Day: November 2, 2022

Rutinsku pobedu u Omoljici ostvarila je OFK Kikinda pa je i nakon 12. kola bodovno poravnata s vodećom novokozaračkom Slobodom. Bliže kraju prvoga poluvremena, u razmaku od samo dva minuta, nakon lepih asistencija, kapiten Nebojša Đukić dvaput je matirao golmana Mladosti i više nije bilo dileme. Senku na sigurnu pobedu bacila je nimalo naivna povreda donje vilice  Stanislava Todorova (na slici u plavoj opremi, u skoku). Snažni i žilavi Srpskocrnjanin, defanzivac i veteran koji je nadavno zagazio u 40. godinu, bio je u Omoljici heroj iz senke, a i inače drugovi iz ekipe mnogo ga cene. Malo mu je nedostajalo i da se upiše među strelce, prvo mu je igrač domaćina s gol crte izbio loptu koju su svi već videli u mreži, a u drugoj situaciji Todorovu se isprečila stativa. Između te dve šanse povredio je bradu i u zavoju okončao utakmicu.

– Završio sam u pančevačkoj bolnici, ekipa me je čekala pa smo u Kikindu stigli gotovo pred ponoć, iako je utakmica završena rano popodne. Najvažnije je da smo i u Omoljici bili na maksimumu, jer kod trenera Jarčevića nema opuštanja ni protiv ekipa s dna tabele. Čak su i treninzi nabijeni pozitivnim tenzijama pa tako i sada pred derbi s Perležanima, koje čekamo u subotu, postoje svi uslovi da odigramo ozbiljno i agresivno i onda slavimo – kaže Todorov, koji je letos polako sumirao karijeru, ali je onda, posle iznenadnog poziva sportskog direktora Marka Vukobrata i uz „aminovanje” bez razmišljanja trenera Jarčevića, stigao na kikindski Gradski stadion.

Nije Jevto Jarčević mnogo toga rekao svojim učenicima nakon Omoljice.

– Odigrali su s mnogo samopouzdanja, imali dobar protok lopte, dali golove na vreme pa je utakmica rano ušla u miran tok. Sada čekamo Perležane, jedan od najboljih timova u ligi, i dižemo mobilnost na maksimum. Tražim da opet odigramo autoritativno i nastavimo dobru seriju – jasan je Jarčević.

Isplata novčane podrške mladima od 16 do 29 godina, u iznosu od po pet hiljada dinara, počeće 16. decembra, najavio je danas ministar finansija, Siniša Mali. Svi mladi koji žele da dobiju ovu vrstu pomoći, moraju da se prijave Upravi za trezor, od 1. do 15. decembra, bez obzira na to da li su se ranije već  prijavljivali.

Pravo da ostvare pravo na novčanu pomoć imaju državljani Srbije koji u trenutku prijave imaju između navršenih 16 i 29 godina, prebivalište na teritoriji Srbije i važeću ličnu kartu. Mogu da se prijave svi koji su, do početka prijavljivanja napunili 16 godina, i oni koji nisu, do tog datuma, napunili 30 godina, prenosi Tanjug. Prijavu ne moraju da podnesu samo primaoci novčane socijalne pomoći i osobe u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija.

Mladima je država ove godine dva puta isplatila po sto evra pomoći, u februaru i u junu.

Od 1. decembra prijave će biti moguće na ovom sajtu: https://idp.trezor.gov.rs/.

Zakonska obaveza da svi automobili imaju zimske gume ako je put prekriven snegom ili ledom, stupila je na snagu juče. Kod kikindskih vulkanizera nema velikih gužvi, a cene zamene guma sa balansiranjem točkova su od 1.600 do čak 2.800 dinara.

Prema novom Pravilniku o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima, u periodu od 1. novembra do 1. aprila, vozila moraju biti opremljena zimskom opremom ako se zbog vremenskih uslova na kolovozu nalaze sneg, led ili poledica. U zimsku opremu spadaju četiri zimska pneumatika, odnosno zimske gume. kod kojih dubina gazećeg sloja ne sme biti manja od četiri milimetra.

Pored toga, vozači su obavezni da u prtljažniku imaju i odgovarajuće lance za sneg koje postavljaju na najmanje dva pogonska točka, ukoliko naiđu na deo puta gde je saobraćajnim znakom predviđena obavezna zimska oprema, i vremenski uslovi to zahtevaju, odnosno, ima snega na kolovozu.

Lanci se mogu postaviti na točkove i na delu puta koji nije označen znakom “lanci za sneg”, ali samo u slučaju kada je kolovoz prekriven snegom. U naselju, vozila ne moraju biti opremljena lancima, odnosno drugim uređajima za povećanje prianjanja.

Iako zimska oprema nije obavezna u zimskim danima kada su vremenske prilike takve da nema snega i leda, ipak se preporučuje upotreba zimskih guma. Kada su spoljne temperature niske, asfalt može da poledi. Letnja guma se stvrdne već na temperaturama nižim od sedam stepeni, i ne prianja dobro na podlogu.

