Day: March 16, 2023

Petefi 6

Ove godine obeležavaju se dva veka od rođenja Šandora Petefija, značajne ličnosti mađarske i svetske književnosti i istorije. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi o ovom pesniku i revolucionaru priređena je izložba autorki Kristine Ember i Dunje Brkin Trifunović. Svečanost otvaranja održana je večeras, dan posle velikog mađarskog praznika posvećenog revoluciji i ustanku 1848. godine.

– U ustanku je Petefi uspeo da se izbori za slobodu štampe, da Budimpešta, umesto Požuna, bude glavni grad i da zvanični jezik bude mađarski, umesto latinskog – kaže Kristina Ember. – Opredelili smo se da napravimo ovu izložbu zbog neraskidivih veza Mađara i Srba na našim prostorima. Porodica Petefi ima srpske korene, to je porodica Petrović, a prezime je sam Šandor, u vreme asimilacije, preveo na mađarski. Prikupili smo njegove pesme, kritike pisane o njima, i dela poznatih umetnika inspirisanih Petefijem.

Naziv izložbe je „Sloboda i ljubav“, po njegovoj istoimenoj pesmi u kojoj se vidi šta je sve voljan da žrtvuje za slobodu, rekla je Dunja Brkin Trifunović.

– Verujem da mlađi sugrađani ne znaju ko je bio Petefi Šandor i mislim da će ova izložba dati i pogled na dela naših poznatih pesnika na koje je on uticao: Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića, koji su bili i njegovi prvi prevodioci. Ovdašnja omladina bila je zainteresovana za Petefijeve pesme i pre nego što su one prevedene.

U ime lokalne samouprave izložbi su prisustvovale članice Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje i Melita Gombar, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Sama činjenica da se, i nakon 200 godina, obeležava rođenje ovog pesnika, govori o njegovoj veličini u svetskoj književnosti. Čast nam je da podržimo ovaj program – rekla je Mickovska.

Muzičko-scenski program izveden je u prepunom holu Biblioteke, u kojem se nalazi i izložbena postavka o Šandoru Petefiju.

Koze 1

Mladi ljudi iz Kikinde, David Hanđa i nekoliko njegovih prijatelja, odvažili su se, pre nepunih godinu dana, da počnu da se bave kozarstvom. Iako bez prethodnog iskustva, bili su sigurni da će njihov biznis plan doneti rezultate, i upravo to se i dogodilo.

– Sa osam grla, za nepunih godinu dana, sopstvenim radom i ulaganjima stigli smo do stada od 40 koza, novog objekta i nastavljamo da rastemo – kaže David Hanđa, koji je osnovao gazdinstvo.

David kaže da je uvek rado imao životinje u dvorištu. Zasnivanjem stada ljubav je postala ozbiljan posao koji zahteva puno radno vreme.

– Svi smo angažovani koliko god je to potrebno, a posla ima uvek – potvrđuje Davidov drug iz detinjstva, Darko Sivčev. – Radimo mnogo i mnogo se trudimo. Na početku baš ništa nisam znao o kozama, učio sam usput i sada već možemo da budemo zadovoljni.

Ovi vredni momci uspeli su zimus da ulože u proširenje kapaciteta i sada imaju objekat od 240 kvadrata u koje će moći da stane stotinu grla. Sve koze su muzne i daju od dva i po do tri litra mleka na dan – već su se stekli uslovi za novo unapređenje proizvodnje, kaže David.

– Za nekoliko dana započećemo izgradnju mlekare jer planiramo i proizvodnju sira, surutke, kiselog mleka. Takođe, imamo zemlju na kojoj ćemo, ovog proleća, zasejati detelinu. Kozije đubrivo bacaćemo na njivu i, na taj način, zaokružićemo proizvodnju, što nam je od početka bio cilj.

U planu je, razume se, i novo proširenje stada. Momci u ovom ozbiljnom poljoprivrednom gazdinstvu kažu da vole svoj posao i da im ništa nije teško. Posebno jer su se uverili da se trud i vredan rad isplate.

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u petak 17. marta ugostiće dečijeg pisca Roberta Takariča. Početak druženja zakazan je za 11 časova

Robert Takarič je profesor i pedagog drame, dramski pisac i pisac za decu iz Sente i vodi prestižni Dramski studio Kulturnog centra iz Zrenjanina, koji je u proteklih nekoliko godina dobio više od četrdeset priznanja u zemlji i inostranstvu.

Književnik mlađe generacije, Takarič je autor popularnih knjiga namenjenih deci od predškolskog uzrasta do tinejdžerskog perioda. Jedan je od najčitanijih i najnagrađivanijih dečijih pisaca u Srbiji i šire.

nastojnik

Na maloj sceni kikindskog teatra, sutra uveče, Dragan Ostojić, Branislav Knežević i Slavoljub Matić, 150. put odigraće „Nastojnika”, komad rađen po tekstu Harolda Pintera, premijerno izveden 19. marta 1988. godine. Najdugovečenija predstava Narodnog pozorišta Kikinda igra se u istom sastavu od prvog dana.

– To je, ubeđen sam, jedina predstava u ovoj zemlji, i onoj bivšoj, koja se toliko dugo igra i na repertoaru je u istoj postavci, bez izmena, što je čini još posebnijom. Kad je nastala, nismo očekivali da će ovoliko trajati. Bili smo tada trojica mladih glumaca koji su dobili priliku nešto da pokažu. „Nastojnik” je za mene predstava kroz koju smo odrastali, učili se ovom zanatu i nadam se, postajali bolji glumci i bolji ljudi-kaže glumac Branislav Knežević.

