јануар 26, 2026

Dan: 13. februar 2023.

Kuzman Racković 1

Knjiga „Kuzman Racković – život i delo“, istoričara Srđana Sivčeva i Dragana Beleslića iz Kluba istoričara, predstavljena je večeras u prepunoj sali Kulturnog centra.

Biografija Kuzmana Rackovića

Kuzman Racković, pravnik po struci, advokat, a zatim činovnik u Velikokikindskom distriktu: senator, sudija, i vrhovni sudija od 1861. do 1863. godine, bio je i veliki dobrotvor.

Njegova porodica bila je među prvima koje su doseljene u Veliku Kikindu. Živeo je od 1790. do 1869. godine. Sugrađani su ga poštovali jer se borio za bolje uslove života i nacionalno pitanje Srba koji su u Autrougarskoj monarhiji bili manjina.

– O ovom darodavcu i zadužbinaru iz 19. veka veoma se malo znalo i tu smo i pronašli motiv za pisanje knjige – kaže Dragan Beleslić. – Istraživali smo godinu dana u različitim fondovima Istorijskog arhiva. Priča o Kuzmanu Rackoviću istovremeno je i prikaz vremena i prilika u kojima su ljudi živeli od druge polovine 18. do kraja 19. veka – rekao je istoričar Dragan Beleslić, koji je napisao prvi, biografski deo knjige.

Humanitarni rad Rackovića

O zadužbinarstvu Rackovića istraživao je i pisao istoričar Srđan Sivčev, v. d. direktor Istorijskog arhiva.

– Kuzman i njegova supruga Ana najpoznatiji su po fondaciji, odnosno zakladi, kako se to tada zvalo. Zaklada je ustanovljena 1869. godine, na osnovu Kuzmanovog testamenta. Prva Viša devojačka škola osnovana je zahvaljujući tom novcu. Sama zgrada Škole počela je da se gradi 1890. i otvorena je 1895. godine. Potom je tu bila Ženska osnovna škola, zatim Državna osnovna škola. Od 1953. godine do danas, u toj zgradi se nalazi Osnovna muzička škola. Iz zaklade su, takođe, isplaćivane stipendije siromašnim učenicima. Prema raspoloživim podacima, od 1905. do 1910. godine, 125 učenika dobijalo je po 50 austrougarskih kruna mesečno – kaže Sivčev.

On ističe, takođe, da je glavni motiv istraživanja bilo ukazivanje na činjenicu da je Kikinda, pored Melanije Nikolić Gajčić, imala i Rackoviće, o kojima se vrlo malo znalo.

Podrška Grada

Novac za izdavanje knjige Klub istoričara dobio je od lokalne samouprave, po konkursu za Udruženja građana. Grad je prepoznao značaj i veličinu poduhvata koji su preduzeli ovi mladi istoričari, rekao je na promociji Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.

– Srđan i Dragan zaslužuju velike pohvale što su obradili ovako važnu temu. U knjizi je osveženo sećanje na značajnu ličnost našeg grada, velikom zadužbinaru i dobrotvoru o kojem se ne zna mnogo i koji je nepravedno pao u zaborav. Pružamo punu podršku ovim istoričarima. Oni su se uhvatili u koštac sa nečim sa čime se njihovi prethodnici nisu usuđivali to da učine – rekao je Bogdan. – Dobrotvorni rad je i danas značajan segment naših angažmana. Želimo da, koliko smo u mogućnosti, pomognemo svakom sugrađaninu.

Bogdan je istakao da će Grad podržati svakog ko se, na ovakav način, odužuje velikim ljudima. Izrazio je uverenje da će Klub istoričara razmatrati i raditi na tome da se pronađu nove teme, kako bi se još više znalo o istoriji našeg grada.

zemljotres

Posle današnjeg zemljotresa sa epicentrom u Rumuniji, oglasio se MUP Srbije i građanima predočio šta treba raditi u slučaju jačeg podrhtavanja tla. Zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihteru, sa epicentrom u rumunskoj Krajovi, osetio se danas oko 16 sati u mnogim gradovima Srbije, pa i Beogradu.

MUP napominje da u slučaju jačeg zemljotresa ne treba paničiti već slediti ova uputstva.

 

 

arhiv i pinoir

Istorijski arhiv Kikinda odazvao se akciji slobodne škole „Pionir“ i zamenio je rashodovani, elektronski otpad za sadnice drveća. Od „Pionira“ je Arhiv dobio sadnice smrče, a Srđan Sivčev, vršilac dužnosti direktora i koordinator digitalnih procesa Nikola Radosavčev su, uz pomoć inženjera šumarstva Miodraga Radovanovića iz JP „Kikinda“, zasadili sadnice na parceli u ulici Šumica.

