Day: March 24, 2023

DUSAN-VASILJEV-2023

Žiri za nagradu „Dušan Vasiljev” u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član, većinom glasova doneo je odluku da ovo književno priznanje dobije pesnik Selimir Radulović za knjigu „U carstvu vetrova aramejskih” (Laguna, 2022).

Kao i za prethodne, i za ovu Radulovićevu knjigu nam je potrebno poznavanje biblijskog konteksta, prepoznavanje biblijskih priča, likova i događaja iz drevne istorije, navodi se, između ostalog, u obrazloženju žirija.

-Na koricama je indikativan tekst episkopa bačkog dr Irineja, koji svedoči da je Radulović među srpskim piscima najbolji poznavalac monaške i asketske literature, a kao pesnik, on je jedini koji vidi nevidljivo, kroz koprenu vidljivog (uz duhovnike i bogoslove)…Vođeni kroz novu knjigu Selimira Radulovića, „U carstvu vetrova aramejskih”, pravim putokazima i tumačima, stižemo do kraja ovog kratkog zapisa radosni, kao da smo i sami prošli svetogorskim stazama, odslušali monaške pesme. Ove stihove, „odevene u reč, Očevu”, kao da je ispevao stari monah, sedeći ispred svoje isposničke kolibe, pre nego što je nestao, jer je „stvoren za nebo!”- navedeno je u obrazloženju žirija.

Grad Kikinda tradicionalno dodeljuje nagradu „Dušan Vasiljev” za najbolju knjigu na srpskom jeziku u protekloj godini. Na konkurs je pristiglo ukupno 124 naslova.

Nagrada će laureatu biti uručena u ponedeljak 27. marta u svečanoj sali Gradske kuće.

O laureatu

Selimir Radulović (1953, Cetinje) objavio je brojne pesničke knjige: Poslednji, dani (1986), San o praznini (1993), U sjenku ulazim, oče (1995), O tajni rizničara svih suza (2005), Snovi svetog putnika (2009), Pod kišom suza s Patmosa (2012), O pastiru i kamenu sa sedam očiju (2015), Senka osmog eona (2016); knjige izabranih pesama: Po licu noći (1996,1997), Knjiga očeva (2004), Gde Bogu se nadah (2006), Izveštaj iz zemlje živih (2009), Svetlo iz očeve kolibe (2011) i knjige izabranih i novih pesama: S visa sunčanog, strašnog (1999), Kao mirni i svetli vesnik (2008), Pesma s ostrva siročadi (2010), Dah male molitve (2017), Dvanaest (2018), O dukatu sa likom starca (2020), U carstvu vetrova aramejskih (2022).

Za svoj književni rad dobio je Novembarsku povelju Novog Sada, Iskru kulture, Pečat varoši sremsko-karlovačke, Kočićevo pero, Nagradu Proljetnog sajma u Banjaluci, Nagradu Teodor Pavlović, Vukovu nagradu, Nagradu Miodrag Đukić, Nagradu Simo Matavulj, Povelju Morave, Nagradu Knjiga godine Društva književnika Vojvodine, Nagradu Đura Jakšić, Nagradu Despotica Angelina Branković, Nagradu Kondir kosovke devojke, Zmajevu nagradu, Nagradu Laza Kostić, Nagradu Stevan Pešić, Nagradu Milan Bogdanović, Povelju Udruženja književnika Srbije za životno delo i druge nagrade.

Bio je sekretar Pokrajinskog fonda kulture (1990-1992), direktor Kulturnog centra Novog Sada (1992-1997), predsednik Društva književnika Vojvodine (1997-2000), glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Orfeus (2001-2012), direktor Sterijinog pozorja (2012-2014). Sada je upravnik Biblioteke Matice srpske. Živi u Novom Sadu.

