фебруар 1, 2026

Dan: 23. februar 2023.

stanislava hrnjak (2)

Mladići i devojke koji za svoj poziv budu odabrali policijsku profesiju, već od predstojeće školske godine obrazovanje će sticati u četvorogodišnjoj srednjoj školi unutrašnjih poslova, kakva je postojala u Sremskoj Kamenici do 2009. godine. Odluka Vlade Srbije da se osnuje Srednja stručna škola unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ u Sremskoj Kamenici potvrđena je na današnjoj, 21. sednici Skupštine Vojvodine.

Poslanici pokrajinske skupštine usvojili su izmene i dopune odluke o broju i prostornom rasporedu javnih srednjih škola na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine kojima je u Mrežu javnih srednjih škola uvrštena Srednja stručna škola unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ sa sedištem u Sremskoj Kamenici.  Jednoglasnu podršku ovom predlogu prethodno je dao Odbor za obrazovanje i nauku Pokrajinske skupštine na čijem čelu je poslanica iz Kikinde Stanislava Hrnjak.

-Odluku o osnivanju ove škole, kao škole od nacionalnog interesa za Republiku Srbiju, Vlada je donela na sednici održanoj 19. januara ove godine- kaže za Kikindski portal Stanislava Hrnjak koja je o Mreži srednjih škola govorila na današnjoj sednici Skupštine Vojvodine.

-Škola je kao deo obrazovnog sistema funkcionisala do 2009. godine. Od 2009. to je bio kurs za policijske službenike. Srednja stručna škola unutrašnjih poslova  „Jakov Nenadović“ počeće sa radom 1. septembra ove godine, a u prvoj školskoj godini upisaće 210 đaka. Osnivanjem Srednje škole unutrašnjih poslova stvaraju se preduslovi za školovanje budućih profesionalnih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu sa zahtevima zanimanja, potrebama tržišta rada i razvoja savremene tehnike i tehnologije- ukazuje Hrnjak.

Odbor za obrazovanje i nauku

Učenicima upisanim u školu obezbediće se smeštaj i ishrana u internatu Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i udžbenici, školski pribor, odeća, obuća i druga oprema neophodna za pohađanje nastave i boravak u školi, u skladu sa ugovorom koji škola zaključuje sa tim ministarstvom.  U okviru školskog kompleksa planirana je i izgradnja Doma učenika, rečeno je na sednici.

Poslednja 38. klasa učenika školovanje u Srednjoj školi unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici završila je 2009. godine. Od 2007. tamo je Centar za osnovnu policijsku obuku, kao jedina takva ustanova u Srbiji.

Srednja škola „Jakov Nenadović“ nastaviće tradiciju srednje škole „Pane Đukić“, koja je od 1967. do 2009. godine odškolovala 14.416 policijskih službenika.

Mreža srednjih škola u Vojvodini

U Vojvodini postoji 119 redovnih srednjih škola i 10 škola za srednje obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Redovnim srednjim obrazovanjem obuhvaćeno je 57.583 učenika u 2.547 odeljenja u okviru gimnazija, stručnih, mešovitih i umetničkih škola. Nastava na srpskom jeziku organizovana je za 52.558 učenika. Nastavu na jezicima nacionalnih manjina- mađarskom, rumunskom, slovačkom, rusinkom i hrvatskom jeziku pohađa 5.025 đaka.

-Prema vrsti srednjih škola, na srpskom nastavnom jeziku, najveći je procenat gimnazijalaca 24,82 odsto. Kada je reč o stručnom obrazovanju, najveći broj đaka obučava se na području rada elektrotehnike i ekonomije, prava i administracije. Na mađarskom nastavnom jeziku, najviše đaka stiče gimnazijsko obrazovanje, a zatim stručno znanje u oblasti elektrotehnike, zdravstva i mašinstva. Dualno obrazovanje u Vojvodini je organizovano na teritoriji 17 lokalnih samouprava, dve više nego prošle godine, odnosno u 23 srednje škole za 31 obrazovni profil i pohađa ga 2016 đaka- predstavila je podatke o srednjoškolskom obrazovanju u Vojvodini pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

Konkursom za upis učenika u srednje škole u ovoj školskoj godini, od 16.364 osmaka, upisano je njih 15.538 odnosno 94,95 odsto. U Vojvodini postoji 27 privatnih srednjih škola koje pohađa 1.925 redovnih učenika, a najveći broj njih stiče znanja u području zdravstva i socijalne zaštite.

Generalni sekretar Sandra Stojković

Funkciju generalnog sekretara Skupštine Vojvodine, umesto Nikole Banjca, koji odlazi na mesto savetnika ministra odbrane, obavljaće njegova dosadašnja pomoćnica Sandra Stojković. Diplomirana pravnica iz Novog Sada imenovana je na današnjoj sednici, na predlog predsednika Skupštine Vojvodine Ištvana Pastora.

 

dušan dejanac

Hroničar i publicista Dušan Dejanac svoju najnoviju knjigu „Kikindski pravoslavni hramovi“ predstavio je u Kulturnom centru. Pored autora, na promociji su govorili Marija Tanackov, Tanja Nožica i Vladimir Sretenović.