„Pionir“ je dobio nagradu za najbolji „Šta nam teško“ volonterski projekat za 2022. godinu. Akciju zamene neispravnih ili dotrajalih elektronskih uređaja za sadnice pokrenuli su u oktobru prošle godine kada su pozvali firme, škole i pojedince da se uključe kao donatori elektronike ili sadnica.

Volonterska ideja „Popravi i zameni” neformalne grupe „Pionir slobodna škola” je uz angažovanje i povezivanje volontera i zajednice uspešno realizovana. Veliki broj sadnica zamenjen je za staru elektroniku, koju su dalje popravljali i koja se sada koristi u školi ili donira drugim školama.

 

Naša kuća3 (Large)

Povodom Dana zaljubljenih, korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite upriličili su dvodnevnu humanitarnu akciju. Na trgu, ispred Kulturnog centra danas fotografišu sugrađane u srcu ili pod „ljubavnim“ kišobranom i, na taj način, prikupljaju pomoć za lečenje sugrađanina, malog Damjana Petrova.

– Ujedno se predstavljamo Kikinđanima na malo drukčiji način, jer će ih fotografisati i naši korisnici. Mi već duže vreme imamo radionice o tome kako se koristi foto-aparat. Takođe, prodajemo svoje radove sa kreativnih radionica koje održavamo svakodnevno – rekla je v. d. direktorica Centra, Nikoleta Pavlov.

Humanitarno fotografisanje biće organizovano i sutra, u prostorijama Centra, u Miloša Velikog 56, od 10 do 14 sati. Mnogi sugrađani već danas su iskoristili priliku da se druže sa korisnicima „Naše kuće“, fotografišu u srcu i kupe neku od lepih i korisnih rukotvorina.

Šljuka 2

Sećanje na istaknutu ličnost Narodonooslobodilačkog pokreta u Kikindi, Kostu Sredojeva Šljuku, obeleženo je danas na mestu njegove pogibije. Na današnji dan, 1944. godine Sredojev, sekretar Sreskog komiteta KPJ, ubijen kod zida kikindske bolnice. Na spomen ploču, na tom mestu, venac su, i ove godine, položili članovi SUBNOR-a.

U prigodnom programu, pročitan je proglas Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije od 12. juna 1941. Bio je to poziv omladini i rodoljubima da se uključe u Narodnooslobodilački pokret.

– Ovaj proglas je u Kikindu doneo Žarko Zrenjanin Uča. Kosta Sredojev odmah je započeo akciju pridobijanja boraca. Ubrzo zatim, formiran je Velikokikindski partizanski odred. Nažalost, glavnina Odreda je, 4. avgusta iste godine, opkoljena sa više od hiljadu nemačkih vojnika i pobijena. Sredojev je uspeo da se spasi i skloni na slobodnu teritoriju. U ilegali je nastavio da širi revolucionarnu ideju, motivišući građane da se priključe Narodnooslobodilačkom pokretu. Nemačka policija želela ga je živog, što govori o njegovom velikom uticaju među stanovništvom – rekao je predsednik SUBNOR-a Kikinda, Savo Orelj.

Pomenu je prisustvovao i potomak ovog rodoljuba, Vojislav Sredojev, koji je podsetio na Šljukinu pogibiju.

– Ispred bolnice dogovorio je sastanak sa Stojanom Grujićem za kojeg kažu da je mu je bio prijatelj, kako bi od njega dobio pištolj. Nije znao da je Grujića vrbovala nemačka policija i da mu je zamku postavio lično komandant Gestapoa u Banatu, Juraj Špiler. Na Grujićev znak, pojavili su se Nemci. Šljuka je pokušao da preskoči zid bolnice, ali je bio pokošen rafalima. Imao je samo 25 godina.

Naša je dužnost da negujemo sećanje na Sredojeva i njegove saborce. Mnogo hrabrih Kikinđana dalo je život za našu slobodu. To je i našim potomcima za nauk kako se voli i brani svoja otadžbina, rekao je Orelj.

Počast Kosti Sredojevu Šljuki svojim prisustvom odali su i pripadnici Udruženja boraca ratova devedesetih, direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin sa saradnicima i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

Nada For savate

Savatistkinja Nada For nekada Miladinov, iz iđoške Arene, oprostila se minule jeseni od aktivnog bavljenja svojim sportom i to naslovom prvakinje sveta u najlakšoj  težinskoj kategoriji, a Savate savez Srbije ovih dana dodelio joj je priznanje „Zaslužne sportistkinje” u ovoj sportskoj borilačkoj disciplini.

