јануар 31, 2026

Dan: 30. novembar 2022.

Jelena Milošev svi

Knjiga „Svetlost bačena u oči“ Jelene Milošev predstavljena je večeras u Kulturnom centru u Kikindi. Ovo je njena treća knjiga poezije, posle zbirki „Ćutanje pre poleta“, nagrađene priznanjem „Stražilovo“ (dodeljuje je Brankovo kolo), i „Nevidljivi vatromet“, koja joj je otvorila vrata Srpskog književnog društva.

Nova zbirka poetički se „naslanja“ na prethodne dve, što dokazuje da je Jelena pesnikinja koja ima čvrstu poetiku, rekla je književna kritičarka Andrea Beata Bicok.

– Baveći se fenomenima današnjice koja određuje nas kao ljude, ali i okruženje u kom postojimo, ova poezija ima, uslovno rečeno, jednu notu težine, ali nas pesnikinja kroz nju provodi s lakoćom i to pažljivo ritmički oblikujući pesme. Čitanjem ove zbirke mi, zapravo, otkrivamo neki deo sebe i nas same u okruženju koje opisuje, i samim tim ova svetlost bačena u oči dopire i do nas, osveštavajući nas, ali nam i, iz drugog ugla, prikazuje svet u kojem postojimo – istakla je kritičarka.

Pored Bicokove, o knjizi su govorili i književnica Vesna Đukanović i Radovan Vlahović, direktor i osnivač Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa, u čijem izdanju se zbirka i pojavila.

– „Svetlost bačena u oči“ simbolizuje nova iskustva i nova saznanja o životu. U svojim pesmama bavim se filozofijom života, u deskriptivnim pesmama opisujem svoj rodni kraj, stalno se vraćam motivima prirode, vodim se i egzistencijalnim temama, pitanjima sadašnjosti i stvarnosti, ima i filozofskih pesama. Moja poezija je puna slika i te slike sugestivno deluju na čitaoce – objasnila je autorka.

Jelena Milošev zaposlena je u osnovnoj školi u Padeju kao profesor srpskog jezika i književnosti. Pored poezije, svoj umetnički put pronalazi i u pisanju proze i u slikarstvu.

 

 

 

Lepo za oko, strpljivo i efikasno, možda čak i preko sopstvenih očekivanja, beogradski „crno-beli” stekli su u prvom delu veliku prednost od 15:8, a kada se tome doda i sjajna rola golmana Andreja Trnavca, koji brani ove jeseni u velikoj formi, večerašnja pobeda Partizana u „Jezeru” nad Kikindom od 30:23, u unapred odigranom meču 11. kola ARKUS lige, niti u jednom trenutku nije bila pod znakom pitanja. Održavali su nekako Kikinđani u prvoj polovini nastavka minus iz prvog dela, ali je onda „Valjak” dodao gas i 10 minuta pre kraja stigao do plus 12, bilo je 28:16. Mislima već u evropskim obavezama koje ih očekuju u Sloveniji, „crno-beli” su u finišu ipak dopustili domaćima povratak na razliku koja je bila na snazi i na odmoru. Kapiten Kikinde Stanimir Komarek mogao je nakon susreta samo čestitati gostima.

– Pružili smo bledu partiju, iako smo se pre meča nadali da ćemo ući s Partizanom u egal završnicu. Krasila nas je u poslednjih nekoliko utakmica lavovska borba, ali večeras je izostala i rezultat je to jasno pokazao već u prvom delu, a ni u nastavku nismo mogli da se pronađemo. Na kraju, Partizan nas je dobio lako, želim im sreću u Sloveniji – rekao je Komarek.

I trener našeg tima Goran Kurteš poželeo je Partizanu mnogo uspeha u evropskim ispitima.

– Partizan nam je održao čas rukometa. Smireno, taktički dobro i bez žurbe u napadu, takođe odlično i u odbrani, odigrali su gosti. Mi smo se posebno pripremali za golmana Trnavca, ali moji igrači imali su neku blokadu u napadu. Pokušavali su nerezonskim šutevima od prvog momenta i nisu radili ono što smo se dogovorili kada je reč o udarcima. Trnavac je sve to lako odbranio, stekao samopouzdanje, a mi smo sve dublje padali i žurili da poentiramo iz neizrađenih situacija. Sve je to išlo na ruku Partizanu koji je uz dobru odbranu i na kontru napravio razliku i tako nas dobio. Stigao nas je umor posle nekoliko dobrih utakmica, ostaje nam desetak dana da se dobro pripremimo za Crvenu zvezdu, kojoj ćemo gostovati u Beogradu, a potom na kraju prvog dela sezone dolazi nam leskovačka Dubočica. U ta dva susreta tražićemo bodove da se spasimo ispadanja – istakao je Kurteš.

