Влада Војводине

stari-zanati-pokrajina

Pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević uručio je danas ugovore za razvoj i očuvanje proizvodnje karakteristične za stare i umetničke zanate, odnosno poslova domaće radinosti u 2025. godini. Među 20 korisnika koji su dobili sredstva je i troje Kikinđana Mirna Rackov, vlasnica opančarske radnje „Maca papučarica“, Sandra Stanković, ikonopisac i Aleksandar Ronto, sarač. Bespovratna sredstva namenjena su za opremu i za nabavku repromaterijala.

Sekretar Ivanišević je ukazao na značaj pružanja podrške nosiocima sertifikata starih i tradicionalnih zanata, te naglasio da ovi poslovi zaslužuju još veću podršku.

-Trudićemo se da ovaj konkurs bude još značajniji u narednom periodu, jer vašim zalaganjem u ovoj oblasti čuvate našu tradiciju. Sve što radite je ono po čemu se mi prepoznajemo, odnosno naša pokrajina i Republika Srbija. Nema nijedne manifestacije bez vašeg učešća, što je veoma važno i zato ovaj konkurs raspisujemo svake godine –  istakao je Ivanišević.

Resorni sekretar je uputio poziv predstavnicima privrednih društava i preduzetnicima u ovoj oblasti da uzmu učešće na predstojećem Sajmu turizma u Novom Sadu, što će Sekretarijat podržati, te u jednom od tri izlagačka dana nastupe besplatno i izlože svoje proizvode.

 

deponije-ugovor-(1)

U Pokrajinskoj vladi gradonačelnik Mladen Bogdan prisustvovao je dodeli ugovora za uklanjanje divljih deponija. Kikindi je odobreno 10 miliona dinara bespovratnih sredstava za uklanjanje divlje deponije sa poljoprivrednog zemljišta u  Mokrinu.

Ugovor je uručio pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Petar Samolovac, a u okviru programa  pomenutog sekretarijata ove godine izdvojena su sredstva za uklanjanje divljih deponija sa poljoprivrednih zemljišta širom AP Vojvodine.

-Grad Kikinda će, uz ovu podršku, izdvojiti i dodatna dva miliona dinara iz budžeta, čime će biti obezbeđeno ukupno 12 miliona dinara za uklanjanje divlje deponije u Mokrinu koja predstavlja dugogodišnji problem. Uklanjanje otpada sa poljoprivrednog zemljišta važan je korak u zaštiti životne sredine i očuvanju poljoprivrednih površina. Na nama je da i dalje apelujemo da ne dolazi do nepropisnog odlaganja smeća i stvaranja divljih deponija. Raznim aktivnostima potrebno je podići svest građana o važnosti očuvanja zdrave životne sredine. Politika kažnjavanja, prema nesavesnima, će biti  oštrija – istakao je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

salas

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je konkurs za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima u Vojvodini u 2025. godini. Kroz dodelu bespovratnih sredstava, cilj je dodatno upošljavanje seoskog stanovništva, upošljavanje žena i razvoj ruralnog turizma. Prijavljivanje traje do 22. aprila.

Za realizaciju mere predviđeno je ukupno 50.000.000 dinara za investiciono i tekuće održavanje objekta, nabavku ostale opreme za autentične ugostiteljske objekte u domaćoj radinosti ili seoskom turističkom domaćinstvu i podizanje ograde oko objekta.

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 2.000.000 dinara. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 50.000 dinara.
Bespovratna sredstva za podršku investicija po konkursu utvrđuju se u iznosu do 80 odsto od prihvatljivih troškova investicije”, navodi se u tekstu konkursa.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, odnosno fizičko lice koje je nosilac registrovanog poljoprivrednog gazdinstva.

bebe-1-(1)

Pokrajinska vlada usvojila je odluku o uvećanju bespovratnih sredstava porodicama u kojima se rodi treće ili četvrto dete za rešavanje stambenog pitanja ili za unapređenje uslova stanovanja na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine za 2024. godinu. Pomoć je sa dosadašnjih 250 miliona dinara uvećana na 345,5 miliona dinara, odlučeno je na  sednici kojom je predsedavala predsednica Maja Gojković.

Ova mera je doneta u cilju zaustavljanja negativnih demografskih trendova i afirmaciji pronatalitetne populacione politike na teritoriji AP Vojvodine, a imajući u vidu potrebu za poboljšanje uslova stanovanja i pružanja pomoći porodicama sa troje i četvoro dece kao jednog od bitnih elemenata u realizaciji pronatalitetne politike.

