јануар 31, 2026

Dan: 1. novembar 2022.

Edjseg

Postavljanjem nove drveno-metalne kapije na ulazu u  Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ krunisana su dosadašnja ulaganja u renoviranje objekta ovog udruženja.

Radovi su tokom prošle godine obuhvatili sanaciju krova, zamenu prozora i vrata, a da bi se značajno poboljšali uslovi za negovanje kulture i tradicije mađarske nacionalne zajednice, na čemu „Eđšeg“ u kontinuitetu radi već skoro osam decenija, doprinos su dali Fondacija „Betlen Gabor“, Gradska uprava, ali i vredni i posvećeni članovi i prijatelji KUD-a.

 

-U prošloj godini, uloženo je više od 5,5 miliona dinara. Većina sredstava dobijena je preko Fondacije “Betlen Gabor” iz Mađarske, dok je milion dinara iz gradskog budžeta uloženo za zamenu svih prozora. Od ostalih 4,5 miliona uspeli smo da uradimo potpuno novi krov na zgradi sa ulice, što nam je bilo najvažnije, pošto je krov već godinama prokišnjavao. Urađena je fasada na zgradi i unutrašnji deo klub prostorije, gde članovi KUD-a, preko nedelje, provode najviše vremena. Uspeli smo i da promenimo dvoja ulazna drvena vrata.  I članovi društva su bili jako vredni. Renovirali su predsoblje i terasu- napominje predsednica KUD “Eđšeg” Ramona Tot.

Iako ove godine nisu planirali velika ulaganja, rešili su da konkurišu za sredstva za zamenu stare, zelene kapije na samom ulazu u kulturno-umetničko društvo.

-Želja nam se ispunila. Na konkursu Fondacije “Betlen Gabor” dobili smo 200.000 dinara- zadovoljno dodaje Ramona Tot.

Nova kapija od juče krasi ulaz u “Eđšeg”. Izvođač radova bila je firma “Mahagoni varoš” iz Kikinde. U KUD-u su veoma zadovoljni novim izgledom i boljim uslovima za rad. O detaljima u enterijeru, uz iskrenu volju i trud, rado su se pobrinuli i sami članovi. Jedan od njih, Igor Komarek, od stare grede, napravio je zanimljiv luster koji sada krasi predsoblje ovog kulturno-umetničkog društva.

 

 

hd-wallpaper-gc1a7b312e_1280

U zajedničkoj akciji inspektora Poreske policije i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi, uhapšeno je lice zbog postojanja osnova sumnje da je u svojstvu osnivača i odgovornog lica privrednog subjekta iz Beograda, izvršio krivična dela poreska utaja i nedozvoljeno skladištenje robe, u ukupnom iznosu od  3,98 miliona dinara.

Osumnjičeni je u periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2021. godine fizičkim licima koja nisu zaposlena u privrednom društvu,  izvršio isplatu novčanih sredstava u iznosu od 15.270.682,19 dinara, pri čemu je bio u obavezi da na navedena plaćanja koja nisu vršena u poslovne svrhe obračuna i plati porez na druge prihode u iznosu od 2.908.510,91 dinara, a što nije učinio.

U periodu od 1. januara 2021. do 31. decembra 2021. godine, osumnjičeni je izvršio isplatu zarada na tekuće račune pet zaposlenih, bez obračuna poreza i doprinosa na zarade u iznosu od 1.080.063,50 dinara.

Takođe, osumnjičeni je u prostorijama privrednog društva, uskladištio robu bez propisane dokumentacije o poreklu, skladištenju i bez evidencija u poslovnim knjigama i to ukupno 53.191 litara raznih vrsta sredstava za ishranu i tretiranje biljaka u ukupnoj vrednosti od 42.501.286,00 dinara i na taj način izvršio krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe, saopštila je Poreska uprava.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje u trajanju od 48 sati, nakon čega će uz krivičnu prijavu biti priveden u Osnovnom javnom tužilaštvu Kikinda.

U kikindskom Narodnom pozorištu publiku će, u novembru, najviše dočekivati na maloj sceni.

Komad Dragoslava Mihajlovića „Kad su cvetale tikve“, monodrama novog člana kikindskog ansambla, Vladimira Maksimovića, na repertoaru je u petak, 5. novembra.

Naredna dva termina, 8. i 15. novembar, rezervisani su za najnoviju predstavu, „Pa se vidimo u snu“, reditelja Nikole Zavišića.

U petak, 18. novembra, predstava „Nastojnik“ biće odigrana 148. put, što je približava ne samo jubileju 150. igranja, već i rekordu. U čitavoj istoriji kikindskog pozorišta najviše puta odigrana je predstava „Pa, izvol’te u Sakule“ – imala je 153 izvođenja.

