i donesen je novi poslovnik o radu.