Policija vas, dakle, neće kazniti ukoliko posle 1. novembra nemate zimske gume, a nema snega i leda ali, u slučaju da se uslovi na putu iznenada promene, u riziku ste da izazovete saobraćajni udes, i visoku novčanu kaznu, kao i isključenje iz saobraćaja. Tada se neposedovanje propisanih pneumatika tretira kao teža tehnička neispravnost i vozač je dužan da plati svu pričinjenu štetu.

Kako biste bili sigurni da imate gume namenjene zimskim uslovima vožnje, proverite dodatne oznake:
M+S, MS ili M&S – sneg i blato (Mud and Snow);
All Season – guma za celu godinu, za sve vremenske uslove – nema performanse na snegu kao prava zimska guma;
Simbol pahuljice ili planine ili oboje – prava zimska guma.
Zimska guma se može prepoznati i po komercijalnom nazivu za koji se upotrebljavaju reči: Winter (zima), Snow (sneg), Ice (led), Cold (hladnoća) i slično.

Zakonom zaprećene kazne su sledeće:
3.000 dinara – ako imate zimske gume, a nemate lance u prtljažniku – u vožnji van grada;
5.000 dinara – ako nemate lance za sneg na točkovima na delu puta gde je to propisano saobraćajnim znakom, a vremenski uslovi to zahtevaju. Tada možete očekivati i isključenje iz saobraćaja;
6.000 – 20.000 dinara – ako nemate zimske gume – za fizička lica;
100.000 – 800.000 dinara – ako nemate zimske gume – za pravna lica.

Kod kikindskih vulkanizera proverili smo cene za zamenu sve četiri gume sa balansiranjem, i one su veoma šarolike: od 1.600 do čak 2.800 dinara. Kao i uvek početkom novembra, gužve su veće, ali nigde se ne zakazuje. Kako smo saznali, sve je moguće završiti za sat vremena i, uprkos trenutno lepom vremenu, ne rizikovati plaćanje visokih kazni u zimskom periodu i, što je najvažnije, svoju i bezbednost ostalih učesnika u saobraćaju.

1667404494520

U Gradskoj kući danas su potpisani ugovori sa prvih 60 građana kojima je  odobreno sufinansiranje kupovine bicikala, kao i sa trgovcima. Lokalna samouprava prvi put izdvaja podsticajna sredstva za ovu namenu, što je bila i preporuka Vlade, rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Odmah smo se priključili akciji jer smatramo da je veoma značajna, posebno sada, u vreme energetske krize, ali i radi zaštite životne sredine. Zbog velikog interesovanja, rebalansom smo opredelili dodatna sredstva, kako bi što više sugrađana dobilo subvenciju. Ponovo ćemo to učiniti kako bismo pomogli što većem broju ljudi i zato što je naše opredeljenje da uvek podržavamo ekološke akcije.

Konkurs za dobijanje 10 hiljada dinara prvobitno je bio raspisan za sto korisnika, za šta je iz budžeta bilo namenjeno milion dinara. Kako je stiglo mnogo više prijava, u Gradskoj upravi odlučeno je da se, rebalansom, opredeli još 1,2 miliona, za ukupno 213 građana.

– Nismo se nadali ovolikom interesovanju, zato smo i naknadno uvećali izdvajanja. Konkurs ćemo ponoviti u martu sledeće godine. Resor za ekologiju će, u dogovoru s gradonačelnikom, u program budžeta uvrstiti duplo više novca, najavio je Stevan Iličić, član Gradskog veća zadužen za ekologiju.

Ugovore su danas potpisali i vlasnici trgovina “Apolo bajk” i „Etalon“. Oni su pozdravili akciju i zahvalili Gradskoj upravi na poverenju i pomoći malim privrednicima.

– Zahvaljujem Gradskoj upravi što, na ovaj način, pomaže malu privredu. Kod nas su se najviše kupovali klasični, gradski i, u nešto manjoj meri, dečiji bicikli. Mislim da će se, po sledećem konkursu, više kupovati bicikli za decu – rekao je Vujin, vlasnik „Apolo bajka“.

Odluku Grada da podstakne kupovinu omiljenog prevoznog i sredstva za rekreaciju, pozdravio je i vlasnik „Etalona“, Nikola Karanović.

– U dogovoru s dobavljačem, snizili smo cene za deset odsto, a razliku u ceni kod nas je moguće platiti u tri rate. Tako ćemo učiniti i sledeći put.

Nastavnik matematike, Čedomir Šormaz iz Bašaida kaže da mu je bicikl jedino prevozno sredstvo.

– Uskoro ću biti penzioner i moći ću i da se rekreiram. Ja sam kupio srednji, gradski bicikl, i ovo mi mnogo znači jer mi je cena sasvim prikladna.

Jasmina Gavrančić iz Kikinde takođe je kupila gradski model.

– Ovo je poklon za snaju koja, inače, vozi auto. Sledeći put na redu će biti moji unici, blizanci, kupiću svakome po jedan – kaže Jasmina.