Kikinda: Balaban, Bogojević 2, Kukić 2, Bosančić 2, Lisica 1, Kostić 1, Trninić 2, Đukić, Egić 1, Miškov, Šijan 3, Vrgović 3(3), Panić 1, Komarek, Ilijin 5. 

sednica

Gradska kasa u prvih devet meseci ove godine prihodovala je 2,283 milijarde dinara što je 70 odsto u odnosu na godišnji plan, dok su rashodi nešto manji i iznose dve milijarde i 11 miliona dinara odnosno 62 odsto plana. Konsolidovani izveštaj o realizaciji budžeta u periodu od januara do septembra, obrazložila je na današnjoj sednici gradske skupštine zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Plan po kom poredimo iznosi 3,243 milijarde dinara. Realizacija prihoda je dobra i veća u odnosu na prošlu godinu kada je, za isti period, iznosila 66 odsto. Za oko 211 miliona smo prikupili i naplatili više prihoda u odnosu na lane. Prikupljeno je više novca od poreza, ali i od rudne rente. Više je prihodovano od poreza na dobit i kapitalne dobitke, poreza na zarade, poreza na imovinu, kao i poreza na prenos apsolutnih prava. Od rudne rente budžet je prihodovao 342 miliona što je 118 miliona više nego 2021.godine- rekla je zamenica gradonačelnika.

-Kod rashoda, tekuća potrošnja je u skladu sa planiranom, dok su kod komunalnih usluga rashodi veći zbog poskupljenja što nam je i bio signal da ovu stavku korigujemo kod rebalansa. Nešto niži procenat rashoda je zbog investicija koje će biti realizovane u poslednjem kvartalu godine. Završena je izgradnja kanalizacije u naselju Šumice, najveći deo projekta Ekolejks, deo završnih radova na pijaci, trafo stanica u industrijskoj zoni Rasadnik, ulaganja u PU „Dragoljub Udicki“ pred novu školsku godinu kao i u mesne zajednice, radovi na otvorenim bazenima i postavka led rasvete u SC „Jezero“. Realizacija investicija je, ipak, svega 26 odsto jer će najveći deo biti realizovan u poslednjem kvartalu, očekujemo još oko 200 miliona. Sledi rekonstrukcija vodovoda, izvođač će iduće nedelje biti uveden u posao. Završena je rekonstrukcija saobraćajnica u industrijskoj zoni Rasadnik u vrednosti 42 miliona, a kreće i otplata projekta led rasvete, to čeka na izvršenje- detaljno je predočila Jakšić Kiurski.

Lukač: Kapitalni projekti i pregovori sa investitorima

Ulaganja u kvalitetniji život svih građana na teritoriji grada Kikinde, biće nastavljena, a u toku su pregovori sa desetak investitora-ukazao je na današnjoj sednici gradske skupštine  gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ponosan sam i zadovoljan rezultatima u proteklih devet godina u Kikindi i deset godina u Srbiji, politika Aleksandra Vučića i Srpske naredne stranke je da brinemo o građanima. Nećemo se zaustaviti kada je u pitanju briga o mladima i o najstarijima. Lepo je čuti kako se na desetine porodica vratilo u naš grad i  kada vidimo da se više dece rađa. U toku su, ali i predstoje nam značajna ulaganja, pomenuću samo neka: rekonstrukcija bolnice, brza saobraćajnica Sombor-Kikinda, fabrika vode, otvaranje graničnog prelaza, vodovod i kanalizacija, pijaca, rekonstrukcija zgrade RFZO i PIO fonda, nova zgrada Centra za socijalni rad, ulaganja u škole, sport, kulturu, mesne zajednice, putnu infrastrukturu.

-Sa desetak investitora pregovaramo da dođe bar jedna fabrika i u tome imamo podršku pokrajine i republike. Gledamo da ovde dođu kvalitetnije firme, sa većim platama. Naš cilj ostaje da svako selo bude ponos, a treba napomenuti i da su oko 50 kuća dobili mladi bračni parovi u selima, i biće ih još, ukupno skoro 70. Građani možda dugo čekaju da se realizuju neki projekti, ali hvala na razumevanju da ćemo sve rešavati, po prioritetima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Srednjeročni plan grada

