врбица

lazarice

Tradicionalno paljenje i preskakanje vatre Lazarice odavnina se praktikuje na sokacima u gradu i selima. Sutra (petak) uveče čuće se veseli žamor dece, pucketanje vatre od tulaja, biće po koja oprljena obrva, a vatra će napraviti „brkove” kod dece od gareži. Dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

Narednog dana obeležava se Lazareva subota odnosno Vrbica. Ovaj praznik posvećen je dečijoj radosti. Na Lazarevu subotu bere se pruće od vrbe preko kojeg se, po verovanju, prenosila snaga zelenila na decu i odrasle. Svake godine ona se proslavlja osveštanjem vrbovih grana i litijom dece oko crkve, dok su na Gradskom trgu postavljene tezge sa raznim đakonijama. Običaj je i da majke svečano obučenu decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, vode u crkvu i kupuju im zvončiće vezane za trobojku koje mališani nose oko vrata. Po tradiciji u pravoslavnim crkvama osveštaće se vrbe, a vernicima će biti deljene osveštane grane.

 

A.Đ.

 

Lazareva-subota-devojcica-u-nosnji-NIs-2012

Sutra, 12. aprila, obeležavamo Lazarevu subotu, poznatu i kao Vrbicu – veliki i radosni praznik koji je posvećen deci. Na ovaj dan, pravoslavni vernici unose vrbove grane u crkve, koje ostaju tamo do nedeljne liturgije na Cveti, kada se vrši ritual blagosiljanja vrbe.

Lazareva subota je praznik koji slavi Isusa Hrista i njegovo čudo vaskrsenja Lazara iz mrtvih. Vrbica se uvek obeležava u subotu, na dan koji prethodi Cvetima, nedelji koja vodi ka Vaskrsu. Na Lazarevu subotu vernici nose grančice vrbe, simbolizujući svečani ulazak Isusa u Jerusalim, kada su ga pozdravili njegovi sledbenici.

Prema jevanđeljima, Lazar je vaskrsnut u Vitaniji, čime je Hristos najavio novu veru u vaskrsenje. Ovaj praznik je poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog, a ima duboko značenje kao pobeda života nad smrću. Na Lazarevu subotu se na bogosluženjima pominju Hristova stradanja i Lazarevo vaskrsenje kao obećanje vaskrsenja za sve vernike.

Iako je vaskrsenje Lazarevo izazvalo gnev prvosveštenika, koji su zbog toga doneli odluku da pogube Spasitelja, ovaj događaj je bio velikim znakom nove vere i nade. Prema predanju, Lazar je nastavio da živi još 30 godina nakon svog vaskrsenja, propovedajući hrišćanstvo kao kiparski arhiepiskop.

U isto vreme, pravoslavni vernici obeležavaju i Vrbicu, koja počinje službama bdenja na Cvetnu nedelju, obeležavajući svečani Hristov ulazak u Jerusalim. Vrbica je praznik dečje radosti, jer je Hristos rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko“.

Tog dana, majke oblače svoju decu u svečanu odeću, ukrašavaju ih zvončićima vezanim za trobojku i venčićima od vrbe koje im stavljaju na glavu, a zatim ih vode u crkvu. Vrbove grane se kasnije odnose kućama i stavljaju pored ikona i kandila.

Vrbove grane koje se tada dele vernicima, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

kikinda-fotografija-lazarica-ki-1

Tradicionalno paljenje i preskakanje vatre Lazarice odavnina se praktikuje na sokacima u gradu i selima. Sutra (petak) uveče čuće se veseli žamor dece, pucketanje vatre od tulaja, biće po koja oprljena obrva, a vatra će napraviti „brkove” kod dece od gareži. Dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

Narednog dana obeležava se Lazareva subota odnosno Vrbica. Ovaj praznik posvećen je dečijoj radosti. Na Lazarevu subotu bere se pruće od vrbe preko kojeg se, po verovanju, prenosila snaga zelenila na decu i odrasle.

Svake godine ona se proslavlja osveštanjem vrbovih grana i litijom dece oko crkve, dok su na Gradskom trgu postavljene tezge sa raznim đakonijama. Običaj je i da majke svečano obučenu decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, vode u crkvu i kupuju im zvončiće vezane za trobojku koje mališani nose oko vrata. Po tradiciji u pravoslavnim crkvama osveštaće se vrbe, a vernicima će biti deljene osveštane grane.

A.Đ.

vrbica-(3)

Na Lazarevu subotu, Vrbicu, kao što su Kikinđani već navikli, oko Hrama Svetog Nikole na trgu postavljene su tezge sa igračkama, ukrasima i hranom, u očekivanju službe na kojoj će se osveštati vrba, i, zatim ophoda oko Crkve.

