јануар 31, 2026

Dan: 5. januar 2023.

Božićni koncert 7

Koncert božićnih pesama večeras je, u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi održala Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle“. U izuzetno svečanoj pretprazničnoj atmosferi nastupu je prisustvovao veliki broj vernika. Događaj su, u ime lokalne samouprave, podržali predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Ovo je lep uvod u božićne praznike kada se podsećamo svog zadatka da negujemo našu tradiciju i običaje koji su nam ostali od predaka – rekao je Bogdan. – Sutra ćemo svečano uneti badnjak u Gradsku kuću i poželeti sreću i zdravlje svim zaposlenima. Imaćemo badnjak ispred oba hrama u Kikindi, a zatim očekujemo sve sugrađane da dođu da korinđaju u Gradskoj kući, da ih darujemo i poželimo im sreću i zdravlje u novoj godini. Ovo je prilika da se setimo koliko je važno da budemo jedinstveni, da čuvamo jedni druge. Svima želim da ove praznike provedu u miru i blagostanju sa svojim porodicama.

Božićne i koledarske, svetovne i duhovne pesme, „Gusle“ su drugi put izvele u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a sama priprema koncerta trajala je godinu dana.

– Pevanju je prethodio istraživački rad, a zatim smo uvežbavali sa grupom. Pesme su u troglasu, četvoroglasu, ima antifonih, to su koledarske i božićne pesme iz čitave Srbije i iz krajeva u kojima žive Srbi – iz Rumunije, BiH i Hrvatske. Takođe, večeras promovišemo treći audio kompakt-disk naše Ženske pevačke grupe i hora „Kornelije Stanković“. Takođe, Muška pevačka grupa je snimila koledarske napeve iz Banata koji se nisu pevali najmanje sto godina i koje smo uradili prema zapisima iz aradske županije, iz 1912. godine – rekao je umetnički rukovodilac „Gusala“ Igor Popov.

Vernicima je o Badnjem danu i Božiću besedio starešina Hrama, protojerej Boban Petrović. On je podsetio na značenje i simbole Badnjeg dana i Božića.

– U starim vremenima, kada korinđaši pokucaju na vrata, gazda je prvo pitao da li znaju Roždestvo. Tek kada bi dokazali da znaju, mogli su da korinđaju – rekao je protojerej Petrović. – Korinđaši su simbol anđela, onih koji su, iznad pećine gde se rodio Hristos, pastirima u polju najavljivali njegovo rođenje božanskim rečima „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir i dobra volja među ljudima“.  Kada vam korinđaši sutra zakucaju na vrata, pružite im bar lepu reč. Božić ima najviše običaja jer je najradosniji praznik. Važno je da sutra naši domovi budu ukrašeni badnjacima i slamom – simbolom jasala u koje je bio položen Bogomladenac Isus.

Protojerej Petrović podsetio je da će sutra, na Badnji dan, svečana povorka sa badnjakom proći ulicama grada. Ispred oba hrama osveštavanje, paljenje i deljenje badnjaka počeće u 15 sati.

Narodno_pozorište_Kikinda

Prvi put u Kikindi, u Narodnom pozorištu, biće izvedena predstava o životu pesnika iz našeg grada, Dušana Vasiljeva. U kikindskom teatru procenjeno je da, kao institucija kulture, imaju obavezu da životu i delu Vasiljeva ukažu pažnju koju zaslužuje, kaže direktorica, Milena Živkov.

– Sa rediteljem Stevanom Bodrožom razgovarala sam o tome koju bismo predstavu mogli da radimo. Čitali smo drame Dušana Vasiljeva i došli na ideju da bi Kikinda trebalo da se oduži ovom velikom, a krajnje zapostavljenom  piscu srpske književnosti. Razgovarali smo o tome da bi mogla da se napravi priča o njegovom životu i stupili smo u kontakt sa dramaturgom Ninom Plavanjac koja je, takođe, bila oduševljena idejom. Biće to, dakle, priča o  životu Dušana Vasiljeva, kroz koju će biti protkana i njegova dela – kaže Živkova.

Iako u Kikindi ime Dušana Vasiljeva nose gimnazija i književna nagrada, ovaj pisac, u teatarskom svetu, do danas nije bio zastupljen, što će najavljenu premijeru učiniti svojevrsnom praizvedbom.

Dušan Vasiljev rođen je 1900. u Kikindi i živeo je samo 24 godine. Pisao je pesme, prozu i drame, smatra se jednim od najznačajnijih srpskih ekspresionista. Osnovnu školu pohađao je u Kikindi, a građansku i učiteljsku u Temišvaru, gde mu se porodica preselila 1911. godine. Radio je kao pisar i kao učitelj u Čeneju. Dva puta se priključio vojsci, kada je i oboleo, a ubrzo i umro od bolesti pluća. Sahranjen je na Melinom groblju.