„Nastojnika“ je do sada gledalo gotovo 10 hiljada ljudi. Odavno već ima i svoju stalnu publiku, a sada je na šest izvođenja do postavljanja novog rekorda u broju izlaska na scenu. Ova predstava premijerno je odigrana 1988. godine. Po delu Harolda Pintera, režirao ju je Dragan Ostojić. Pored Ostojića, u predstavi za malu scenu igraju i Slavoljub Matić i Branislav Knežević.

Sterijina „Laža i paralaža“, u režiji Stevana Bodrože, zakazana je za utorak, 22. novembar, što je i poslednji pozorišni termin u novembru.

Sve predstave počinju u 20 sati.

hand-ga88e206c2_1280

U trećem ciklusu programa „Moja prva plata“ konkurisalo je više od 17.000 mladih, od čega 60% žena, za oko 12.000 radnih pozicija, koje je ponudilo 7.500 poslodavaca. Od danas počinje povezivanje sa potencijalnim poslodavcima, tokom kojeg će kompanije selektovati najbolje kandidate.Program omogućava podršku zapošljavanju mlađih od 30 godina, bez radnog iskustva sa najmanje završenom srednjom školom.

U prvoj polovini novembra kandidate biraju firme iz privatnog sektora, a u drugoj poslodavci iz javnog sektora.

Dve nedelje nakon povezivanja, biće formirane konačne liste poslodavaca i kandidata i dostupne na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs. U roku od 15 dana od dana objavljivanja ovih listi sledi potpisivanje ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i izabranog kandidata. Kandidati će ući u kompanije u kojima će sticati svoja prva radna iskustva, neophodna znanja i veštine najkasnije do kraja decembra.

Program „Moja prva plata“ traje devet meseci, a za to vreme Nacionalna služba za zapošljavanje kandidatima sa završenom srednjom školom mesečno će isplaćivati 25.000 dinara, a onima sa visokim obrazovanjem 30.000 dinara.

Program realizuje Nacionalna služba za zapošljavanje uz podršku Privredne komore Srbije, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva finansija i Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu.

„Moja prva plata“ se realizuje od kraja avgusta 2020. godine i u dva ciklusa učestvovalo je skoro 18.000 mladih i oko 10.000 poslodavaca.

Detaljnije  informacije dostupne su na veb sajtovima: www.nsz.gov.rs i www.mojaprvaplata.gov.rs

bouquet-gcc85a9692_640

Rimokatolička crkva i njeni vernici 1. novembra obeležavaju praznik Svi sveti, a narednog dana Dušni dan. Svi sveti je praznik kada se slave svi sveci, kako oni koje je crkva službeno proglasila svetima, tako i oni za koje se veruje da su sveti jer su svojim životom ostvarili idel hrišćanskog života.

Praznik Svi sveti slavi se od četvrtog.veka, ali je kanonizovan tek četiri veka kasnije od pape Grgura. U mnogim državama ovo je neradni dan.

U narodu se ovaj praznik povezuje sa obilaskom groblja, uređivanjem grobova i spomenom na mrtve. Ipak, u crkvi se Spomen mrtvih ili Dušni dan obeležava dan kasnije, 2. novembra.. Prema tradiciji vernici se prisećaju svojih upokojenih, a običaj je da se obilaze grobovi na koje se nosi cveće i pale sveće. Dušni dan  koji predstavlja dan sećanja na mrtve odgovara pravoslavnim zadušnicama i izraz je hrišćanske nade i vere u besmrtnost duše.

Korisnicima daljinskog grejanja na oktobarskim računima neće biti fakturisani dani kada se stanovi nisu zagrevali. Kako je u toku grejna sezona, kotlovi se uključuju ujutru po redovnom režimu rada, i u toku dana, ukoliko je spoljna temperatura niža od 15 stepeni, saopšteno je danas iz JP „Toplana“.

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“, u fiskulturnoj sali i spravarnici, postavlja se nova led rasveta. Radove su danas obišli članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Dragan Pecarski, zadužen za sport i omladinu.

– Ova investicija Grada pomoći će bezbednijoj nastavi, što nam je prioritet – izjavio je Pecarski. – Zbog veoma loše rasvete, postojala je mogućnost da, u zimskom periodu, sala prestane da se koristi. Ovu salu, takođe, posle nastave, koriste i članovi gimnastičkog, košarkaškog i odbojkaškog kluba.