Po potpisivanju ugovora, građani imaju rok od pet dana da preuzmu svoje bicikle. Cilj akcije je povećanje broja ovog prevoznog sredstva, čime se smanjuje broj automobila u saobraćaju i, na taj način, čuva životna sredina, kažu u Gradskoj upravi.

 

 

kolibri grejanje

U okviru programa „Zajednici zajedno“ koji sprovodi kompanija NIS, modernizovan je sistem grejanja u vrtiću „Kolibri“ koji su, povodom uspešne realizacije ovog projekta obišli gradonačelnik Nikola Lukač i zamenik generalnog direktora kompanije NIS Vadim Smirnov u pratnji direktorice Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić. U zamenu kotla na koji se greju i Mesna zajednica i ambulanta Dečijeg dispanzera  uloženo je 3,4 miliona dinara.

-Novi kotao doprineće povećanju bezbednosti, manjoj potrošnji gasa, ali i značajno smanjenom zagađenju životne sredine što je jednako važno. Stari kotao je prvo radio na čvrsto gorivo, pa je bio prerađen da radi na gas, a potrošnja je bila ogromna. Ovaj projekat je dokaz uspešnosti timskog rada– istakla je Kristina Drljić.

Program „Zajednici zajedno“ ostaće stub društveno odgovornog poslovanja Naftne industrije Srbije, poručio je Vadim Smirnov, zamenik direktora NIS-a.

-Prvi put sam u Kikindi, oduševljen sam gradom i ljudima. Kompanija NIS mora da zahvali Gradu Kikindu što duži niz godina vi nama omogućavate da vodimo poslovanje u vašem divnom gradu. Razgovarao sam sa vašim gradonačelnikom i uveren sam da je Grad Kikinda na dobrom putu, kao i cela Srbija. Na mapi poslovanja NIS-a, Kikinda je vrlo značajan grad. Ovde se nalaze naftna polja gde mi vodimo svoje poslovanje, odakle vadimo naftu koja je sada u vremenu kada naša kompanija mora da obezbedi energetsku bezbednost za celu zemlju, nama je to vrlo važno –naglasio je Smirnov.

Od 2009. godine kada je počela realizacija programa „Zajednici zajedno“ , u Kikindu je uloženo 236 miliona dinara i uspešno su realizovana 164 projekta, ukazao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Velika zahvalnost kompaniji NIS jer je iskazala razumevanje za potrebe građana Kikinde. Grad Kikinda fokusirao se strateški da najmlađim sugrađanima obezbedi bolju budućnost i bezbednost u smislu energetske efikasnosti. U 2021. godini na teritoriji Grada Kikinde uloženo je 15,5 miliona dinara u pet projekata u oblasti ekologije i zaštite životne sredine: u Predškolskoj ustanovi, Zavodu za javno zdravlje, Domu zdravlja, OŠ „1. Oktobar“ i SC „Jezero“- precizirao je Lukač.

U okviru ovogodišnjeg konkursa „Zajednici zajedno“ Kikindi je opredeljeno 17 miliona dinara, za nabavku medicinske opreme i aparata u Domu zdravlja i Opštoj bolnici.

 

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisuje konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku, objavljenu u 2022. godini. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Nagradu „Dušan Vasiljev” ustanovila je Kulturno-prosvetna zajednica Kikinde 1997. godine, u znak sećanja na delo i značaj pesnika, rođenog u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih pesnika ekspresionističke ideologije. Nagrada se dodeljivala za poseban doprinos razvoju kulture.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, priznanje je ponovo uspostavljeno 2009. Po novom Pravilniku, dodeljuje se za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora, objavljenu na srpskom jeziku.

Do sada su, između ostalih, nagrađeni: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Izdavači i autori šalju tri primerka knjige po naslovu na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, sa  napomenom: „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Svečana dodela zakazana je za 27. mart 2023. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije, koja nosi njrgovo ime.

Dodatne informacije dostupne su na sajtu: nagradadusanvasiljev@gmail.com.

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisao je konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2022. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

slepi i slabovidi

23. Smotra stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije biće održana u Narodnom pozorištu u Kikindi u četvrtak 3. novembra. Organizuju je Savez slepih Srbije i Organizacija slepih i slabovidih “Severni Banat” uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva kulture i informisanja, Grada Kikinde i brojnih donatora.

Smotra je takmičarskog i revijalnog karaktera, a cilj skupa je afirmisanje stvaralaštva, kulturno-umetničkih dostignuća i sposobnosti slepih i slabovidih osoba.

U kulturno-umetničkom programu će, pored afirmisanih slepih umetnika, učestvovati i članovi lokalnih kulturno- umetničkih društava kao i učenici osnovnih i srednjih škola iz Kikinde.

Organizatori pozivaju sugrađane da 3. novembra posete izložbu radova slepih i slabovidnih umetnika,  kao i da proprate kulturno-umetnički program koji je inkluzivnog karaktera i biće održan u pozorištu sa početkom u 11 sati.