Skupština je usvojila odluku o pokretanju postupka za izradu i donošenje srednjeročnog plana grada čiju važnost je obrazložio  Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Plan razvoja grada do 2030. godine kao krovni dokument smo usvojili, a razrada ovog strateškog dokumenta je srednjeročni plan koji se donosi za period od tri godine. Poklapa se za budžetom i projekcijama za naredne dve godine. Srednjeročni plan precizno razrađuje šta će biti urađeno koje godine i koja sredstva su potrebna. Predviđa i analizu prethodnog perioda. Primera radi, u Planu razvoja grada imali smo privredni razvoj, planirana je izgradnja industrijske zone Rasadnik, to smo i završili. Investicija vredna 82 miliona dinara je zajedničko finansiranje Ministarstva privrede i grada. Takođe, u segmentu ekologije, završili smo najobimnije radove iz prekograničnog projekta „Ekolejks“- istakao je Tanackov.

Narodno_pozorište_Kikinda

Prva premijera u ovoj sezoni Narodnog pozorišta obradovaće ljubitelje komedije, ali i nostalgičare. Predstava „Ljubavno pismo“ vremenski je „smeštena“ u osamdesete godine prošlog veka i, osim humorom, obiluje atributima tog vremena.

Po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, režirao ju je Dragan Ostojić, a igraju: Gordana Roščić, Ružica Nedin, Mihailo Laptošević, Branislav Knežević, Anđela Kiković, Jovana Berić, Vladimir Maksimović i Branislav Čubrilo Rus.

Premijerno izvođenje na velikoj sceni Pozorišta zakazano je za petak, 9. decembar. Do tog datuma, zbog generalnih proba komada, neće biti redovnog igranja predstava.“Ljubavno pismo“, za one koji propuste premijeru, na repertoaru će biti i 13. i 20. decembra.

Još jedan pozorišni ekskluzivitet publiku očekuje 23. decembra. Sa monodramom „Lala„, gostovaće Stefan Ostojić, Kikinđanin koji je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Ljuboslava Majere. Predstavu „Lala“ režirala je Li Delong, poznata američko/francuska rediteljka i glumica koja je sarađivala sa Piterom Brukom, Lukom Besonom, Žanom Renoom, Miom Farou, i dobitnica je mnogobrojnih američkih i evropskih nagrada. Monodrama „Lala“ je omaž rodnom kraju i inspirisana je tradicijom i istorijom Kikinde. Ovo je prva predstava klovnovskog teatra u Srbiji.

Predstava na maloj sceni, „Pa se vidimo u snu“, na repertoaru će biti 16. decembra. Posle 23. decembra, zbog igranja novogodišnjih predstava, do kraja godine neće biti repertoarskog izvođenja u večernjim terminima.

Predstave u Narodnom pozorištu počinju u 20 sati, a dani za pozorište su utorak i petak.

 

 

Veliki_grb_Grada_Kikinde.svg

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja raspisala je Javni poziv za podnošenje predloga za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja za 2022. godinu.

Nagrada grada Kikinde, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde.

Gradska priznanja dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem, sedištem na teritoriji grada Kikinde, za značajna ostvarenja u oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada, postignuta u godini u kojoj se priznanje dodeljuje.

Predloge za dodelu nagrada i priznanja grada Kikinde mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada Kikinde.

Predlog se dostavlja u pisanoj formi i treba da sadrži podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.

Predloge treba dostaviti do 20. decembra 2022. godine, na adresu:

Grad Kikinda

Gradska uprava

Kancelarija br. 80

Trg srpskih dobrovoljaca 12

23300 Kikinda,

sa naznakom: za nagradu Grada Kikinde.

I ovaj Sovembar u Narodnom muzeju Kikinda bio je prilika za učenje, druženje i zabavu. Trajao je od 2. do 26. novembra. Kreativna, dramska, istraživačka, likovna i vajarska radionica bile su posvećene poznatim sugrađankama- sovama utinama kojima je Kikinda bila i ostala omiljeno zimovalište.

-U programima Sovembra učestvovalo je oko 400 dece različitih uzrasta, osnovaca, predškolaca…Za svakoga je bilo ponešto, Imali smo radne listove za mlađu decu i za onu malo stariju kojima je posebna zanimljivo bilo i istraživanje gvalica. To je interesantan način da saznaju čime se sova hrani- navodi Slavica Cvijetić, muzejski vodič.

Sovembar u muzeju organizovali su posećivali i vrtići i škole. Subotom se, na radionice, dolazilo porodično, sa decom za koju je ovo odličan način da saznaju više ne samo o sovama i prirodi, već i da se posetom muzeju zainteresuju za druge sadržaje ove ustanove kulture. Svi programi bili su besplatni.

 

 

Don`t copy text!