Rad na predstavi o Dušanu Vasiljevu trebalo bi da počne sredinom februara, a premijera je planirana za početak aprila, kaže direktorica i dodaje da je u planu da u predstavi igra samo domaći ansambl. Reditelj Stevan Bodroža već je potpisao jednu režiju u kikindskom teatru – predstave „Laža i paralaža“.

deca sa ahondoplazijom

Udruženje građana „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ čije je sedište u Kikindi, upriličilo je 3. januara u Novim Banovcima dodelu paketića za mališane iz udruženja, kao i za članove njihovih porodica.

-Deca su se slikala sa Deda Mrazom, provozala se u njegovim kočijama i uručila mu najveću od svih želja, a to je da sva deca sa ahondroplazijom žele da porastu u Srbiji primenom inovativne terapije- kaže sugrađanin Davor Terzin, otac troipogodišnje Staše.

Na jednom mestu okupili su se roditelji dece i kako bi razmenili iskustva u periodu njihovog odrastanja. Jedan od ciljeva udruženja je pomoć roditeljima koji nemaju iskustva niti znanje na šta sve treba obratiti pažnju u najranijim danima mališana sa ahondroplazijom.

Kroz kampanju „Hoću da rastem”, u Udruženju nastavljaju sa podizanjem svesti o ovoj retkom genetskom poremećaju o kom se i dalje malo priča, a još manje zna.

-Primarni cilj kampanje jeste obezbeđivanje inovativne terapije za svu decu sa ahondroplazijom, koja bi im omogućila neometan razvoj kao i kod sve ostale dece i obezbedila lepšu, bolju i kvalitetniju budućnost. Iako smo napravili dosta pomaka, borba za terapiju i dalje traje te nam je i dalje potrebna podrška šire javnosti i medija kako bi se naš glas čuo i kako bi terapija bila dostupna u što kraćem vremenu, jer na žalost, u našem slučaju, vreme nam nije najbolji prijatelj- ukazuje Terzin.

U ovom momentu, u Srbiji ima oko 12 dece koja su indikovana za primanje terapije. U Udruženju „Deca sa ahonroplazijom Srbije” smatraju da je u realnosti taj broj veći, jer je ovo oboljenje i dalje tabu tema na našim prostorima.

 

 

 

 

IMG_3289 (Large)

Zrenjaninac Željko Stanisavljev pre nepunih mesec otvorio je u Kikindi „Pite ispod sača 0230“. Pored toga što slasne pite spremljene na starinski način imaju poseban ukus, ono što ovog buregdžiju izdvaja je akcija solidarnosti.

-Niko ne treba da bude gladan. Besplatan obrok za one koji ne mogu da kupe, to nisam prvi izumeo. Nisam prvi, ni poslednji- skroman je Željko.

Ispred lokala koji se nalazi na mestu nekadašnje „Špongine pekare“ zatičemo nekoliko kesa sa pitama.

-Prvi je to uradio buregdžija iz Kragujevca. Kada sam to gledao na televiziji, srce mi je zaigralo, bio sam veoma dirnut i rekao sebi- ako ikada budem otvorio svoju radnju, učiniću isto- priča za Kikindski portal.

Pedesetogodišnji Zrenjaninac, na predlog prijatelja i poznanika, odlučio je da otvori radnju u Kikindi. U Zrenjaninu više pekara ima u ponudi pite ispod sača, a ovde nijedna.

-Prvi put sam u Kikindu došao pre dva meseca. Radio sam u Zrenjaninu u radnji gde se prave pite ispod sača. Tu su dolazili ljudi iz Kikinde i govorili mi: ajde majstore, dođi, otvori u Kikindi. Iako sam planirao da otvorim radnju u Zrenjaninu jer tamo imam gde, a ovde sam došao pod kiriju, ipak sam se odlučio za Kikindu- priča.

Posao je na početku, pa je i poslovanje u minusu, ali Željko nema dilemu da čini ispravno delo.  Pomisao da je nekome pomogao, ispunjava ga radošću.

– Pekari, kada im ostane, prodaju pecivo i hleb na džakove ili u pola cene, ja to nisam hteo.  U našem poslu ne peče se po narudžbini kao kad odete u hamburgeriju na primer, pa naručite jedan hamburger. Ja moram da imam ispečenih pita, ali ne proda se sve. Ostane, i mi to onda isečemo i okačimo napolje, da uzme onaj ko nema. Pitao sam da li ovde ima dom za beskućnike ili da u saradnji sa Crvenim krstom damo ugroženim porodicama. Nama dnevno ostane od 5 do 15 kilograma pite- kaže humani Zrenjaninac.