 

IMG_2869

Ukupno 30 miliona dinara usmeriće se iz pokrajinskog budžeta za izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u delovima Kikinde, odluka je Pokrajinske vlade. Ovim rešenjem bolje uslove za život dobiće stanovnici u delovima Moravske, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića.

„Kanalizaciona infrastruktura u ovom delu Grada je dotrajala. Prilikom atmosferskih padavina nakuplja se voda i dolazi do izlivanja, što remeti kvalitet života građana i ugrožava bezbednost saobrađaja. Izgradnjom mreže atmosferske kanalizacije biće rešen višegodišnji problem u tom delu grada”, stoji u saopštenju Vlade Vojvodine.

Podsetimo da je u toku izgradnja sekundarne atmosferske kanalizacije u ulicama Semlače i Braće Laković, a gradilište je nedavno posetio predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, zejadno sa predstavnicima Grada, narodnim i pokrajinskim poslanicima iz Kikinde. Ovom prilikom dogovarano su i dalja ulaganja u komunulnu infrastrukturu u našem gradu.

 

U delovim ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće  Laković i Semlačke radovi su počeli krajem avgusta i biće gotovi do kraja godine, a posao se izvodi zahvaljujući zajedničkom ulaganju Grada i Pokrajine. Izgradnja atmosferske kanalizacije u koju će biti uloženo 150 miliona dinara samo je jedan od projekata koji su ove godine realizovani uz pomoć Pokrajine i Uprave za kapitalna ulaganja.

 

lagundzin

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodelio je ugovore ukupne vrednosti 90 miliona dinara iz Budžetskog fonda za šume AP Vojvodine. Ugovore o bespovratnim sredstvima uručio je potpredsednik Vlade Vojvodine i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  Vladimir  Galić, a među onima koji su dobili novac  je i rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša čiji je vlasnik Radivoj Lagundžin. Njemu su pripala sredstva za unapređenje rasadničke proizvodnje.

 

-Odobreno nam je 200.000 dinara za kupovinu traktorskog atomizera za prskanje. Na našem rasadniku imamo jedan koji je star i bilo je vreme da kupimo novi. Traktorski atomizer za prskanje koristimo prilikom zaštite sadnica herbicidima i pesticidima – saznajemo od Lagundžina.

Rasadnik „Vikumak“ jedini je na teritoriji grada koji  proizvodi šumski sadni materijal, sadnice za poljozaštitne pojaseve i remize. Kod nadležnog sekretarijata svake godine konkurišu za sredstva i do sada su dobili traktor, sistem za navodnjavanje i razne priključne mašine neophodne u rasadničkoj proizvodnji.

-Šumski rasad uzgajamo na 1,2 hektara. Imamo sadnice hrasta, topole, jasena, javora i bagrema. Najtraženiji su bagrem, hrast i topola koji i najbolje uspevaju na našoj zemlji – dodaje naš sagovornik.

Pored pomenutog  „Vikumak“ u ponudi ima i druge sadnice.

-U ovo doba godine najtraženije su višegodišnje cvetnice i kontejnerske sadnice koje se nalaze u velikim saksijama. Kupuju se i perene i razni četinari – napominje Radivoj Lagundžin.

Iđoški rasadnik je porodični posao. Narednog meseca obeležiće dve decenije rada.  Pored proizvodnje sadnog materijala, bave se i izvođenjem radova u šumarstvu, pretežno pošumljavanjem, kao i ostalim radovima u hortikulturi, poput uređenja dvorišta i parkova i postavljanja tepih travnjaka.

Kovid-bolnica-na-Miseluku-menja-namenu

Na Odeljenju za dijalizu Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine (UKCV) samo u prošloj godini urađeno je preko 12 hiljada intermitentnih dijaliznih procedura, i to u više od pet decenija starom „privremeno izgrađenom“ montažnom objektu.

Svega nekoliko nedelja otkako u bolnici na Mišeluku u Novom Sadu više nema kovid pacijenata, već unapred planirano deo tog objekta u potpunosti je spreman da primi sve one kojima je dijaliza jedina šansa, ali sada, uz pomoć savremene opreme i sa većim kapacitetom.

„Centar za dijalizu u okviru bolnice na Mišeluku sada će imati 36 dijaliznih mesta, gde će se kontinuirano uz tehnološki najsavremenije dijalizne aparate i daleko bolje uslove rada za sve zaposlene, pružati nemerljivo kvalitetnije medicinske usluge za ove teško obolele pacijente“, istakao je prilikom obilaska novog Centra za dijalizu UKCV-a potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za zdravstvo prof. dr Zoran Gojković.

