Zbog visokih temperatura vazduha povećan broj intervencija Hitne službe – lekari savetuju: pametno na vrućinama!

Izuzetno visoke temperature vazduha i takozvane tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni, aktuelizovale su savete lekara i njihova upozorenja koja se posebno odnose na određene grupe ljudi.

Ovakve vremenske neprilike smetaju svima, a Službi za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi, pozivi su, prethodnih dana, najviše stizali od hroničnih bolesnika.

– Poslednjih nekoliko dana povećan je broj kućnih poseta za oko dvadeset odsto. Za 24 sata imali smo tridesetak intervencija – dvadesetak kućnih poseta i desetak ambulantnih pregleda – kaže dr Miloš Bajić, specijalista urgentne medicine, načelnik Službe za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi. – Za pomoć nam se javljaju hronični, srčani i plućni bolesnici. Prijavljuju se  povišeni krvni pritisak, astmatičari imaju gušenja, to su nam najčešći pacijenti. Periodično, na promenu temperature vazduha i vazdušnog pritiska, intenzivnije reaguju psihijatrijski bolesnici.

Doktor Bajić podseća da su rizične grupe hronični bolesnici, trudnice i mala deca i da se na njih posebno odnose preporuke da ostanu u kući od 10 do 17 sati, ili, ukoliko je neophodno da izađu, to ne čine bez zaštite: garderobe od prirodnih materijala, sa dugim rukavima, koja ne privlači sunčevu svetlost, i šešira. Važno je da se unosi tečnost, da se povremeno rashlađujemo, dok je za hronične bolesnike ponekad neophodno da prilagode terapiju.

– U toku letnjeg perioda krvni pritisak može da bude nešto niži, upravo zbog toga određeni lekovi treba da se koriguju, ali samo uz konsultaciju sa izabranim  lekarom. Najčešći simptomi pada ili sniženog krvnog pritiska su omaglice, vrtoglavica, mučnina, preznojavanje. U tim slučajevima potrebno je uzeti malo veću količinu tečnosti, leći i podići noge iznad nivoa srca, da bi se povećao dotok krvi u mozak. Na taj način pritisak može relativno brzo da se stabilizuje. Međutim, ukoliko ovi simptomi potraju, obavezno se treba javiti lekaru ili Službi za hitnu medicinsku pomoć – objašnjava dr Bajić.

On dodaje da, generalno, dugo izlaganje toploti, može da dovede do pregrejavanja organizma, sunčanice i toplotnog udara. Simptomi su povišena telesna temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Tada se, napominje, obavezno treba javiti lekaru.

Posebno opasno u letnjem periodu, može da bude ukoliko se naglo prelazi iz klimatizovanog u otvoren prostor i obrnuto.

– Teško je postići optimalnu razliku između spoljne i unutrašnje temperature tamo gde se koriste klima-uređaji – kaže dr Bajić. – Zato bismo morali da imamo period privikavanja, što nije uvek ni moguće. U suštini, najvažnije je unosti dovoljno tečnosti i ne boraviti dugo na visokoj temperaturi.

Doktor Bajić potvrđuje da, kao i uvek u ovom periodu godine, zaposleni u Hitnoj pomoći često reaguju i u slučajevima tranzitornog ishemijskog ataka (TIA), što može da bude predznak šloga.

– Simptomi TIA su neurološki, slični moždanom udaru. Svakako treba odmah potražiti lekarsku pomoć. Ukoliko simptomi traju kratko i ne izazovu trajniji poremećaj, sprovođenjem odgovarajuće dijagnostike i terapije, može da se predupredi nastajanje šloga. Ovo se obično dešava kod hroničnih pacijenata. Redovnim uzimanjem terapije, praćenjem visine krvnog pritiska i korekcijom nivoa šećera u krvi, mogu da se preduprede komplikacije. Ipak, ljudi se, u najvećoj meri, pridržavaju preporuka da ne izlaze u najtoplijem delu dana, zaključuje doktor Bajić.

Poznata je i preporuka da je, u vrelim danima, pored flašice vode, dobro imati i magnezijum ili kockicu supe, radi nadoknade minerala. Treba, kako se navodi, uzeti parčence ovog koncentrata i odmah zatim popiti vodu. Dobro je, zbog mogućeg pada nivoa šećera u krvi, uvek imati pri ruci i nešto slatko.

Prema prognozama meteorologa, tropske temperature zadržaće se i naredne sedmice, sredinom nedelje živa u termometru biće blizu četrdesetog podeoka. Kratkotrajno osveženje, kako se najavljuje, moguće je tek za vikend.

Don`t copy text!