-Kada su doseljenici 1751. prešli dolinom Galadske i sa Hristiforom Kenđelcem došli u Kikindu, stigli su bez učitelja i sveštenika. Kenđelac je na mestu današnje Pravoslavne crkve okupljao Kikinđane i održavao liturgije. Naseljenici su pravili kuće gde su stigli, bilo je dosta bara i močvara. Posle desetak godina, kada su videli da će ostati u Kikindi, počeli su da prave kuće. Prva zgrada je Crkva Svetog Nikole, izgrađena u periodu od 1769. do 1774. godine.  Zahvaljujući statusu dištrikta, Kikinda se kasnije brzo razvijala, a centar je bila crkva koja je čuvala nacionalni i verski identitet Srba. Borila se protiv unijaćenja, mađarizacije, otuđenja. Kasnije je podignuta crkva na Vodicama 1865. godine, pa Melina crkva 1887. godine, narod se i tamo okupljao. Kikinda je, početkom 20. veka bila deo Temišvarske eparhije, koja je bila jedna od najvećih, imala je preko 100 parohija. Kada je 1919. godine, deo teritorije pripao Rumuniji, do 1931. Kikinda je bila deo Velikokikindske eparhije, a onda je ušla u sastav Vršačke. Nekoliko vladika se borilo protiv toga- kaže Dejanac.

Promociji je prisustvovao i predsednik gradske skupštine Mladen Bogdan.

-Ovo je važna tema za sve nas Kikinđane, jer praktično od osnivanja grada, tu je i istorija Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. SPC je temelj našeg društva i institucija koja je držala srpski narod zajedno na okupu svih ovih godina na ovim prostorima, u Habsburškoj monarhiji i Austrougarskoj, kasnije u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS. Važno je poznavati našu bogatu istoriju na ovim prostorima-istakao je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

davanje krvi (3)

Današnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi u kikindskom Crvenom krstu odazvalo se 79 potencijalnih davalaca dragocene tečnosti, od kojih je 71 osoba dala krv, a osam je odbijeno iz medicinskih razloga.

Među davaocima je bila 21 žena, a prvi put je dalo krv 18 sugrađana.

U martu će biti održane dve akcije dobrovoljnog davanja krvi- 6. i 23. marta.

 

Školovanje sportskih trenera. Uručena prva uverenja

Prvih pet uverenja o završenoj edukaciji za sportske operativne trenere i sportske trenere-sportske učitelje, uručeno je danas u Domu učenika „Nikola Vojvodić” koji je bio domaćin edukacije sprovedene u saradnji  gradske uprave, novosadskog TIMS fakulteta za sport i kikindske Više strukovne škole za obrazovanje vaspitača.

Novim svršenim trenerima, kojima uverenje sada potvrđuje neformalno srednje obrazovanje u oblasti sporta, obratili su se Angela Mesaroš Živkov, direktorica pomenute Više škole, Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde i Dragan Pecarski, gradski većnik za sport, koji je uverenja i uručio.

– Ovo što smo uspešno započeli, a prvi deo posla i realizovali, bila je potreba, jer Zakon o sportu je izričit, ovakva zvanja odnosno diplome i licence neophodni su za rad s decom pogotovo onom mlađom od 14 godina. Nećemo se zaustaviti na ovom srednjoškolskom nivou, planiramo da Kikinđani uskoro dobiju  mogućnost da se i visoko obrazuju. Pre toga, već imamo novih zainteresovanih za ovaj srednji nivo obrazovanja – rekao je Pecarski.

Jedan od onih koji je u prvom krugu završio kurs, a trenutno se školuje još njih devetoro, Milivoj Stražmešter dodao je:

– Sada ću moći nesmetano da radim u vaterpolu. Hvala svima koji su mi omogućili da dođem do ovog vida obrazovanja i jedva čekam da sve primenim u praksi, u radu s decom.

IMG_6716 (Large)

Ima ih devet i svi su označeni zelenom ogrlicom na kojoj piše „Gradski pas“. Svi ovi psi lutalice, nakon hvatanja, prošli su CNR program, nakon čega su danas vraćeni na ulicu. Četiri psa radnici JP Kikinda pustili su na kraju Mikronaselja, četiri u blizini ovog javnog preduzeća, na Iđoškom drumu, i jednog u Banatskom Velikom Selu. Postavljene su i dve kućice koje je izradilo JP „Kikinda“.  Jedna JE u Mikronaselju, a druga u blizini ovog javnog preduzeća.

-CNR program je human, najbolji i najobuhvatniji način kontrole uličnih pasa. Podrazumeva hvatanje uličnog psa, njegovu sterilizaciju, vakcinisanje u puštanje u njegovo prirodno stanište, na javnu površinu. Nakon sterilizacije, psi su pitomiji i samim tim ih je lakše udomiti. Psi nisu agresivni, urađena je procena karaktera i socijalizacija, potpuno su očišćeni od parazita i nema potrebe da građani strahuju za bezbednost. Naši radnici dolaziće svakodnevno da im ostavljaju hranu i vodu, a naravno i svi građani koji to žele, mogu učiniti isto- objašnjava Branka Živaljević, načelnica slube zoohigijene i groblja u Javnom preduzeću „Kikinda“.

-Svi koji žele da udome pse, mogu da se obrate službi zoohigijene. Istraživanja pokazuju da ako se oko 70 odsto pasa na jednoj teritoriji steriliše, imaćemo nultu populaciju, ali tu moramo da pomenemo i značaj odgovornog vlasništva. U praksi se vrlo često dešava da se, po pozivu da uklonimo pse sa javnih površina, ispostavi da su zapravo to vlasnički psi-ukazuje naša sagovornica.

U narednom periodu biće vraćeni i psi koji su prošli CNR program, a uklonjeni su sa teritorije drugih opština, uz prethodnu koordinaciju i dogovor sa nadležnih službama.

Ne kaže se džabe veran kao pas

Da su ovi psi pitomi i socijalizovani, uverili smo se na licu mesta kada smo prisustvovali njihovom puštanju. Koliko su se vezali za one koji su ih u proteklom periodu hranili i brinuli o njima, najbolje svedoči crna dvogodišnja pulinka koja je, nakon puštanja, bila rada da se igra, pa se teška srca, odvojila od radnika JP Kikinda.

Don`t copy text!