Pecarski je istakao da je namera lokalne samouprave da uloži u obnavljanje svih fiskulturnih sala, ali i da obezbedi namenski objekat za sportske klubove, kako za treninge više ne bi morali da koriste prostore škola.

Prethodnih godina, u Školi „Sveti Sava“ zamenjeni su krov i parket u  fiskulturnoj sali. Direktorica, Gordana Rackov, kaže da se neophodni radovi izvode u kontinuitetu.

– Prošle godine zamenjeni su oluci, sada se završava rasveta. Ništa ne bi bilo moguće bez podrške Grada, i kada konkurišemo kod pokrajinskih i republičkih fondova, to činimo zajedno sa lokalnom samoupravom.

Vrednost nove rasvete je 500 hiljada dinara, a u zamenu oluka uloženo je 2,8 miliona. U ovoj školi predstoje radovi na ravnom krovu i fasadi, kao i zamena stolarije.

Kikinda će biti jedan od prvih gradova koji će omogućiti porodicama sa troje i više dece da ostvare popuste na računima za komunalne usluge, daljinsko grejanje i parking. Nove pogodnosti najavili su danas predstavnici Gradske uprave i Pokreta za decu 3+. Sastanku su prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta i članica Gradskog veća, Ramona Tot.

Zahvaljujući sporazumu koji je lokalna samouprava prošle godine potpisala sa  Pokretom 3+ iz Čačka, oko 300 porodica u gradu i okolnim mestima već koristi popuste u plaćanju u prodajnim objektima, ustanovama kulture i sportskim klubovima. Naš grad je jedan od prvih koji se priključio Pokretu čiji je cilj da deci i roditeljima iz porodica sa troje i više dece olakša svakodnevicu, ostvarivanjem popusta i privilegija u korišćenju usluga i proizvoda.

– Danas ćemo razgovarati sa predstavnicima JP „Kikinda“ i JP „Toplana“ o popustima za račune za vodu i za daljinsko grejanje i siguran sam da ćemo postići dogovor. Nastavićemo da sarađujemo sa Pokretom, bićemo i dalje članovi, kako bismo pomogli roditeljima sa više dece jer je danas hrabrost širiti porodicu – rekao je Mladen Bogdan.

Kikinda je jedan od 25 gradova u Srbiji i samo tri u Vojvodini koji kontinuirano sarađuje sa Pokretom, rekao je predsednik Pokreta 3+, Vladica Gavrilović.

– Imamo izuzetnu saradnju sa gradskim čelnicima u Kikindi, ovde uvek nailazimo na veliko razumevanje i ostvarujemo stopostotni učinak u svim našim akcijama – istakao je Gavrilović. – Naši napori u ostvarivanju pogodnosti za porodice sa više dece u čitavoj zemlji već daju rezultate. Mi smo pokrenuli peticiju u kojoj je, 2017. godine, sakupljeno sto hiljada potpisa za ostvarivanje finansijskog podsticaja rađanja, da za rođenje trećeg deteta država daje sto evra, i 150 evra za četvrto dete. Od tada, za četiri godine, zabeleženo je 16 odsto više trećerođene i 13 odsto više četvrtorođene dece.

Posle dogovora s javnim preduzećima, novi popusti biće uneseni u aplikaciju koja će, takođe, prvo biti aktivirana u Kikindi. Do tada, korisnici tri plus kartice popuste ostvaruju ne samo u svojoj sredini, već i širom zemlje, u 2.500 prodavnica, ustanova i preduzeća koje su potpisale ugovor sa Pokretom 3+, kakva su i Poštanska štedionica i Službeni glasnik koji, recimo, za školski pribor, omogućava popust od 25 odsto.

U čitavoj Srbiji sada ima 138 hiljada porodica sa troje i više dece, što je osam odsto od ukupnog broja porodica. Spisak privrednih subjekata koji su se priključili podsticanju nataliteta, kao i informacije o dobijanju kartice, korisnici mogu videti na sajtu triplus.org.rs.

313746523_817992086144598_4624832382240294006_n

Za Kikinđanina Slađana Janjića kovački zanat je, ne samo posao koji donosi izvor prihoda, već i umetnost. Od usijanog gvožđa pravi sve što mušterije požele, ali izazove najčešće sam sebi postavlja.

Po zanimanju je automehaničar, radio je i kao varilac, a činjenica da se kovački zanat smatra najtežim, nije ga odvratila od namere da se lati čekića i nakovnja.

Mašine u radionici sam je pravio. Njegovih ruku impozantno delo je i zmaj težak 150 kilograma koji vas „dočeka“ na ulazu u kovačku radionicu.

Neobična reklama, priznaćete.

 

Don`t copy text!