Kada je tek otvorio radnju, na ulici ga je jedan mladić presreo i zamolio za obrok, rekavši da nema novca i da živi od socijalne pomoći. Željko ga je uputio da ode po pite, a ovaj susret je, kaže, dodatno učvrstio njegovu želju da bude solidaran.

-Bila je jedna žena iz neke humanitarne organizacije koja pomaže obolelima od raka. Kupila je sendvič i parče pite i ostavila kako bi donirala obrok. Slikala je to i okačila na društvene mreže. Te večeri je skoro 15 kilograma pita, koliko nam je ostalo, pa smo iznosili, planulo za sat vremena.

Na pitanje, može li neko njegovu humanost da zloupotrebi, Željko je jasan.

-To me ne brine. Meni je ipak mnogo važnije da dobije i neko ko stvarno nema. Tada mi je puno srce- kaže ovaj buregdžija širokog srca.

Ukusne pite

Jedna starija sugrađanka pre nekoliko dana poslužila se besplatnim pitama, pa je narednog dana došla da pohvali da su veoma ukusne i u znak zahvalnosti donela voće.

-Pite koje iznosimo i okačimo ispred nisu upakovane u papir kako bi ljudi mogli na vide sa čim su, pa da izaberu. Ima i posnih-saznajemo od Željka.

 

Kup Srbije. Rukometaši Kikinde u pretkolu čekaće kostolačkog Rudara

Nova kalendarska godina u našem rukometu počela je žrebom za pretkolo Kupa Srbije u ženskoj i muškoj konkurenciji i recimo odmah ono što najviše zanima kikindske ljubitelje rukometa, Kikinda će 1. februara u „Jezeru” dočekati tim kostolačkog Rudara s odličnim izgledima da se plasira u četvrtfinale Kupa Srbije koji nosi ime prof. dr Branislava Pokrajca, a tada će se u takmičenje uključiti i četiri najbolja kluba Srbije iz prošle sezone ARKUS lige.

Danas u prostorijama Rukometnog saveza Srbije, parove su izvlačili rukometašica inđijskog Železničara Kristina Cvijanović i igrač beogradske Crvene zvezde Draško Nenadić, a žreb je bio poludirigovan. U prvoj posudi, u obe konkurencije, ubačene su kuglice s imenima klubova pobednika Kupa na regionalnom nivou, jedan od njih bila je i Kikinda kao pobednica Kupa Vojvodine, dok su u drugoj posudi bili klubovi plasirani od petog do osmog mesta u takmičarskoj sezoni 2021/22. u okviru ARKUS lige. Kikindu je sreća pogledala, jer ne samo što je unapred određeno da pobednici regionalnih kupova budu domaćini u pretkolu Kupa Srbije već je klub iz našeg grada dobio i najslabijeg mogućeg rivala. Izbegnuti su nešto bolji Šamot iz Aranđelovca, mnogo jača leskovačka Dubočica i najjača od potencijalnih rivala šabačka Metaloplastika.

Zanimljivo je da su Kikinda i Rudar i prošle godine u isto vreme, takođe u pretkolu Kupa Srbije, odmeravali snage u „Jezeru”. Tada je tim iz Kostolca bio favorit i opravdao je taj epitet izbacivanjem Kikinđana iz ovog takmičenja, a sada su uloge obrnute pa je i realno očekivati da se klub iz našeg grada prvog dana narednog meseca revanšira Rudaru.

U ostalim utakmicama pretkola Kupa u muškoj konkurenciji igraće:  Topličanin (Prokuplje) – Šamot (Aranđelovac), Crvena zvezda (Beograd) – Metaloplastika (Šabac), Ub – Dubočica (Leskovac).

Konkurencija dama ima sledeće parove: Mladost (Nova Pazova) – Vrbas, Topličanin (Prokuplje) – Naisa (Niš), Napredak (Kruševac) – Vojvodina (Novi Sad),  Crvena zvezda (Beograd) – Radnički (Kragujevac).

FOTO: Kikindski portal, ARKUS liga 

IMG_3303 (Large)

Dva dana pred Božić, 5. januara po novom a 23. decembra po starom kalendaru, za pravoslavne vernike je Tucindan. Toga dana se kolje i sređuje pečenica za Božić. Nekada se prase ili jagnje „tuklo“, a zatim klalo, otud naziv za ovaj dan.

Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić. Domaćica priprema brašno za mešenje, posudu sa zrnevljem žita, menja slamu u gnezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će deca pokupiti pijučući.

Na taj dan, prema verovanju, ništa se ne sme davati, niti iznositi iz kuće, ali je zato tada neophodno vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sledećeg Božića.

Don`t copy text!