Lep dan iskoristile su i mlade članice Plesne škole „Dance N Soul“ koje su nastupile na Trgu.

Plesna škola „Dance N Soul“ izvela je, prvi put u gradu, „fleš mob“ („flash mob“) – ulični performans kada se grupa ljudi sastaje na unapred dogovorenom mestu i izvodi kratak performans, u ovom slučaju plesni, kojem se pridružuju i prolaznici.

 

vrbica

Uoči praznika Cveti i osam dana pre Uskrsa, pravoslavni vernici obeležavaju Lazarevu subotu, dan kada je Isus vaskrsao Lazara.

Lazar je bio Hristov savremenik i prijatelj koji je sa sestrama Martom i Marijom živeo je u selu Vitaniji kod Jerusalima. Kada je Hrist saznao da je njegov prijatelj teško bolestan, krenuo je u Judeju, i to uprkos tome što je znao i da se njegovi neprijatelji spremaju da ga zarobe i ubiju.

Međutim, stigao je četiri dana posle Lazareve smrti i zatekao Martu i Mariju u dubokoj žalosti. Zatražio im je da ga odvedu pred prijateljev grob, a u to vreme pokojnici su se ostavljali u pećinama i otvorima u stenama čiji ulaz se zatvarao velikim stenama. Kada su stigli, rekao je da uklone stenu i pozvao Lazara da izađe napolje. Obavijen belim platnom, Lazar je izašao iz pećine, a njegovo vaskrsnuće Isus je obrazložio rečima: „Ako veruješ, videćeš slavu Božju.”

Na ovaj dan se u pravoslavnim hramovima služi večernje bogosluženje i u crkvu se unosi mlada, tek olistala vrba. Pošto se osvešta, sveštenik grančice deli narodu. Zatim se vrši ophod oko crkve.

Običaj je da, na ovaj dan majke svečano obuku decu i dovedu ih u crkvu. Deci se kupuju zvončići vezani na trobojku i stavljaju oko vrata, a venčići na glavu. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.

Pored vrbe i zvončića, još jedan važan element Vrbice je sveže cveće, jer običaji nalažu i da se ono danas nabere, a potom ostavi da prenoći u vodi. Sutradan, na Cveti, svi ukućani treba da se umiju tom vodom kako bi bili zdravi.

Lazareva subota ili Vrbica se slavi sa posnom trpezom jer je u toku Uskršnji post. Sa ovim danom počinju veliki Vaskršnji praznici.

Lazarica u KC

Tradicionalno paljenje i preskakanje vatre Lazarice odavnina se praktikuje na kikindskim sokacima. Sutra (petak) uveče čuće se veseli žamor dece, pucketanje vatre od tulaja, biće po koja oprljenah obrva, a vatra će napraviti „brkove“ kod dece od gareži. Dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani družiće se uz krofne, kokice i rakiju. Osim na ulicama, Lazarica će se preskakati od 19 sati i u dvorištu Kulturnog centra.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

Narednog dana obeležava se Lazareva subota odnosno Vrbica. Ovaj praznik posvećen je dečijoj radosti. Na Lazarevu subotu bere se pruće od vrbe preko kojeg se, po verovanju, prenosila snaga zelenila na decu i odrasle. Svake godine ona se proslavlja osveštanjem vrbovih grana i litijom dece oko crkve, dok su na Gradskom trgu postavljene tezge sa raznim đakonijama. Običaj je i da majke svečano obučenu decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, vode u crkvu i kupuju im zvoničiće vezane za trobojku koje mališani nose oko vrata. Po tradiciji u pravoslavnim crkvama osveštaće se vrbe, a vernicima će biti deljene osveštane grane.

 

Lazareva subota

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Lazarevu subotu jer se smatra da je tog dana Isus vaskrsao Lazara.

Vrbica se uvek slavi subotom, dan uoči praznika Cveti, nedelju dana pre Uskrsa.

Na ovaj dan se u pravoslavnim hramovima služi večernje bogosluženje i u crkvu se unosi mlada, tek olistala vrba. Pošto se osvešta, sveštenik grančice deli narodu.

Zatim se vrši trokratni ophod oko crkve, sa crkvenim barjacima, ripidama i čiracima i peva se tropar Lazareve subote.

Običaj je da, na ovaj dan, majke svečano obuku decu i dovedu ih u crkvu. Deci se kupuju zvončići vezani na trobojku i stavljaju oko vrata, a venčići na glavu. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.

Lazareva subota ili Vrbica se slavi sa posnom trpezom jer je u toku Uskršnji post

error: Content is protected !!