Komad nobelovca Harolda Pintera, zahvalno štivo koje korespondira sa vremenom i uz gorak osmeh šalje univerzalne poruke, bez obzira na protok vremena, režirao je Dragan Ostojić. Sva trojica glumaca su, pre više od 20 godina na prvom „Joakim festu” u Kragujevcu ravnopravno podelili prvu nagradu za najbolje muške uloge.

-Ne mogu da opišem koliko se radujemo igranju ove predstave. Kad vidimo da imamo mladu publiku, to navodi na zaključak da je i dan danas aktuelna-ukazuje Slavoljub Matić. -Trebalo je dosta vremena da proniknemo u suštinu onog problema kojim se bavio autor, koji je bio poznat kao laburista, zalagao se za sindikalna i socijalna prava. Tema je i danas vrlo prepoznatljiva. „Nastojnika” smo radili ni iz čega, osim velike želje da se dokažemo kao mladi ljudi kojima bi pozorište moglo da ukaže poverenje, nadam se da smo ga i opravdali. Predložili smo mlađim kolegama, kad jednog dana prestanemo da igramo, da oni nastave, naravno, iz svog ugla- dodaje Matić. „Nastojnik” je bio njegova prva premijera na sceni kikindskog pozorišta.

Ulaz na jubilarnu predstavu biće besplatan za publiku, najavila je direktorica Narodnog pozorišta Milena Živkov.

-Pošto se komad igra na maloj sceni, i ograničen je broj mesta, zamolila bih sve zainteresovane da rezervišu svoja mesta na vreme.

Tradicija da na jubilarnoj izvedbi bude iznenađenja za publiku, neće izostati ni ovoga puta.

dekoracija

Iako je čitav radni vek proveo kao trgovac, što je i po obrazovanju, sugrađanin Dragan Popović je zapravo, pravi majstor. Da vešte ruke teško mogu da miruju, svedoči ovaj 75. godišnji Kikinđanin.

-U kući i dvorištu sve što vidite, mojih je ruku delo- sa ponosom kaže.

U želji da prekrati penzionerske dane i napravi nešto kreativno, a zahvaljujući internetu, otkrio je zanimljiv hobi. U njegovim rukama iskorištene limenke postaju interesantan i funkcionalan predmet. Hobi je usavršio, pa mnoštvo ovih unikativnih minijaturnih posuda pokloni prijateljima, rodbini i poznanicima. U Draganu je, ipak, proradio i trgovački duh, pa je došao na ideju da ih ponudi tržištu. Protekli „Dani ludaje” bili su prava prilika za to. Planulo je, kaže, 350 komada.

-Video sam kako se prave na internetu i probao. Napravio sam prvo nekoliko šerpica za probu, a onda ih usavršio. Od tri limenke nastane jedna – pažljivo nam pokazuje i objašnjava postupak izrade.

– Posle šrafljenja i lepljenja delova, sledi farbanje i eto ih. Prvo sam ih poklanjao, a onda izneo da prodajem za „Dane ludaje“. Bio sam sa Culetom, na ćošku kod vetrenjače. Svi se oduševe kad ih vide. Mogu da se koriste za držanje začina, kao svećnjak ili jednostavno za ukras. Jedna vaspitačica iz Valjeva se oduševila i kupila 14 komada da nosi u vrtić, da se deca igraju. Baka iz Nakova kupila je desetak, da pokloni drugaricama. Jedan čovek ih je od mene kupio, stavio unutra male kaktuse koje uzgaja, i tako ih u mini saksijicama prodavao- priča Popović.

U domaćinstvu nema majstorskog posla kojeg nije želeo da se lati. Od sitnih kućnih majstorija, pa do izrade raznih alata i mašina, čak i farbanja i peglanja automobila.

-Moje snahe baba, Mađarica, rekla je za mene ezer mešter što znači majstor za sve. Nema šta nisam radio, samo još helikopter nisam vozio- priča nam sa osmehom.

Vremešni sugrađanin ne spori da je isto toliko važno koliko i majstorske ruke, i u trećem dobu zadržati duh i volju da se vreme upotpuni nečim kreativnim, zabavnim i korisnim.

djak

Probni završni ispit za upis u srednje škole biće organizovan 24. i 25. marta. Budući srednjoškolci ove godine polažu srpski, matematiku i jedan izborni premet, za razliku od ranijih generacija, koje su kao treći, imale kombinovani test koji se sastojao iz pitanja iz fizike, hemije, biologije, istorije i geografije. Ova generacija kao treći test polaže jedan od tih predmeta, za koji su se opredelili u decembru, navodi predsednik Aktiva direktora škola Tihomir Farkaš.

-Učenici će u petak, 24. marta raditi probni test iz matematike, a u subotu 25. marta u 9 časova, test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, a istog dana u 11. 30 test iz izbornog predmeta. U školama je u toku pripremna nastava. Takođe, đaci mogu i samostalno da vežbaju testove putem portala  e-vežbaonica- kaže Farkaš.

Kako je u proteklom periodu navedeno iz Ministarstva prosvete, od 64.747 učenika osmog razreda ove godine, najviše njih je izabralo biologiju- 38 odsto. Slede geografija sa 29 odsto zainteresovanih osmaka, istorija sa 16, hemiju je izabralo devet procenata malih maturanata, dok se za fiziku odlučilo osam procenata od ukupnog broja đaka koji završavaju osnovnu školu.

Završni ispit je uveden 2010.godine, kada su se polagali samo srpski i matematika, a od školske 2013/2014. osmaci su polagali i kombinovani test.

Prilikom upisa u srednju školu 60 bodova nosi uspeh iz škole, iz šestog, sedmog i osmog razreda. Testovi nose 40 bodova- maksimalan broj poena iz matematike i srpskog jezika je po 14, a iz izbornog predmeta 12.

Završni ispit, učenici osmog razreda polagaće 21,22. i 23. juna.

error: Content is protected !!