Dr iz Ukrajine 3

Dok male sredine imaju problem s nedostatkom lekara, a doktore optužuju da neće da se sele iz velikih centara, u Kikindi se, posle lekara iz Sirije, zaposlila njegova koleginica iz Ukrajine.

Doktorka Oksana Savicka je iskusan pedijatar sa stažom dugim gotovo tri decenije. Od ovog meseca zaposlena je u Školskom dispanzeru.

– Velika je promena, ali mi se sviđa ovde, mnogo je lepo. Malo je mesto, sve mi je blizu. Kod kuće sam do posla putovala čitav sat. Ni u radu nema razlike, možda malo u lekovima i administraciji – kaže doktorka Oksana na gotovo tečnom srpskom.

U naše mesto preselila se iz hiljadu kilometara dalekih Černivaca, grada sa 350 hiljada stanovnika na jugozapadu Ukrajine, kod granice sa Rumunijom. Međutim, doktorka kaže da je Kikindu dobro upoznala i pre nego što je počela da živi u njoj. Ovde je dolazila iz emotivnih razloga.

Černivci, Ukrajina

– U vaš grad dolazila sam tokom odmora u prethodnih pet godina. Ovde je moj suprug, Ukrajinac, sa kojim sam se venčala pre godinu dana. On ima svoju firmu, u Kikindi živi već tri decenije. Inače je i moj školski drug iz razreda.

Kada ih je sudbina ponovo spojila i kada su rešili da se venčaju, priča doktorka, dogovorili su se da će živeti u Ukrajini. Rat im je promenio planove.– Rešili smo da je bezbednije da budemo ovde. Sa mnom je došla i ćerka, koja  planira da, od jeseni, studira psihologiju u Poljskoj. Imam odraslog sina. On je muzičar, kompozitor. Završio je Konzervatorijum „Čajkovski“ u Kijevu i ostao tamo. Za njega najviše brinem. Nadam se da ću naredne zime otići da ga vidim. Ćerka se već navikla ovde, ali joj nedostaju prijatelji.

Osim ljudi, doktorki Oksani veoma se sviđa hrana.

– Imate jako lepo brašno, od njega stalno pravim naše knedle i specijalitete.  Kod vas je lep hleb, naš, ukrajinski, možemo da jedemo samo jedan dan. Jako mi se sviđaju sva peciva, burek posebno, ali i sarma, mešano meso na roštilju.U regionu Ukrajine iz kojeg je stigla doktorka Savicka, za sada je bezbedno. Ne mora da brine za svoju porodicu ali joj, kaže, nedostaju sestra, braća, prijatelji. Mada, kaže, u Kikindi suprug i ona već imaju porodične prijatelje sa kojima se druže.

– Osećam se kao kod kuće, ljudi su kao i mi. Naši narodi imaju zajednički koren, ali su nas istorijski događaji razbacali. I jezik je sličan – kaže doktorka. – Meni je ovde dobro, imam sigurnost, ali mi je žao svih u Ukrajini koji to nemaju.

Zahvaljujući dobrim ljudima u Kikindi, doktorka Oksana ovde je pronašla svoje parče neba. I planira upravo tu i da ostane.

 

godišnjica bombardovanja

Dostojanstveno i svečano Kikinda je obeležila Dan sećanja na stradale u NATO agresiji i 24. godišnjicu od početka bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Vence i cveće na spomenik „Tuga” položili su predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, pripadnici vojske i policije, članovi boračkih organizacija, rodbina i porodice stradalih.

U svečanom programu učestvovali su učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev” i osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović” i „Bratstvo jedinstvo” iz Banatske Topole.

Prethodno je u zgradi Policijske uprave, polaganjem venaca i minutom ćutanja odata počast poginulim pripadnicima policije.

 

Mladen Bogdan7

Grad Kikinda raspisao je Javni poziv za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju iz budžeta Grada za 2023. godinu, kako bi se i ove godine pružila finansijska podrška onim parovima koji nisu u mogućnosti da prirodnim putem postanu roditelji. Za podršku parovima u procesu VTO iz gradskog budžeta opredeljeno je dva miliona dinara, a rok za podnošenje zahteva teče od dana objavljivanja Javnog poziva do utroška sredstava.