Centar su tom prilikom simbolično pustili u rad predsednik Saveza bubrežnih invalida Vojvodine i višedecenijski pacijent UKCV-a Radoslav Jovičić i v.d. direktora UKCV-a prof. dr Edita Stokić u prisustvu zaposlenih lekara i medicinsnkih sestara UKCV-a.

Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo, Institut za javno zdravlje Vojvodine i UKCV u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije i Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje, nastavljaju sa aktivnostima kojima će ostali kapaciteti nekadašnje kovid bolnice biti stavljeni u službu sistema zdravstvene zaštite građana Novog Sada u sklopu Plana mreže zdravstvenih ustanova i rešavanja višedecenijskog problema drugog najvećeg grada u Srbiji.

(Pokrajinska vlada)

Obilazak-Centra-za-radiologiju-i-Centra-za-laboratorijsku-medicinu-UKCV

„Univerzitetski klinički centar Vojvodine po prvi put od svog osnivanja dobio je mikrobiološku laboratoriju u Centru za laboratorijsku medicinu, koja zadovoljava sve zahteve i standarde dijagnostike tercijarne ustanove. Laboratoriju vrednu ukupno 80,1 milion dinara finansirala je Pokrajinska vlada. Time je znatno unapređen proces rada UKCV, o čemu svedoči podatak da su do sada sve urađene analize morale da se šalju u Institut za javno zdravlje Vojvodine“, izjavio je predsednik Igor Mirović nakon obilaska Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine.

Zahvaljujući Pokrajinskoj vladi, u Centru za radiologiju adaptiran je prostor i nabavljen novi aparat za magnetnu rezonancu sa pripadajućom opremom. Reč je o drugoj magnetnoj rezonanci koju je Pokrajinska vlada obezbedila za potrebe Kliničkog centra.

Pokrajinska vlada finansirala je građevinske radove – obnovu fasade, zamenu stolarije, sanaciju vodovodne i kanalizacione mreže – u objektu u kome su smešteni Centar za radiologiju i Centar za laboratorijsku medicinu. U okviru tog objekta u funkciji je i savremena automatizovana laboratorija u kojoj se rade biohemijske i imunohemijske analize.

„Već šest-sedam godina traju naši zajednički napori da modernizujemo Klinički centar Vojvodine. Rekonstruisali smo do sada 13 klinika, obnovili smo opremu i poboljšali uslove za rad zaposlenih, lečenje i boravak pacijenata”, izjavio je Mirović, i istakao da je nabavljena i magnetna rezonanca u opštim bolnicama u Subotici i Zrenjaninu, kao i ona namenjena pedijatrijskim pacijentima u Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine.

„Tokom ove godine pokrenućemo i veliki investicioni ciklus kojim želimo da unapredimo kvalitet zdravstvene zaštite. Očekuje nas početak rekonstrukcije više klinika u okviru Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine, za šta smo opredelili 1,3 milijarde dinara preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine “, naglasio je Mirović.

Reč je o objektima koji su izgrađeni pre više od 110 godina i zaštićeni su kao spomenici kulture.

Planirana je rekonstrukcija četiri objekta UKCV u kojima su smešteni Klinika za urologiju, Klinika za maksilofacijalnu i oralnu hirurgiju, Klinika za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, Laboratorijsko odeljenje za nuklearnu medicinu, Odeljenje za hemodijalizu, Operacioni blok za Kliniku za urologiju, Klinika za očne bolesti i Klinika za otorinolaringologiju i hirurgiju glave i vrata.

Rekonstrukcijom će se obezbediti neophodni i funkcionalni prostori za pacijente i medicinsko osoblje, povezanost hospitalnog i ambulantnog dela klinika i prilagođavanje objekata osobama sa invaliditetom  i posebnim potrebama.

„U sistemu javnog zdravstva Vojvodine svi aparati su u funkciji – magnetne rezonance, CT aparati, ultrazvučni aparati i rendgeni“, istakao je Mirović i dodao da su stvoreni uslovi da se do kraja godine čekanje na snimanje skrati sa sadašnja tri do četiri meseca na šest do osam nedelja.

V.d. direktora Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine Edita Stokić izjavila je da će mikrobiološka laboratorija obezbediti mnogo veću efikasnost i brzinu pri odabiru terapije za pacijente, jer se za bakteriološku analizu nekada čekalo 24 sata, a sada je potrebno samo nekoliko minuta.

„Zahvaljujući Pokrajinskoj vladi, UKCV nastavlja da radi na obezbeđivanju najboljih uslova za rad uz nepromenjeno geslo, osnovu i i podlogu, da pacijent uvek mora biti u prvom planu“, izjavila je Stokićeva.

Obilasku UKCV prisustvovao je i pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.

(Pokrajinska vlada)

error: Content is protected !!