Uz to, Nada je u svojoj oproštajnoj takmičarskoj godini 2022, proglašena i najuspešnijom seniorkom Srbije u savate boksu.

ddk

Iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine apelovali su na sugrađane da se odazovu akcijama dobrovoljnog davanja krvi jer su zalihe dragocene tečnosti na niskom nivou. U Crvenom krstu Kikinda danas je održana druga februarska akcija.

-Nadamo se da ćemo danas prikupiti barem 80 jedinica. Zalihe krvi su na izuzetno niskom nivou stoga apelujem na sve građane Kikinde i okoline da se odazovu našim akcijama i nekom bukvalno spasu život. Potrebni su nam davaoci svih krvnih grupa. Posebno akcentujemo one sa negativnih RH faktorom zbog njihove veće univerzalnosti i pogodnosti-apelovala je dr Neda Kocić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine.

O svim terminima ovogodišnjih akcija dobrovoljnog davanja krvi, sugrađani mogu da se informišu putem letka- kalendara koji je, u saradnji sa Crvenim krstom Kikinda, štampalo Javno preduzeće Kikinda i dostavlja ih uz januarske račune za komunalne usluge. Zaposleni u ovom javnom preduzećeu, danas su, i ličnim primerom pokazali humanost. Jelena Pantelić je, poput brojnih svojih kolega, dugogodišnji davalac dragocene tečnosti.

-Javno preduzeće Kikinda kao preduzeće čija je osnovna delatnost u službi građana i van svojih poslovnih delokruga, želi da promoviše najhumane vrednosti našeg društva. Zaposleni u JP Kikinda uvek se rado odazivaju akcijama dobrovoljnog davanja krvi. Ovog meseca štampali smo kalendar dobovoljnog davanja krvi kao vid informacije i podsetnika za predstojeće akcije. Dobrovoljno davalaštvo krvi je za davaoce mala stvar, a znači život onima kojima je potrebna. Za naše preduzeće to je društvena odgovornost, time pokazujemo i spremnost za brigu o članovima lokalne zajednice i dajemo primer drugim preduzećima i institucijama na teritoriji našeg grada- kaže Jelena Pantelić, pejzažna arhitektica i stručna saradnica za GIS u sektoru vodovoda i kanalizacije.

U 2023. godini 30 akcija

Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda ističe da je u ovoj godini povećan broj akcija u odnosu na ranije. Naredna će biti održana 23. februara.

-Tokom 2023. godine planirano je 30 akcija dobrovoljnog davanja krvi. Kalendari koje je štampalo JP Kikinda informisaće sugrađane o svim terminima kako bi lakše mogli da se organizuju i odazovu akcijama darivanja dragocene tečnosti –navodi Bjeljac.

Prvi put dali krv

Među sedamnaestoro mladih koji su danas prvi put dali krv su i Milena Nikolić i Sandra Mihaljev. Današnjoj akciji odazvalo se 64 davalaca, od kojih je 57 darovalo dragocenu tečnost, dok je sedmoro odbijeno iz medicinskih razloga. Među davaocima je bila 21 osoba ženskog pola.

 

 

 

Finale Kupa Streljačkog saveza Srbije. Petrovu i Tomićevoj bronze

Drugog dana finalnog turnira Finala Kupa Streljačkog saveza Srbije u Novom Sadu, dvoje članova Streljačke družine Kikinda: Duško Petrov i Jelena Tomić, zauzeli su treća mesta u pucanju iz vazdušnog pištolja.

Petrov je zaostao za Damirom Mikecom (Policajac) i Dimitrijem Grgićem (Akademac) dok su ispred Toimićeve bile Brankica Zarić (Novi Sad 1790) i Zorana Arunović (Olimpik 011).

U ekipnom delu muška ekipa Kikinde (Petrov, Boris Mikluc, Stevan Popaživanov) druga je, iza Policajca, a ispred Akademca.

 

Kliknite  na ovaj link i zapratite kikindski.rs i na instagramu.

penzije

Prijavljivanje penzionera za penzionersku karticu počeće za mesec dana, tačnije, 15. marta.

Kako je najavio ministar finansija Siniša Mali, ovim karticama penzioneri će imati popuste prilikom kupovine u prodavnicama, plaćanja računa u restoranima.

Istovremeno, počinje i kampanja da se što više kompanija uključi u ovaj projekat.

– Želimo da pozovemo što više kompanija u Srbiji da se priključe ovoj akciji – rekao je ministar Mali gostujući u emisiji “Hit tvit”, a prenosi „Politika“.

Penzije, prema njegovim rečima, rastu, i do kraja godine biće još više. Prosečna penzija u Srbiji će, do 2026. godine, biti 450 evra.

Don`t copy text!