Finansijska podrška podrazumeva novčanu naknadu za troškove analiza, lekova ili suplemenata koje ne pokriva RFZO, što je definisano Pravilnikom o naknadi troškova za vantelesnu oplodnju. Par koji ispunjava uslove ostvaruje novčanu naknadu u visini prosečne neto zarade na teritoriji Republike Srbije za taj period, kaže predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

– Svakom paru, koji je u ovoj situaciji, na prvom mestu mnogo znače razumevanje i podrška. Pokazali smo se kao pravi partner za saradnju i spremni da uvek razgovaramo o toj temi o kojoj se još uvek ne priča otvoreno. Prihvatili smo sugestiju da se parovima olakša podnošenje zahteva, pre svega oko medicinske dokumentacije. Činimo sve što možemo sa naše strane da im se pomogne i upućujemo ih na načine kako sve mogu da poboljšaju svoj položaj i ostvare svoja prava. Finansijska podrška im mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Pozitivne reakcije i očekivanje raspisivanja ovogodišnjeg Javnog poziva kod zainteresovanih parova pokazuju nam da smo na pravom putu i da zajedno radimo dobru stvar- ističe Bogdan.

Podsetimo, Grad je 2021. godine prvi put izdvojio finansijska sredstva u budžetu za ovu meru populacione politike. U prošloj godini, finansijsku podršku dobila su 43 para.

Dučić palata Srbija (2)

Stanje i inspekcijskim službama u Srbiji veoma je teško i neophodna je izmena Zakona o inspekcijskom nadzoru. Ovo je najvažniji zaključak Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor na sednici održanoj u Palati Srbije u Beogradu.

Sednici, kojom je predsedavao ministar državne uprave i lokalne samouprave Aleksandar Martinović, prvi put su prisustvovali i načelnici okruga, kaže za „Kikindski portal“ načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić.

– Konstatovali smo da je stanje teško, složeno, da je starosna struktura inspektora nepovoljna – prosečna starost je 59 godina. Nema ih dovoljno – naš okrug godinu je započeo sa 24, a završiće je sa samo 17 inspektora. Poređenja radi, na početku 2011. godine bilo ih je 46. Teško se zapošljavaju novi kadrovi jer procedure za dobijanje dozvole traju i do godinu dana, a da biste dobili samostalnog inspektora, potrebne su i tri godine – objašnjava Dučić.

On dodaje da su problem i plate, kao i uslovi rada i neprijatne situacije na terenu.

– Dešava se da inspektori odlaze nakon primanja u radni odnos. Problem je motivisati ljude sa završenim Medicinskim ili Veterinarskim fakultetom da se zaposle kao inspektori.Ipak, u Severnobanatskom upravnom okrugu, u 2022. godini inspekcijske službe su obradile 10.070 predmeta.

– To ne znači da su svi predmeti i zaključeni, ali podaci pokazuju da ih je toliko obrađeno – kaže Dučić.

Na sednici u Palati Srbija ministar Martinović preneo je da je premijerka Ana Brnabić upoznata sa situacijom i da je aktivno uključena u praćenje stanja.Analizirani su predlozi i data mišljenja o godišnjim planovima inspekcijskih nadzora republičkih inspekcija za 2023. godinu. Razmatrani su i izveštaji o radu za prošlu godinu, kontrolne liste i donesen je novi poslovnik o radu.

Novina je, kaže Dučić, formiranje radne grupe za praćenje, usklađivanje i vršenje inspekcijskog nadzora u neprofitnim organizacijama.

Ministar Martinović najavio je aktivno učešće svih načelnika upravnih okruga u radu Koordinacione komisije i jačanje veze Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave sa njima.