ветерани ПЈП

Kosta-Sredojev-Sljuka-(5)

Kikindski Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR) i ove godine je, sa veteranima Posebnih jedinica policije, članovima Izviđačkog odreda “Proka S. Plavi” i predstavnicima Opšte bolnice, odao počast Kosti Sredojevu Šljuki. Komemoracija i polaganje venca održani su kod spomen-ploče postavljene na zidu Bolnice, na mestu gde je ovaj mladi revolucionar izgubio život, čime je, još jednom, potvrđena važnost negovanja kulture sećanja.

– Danas obeležavamo 81 godinu od pogibije ovog hrabrog revolucionara. Kosta Sredojev Šljuka je studentske knjige zamenio borbom za slobodu, koju i danas imamo zahvaljujući njemu i njegovim saborcima. Njegov primer i herojska borba obavezuju nas da poštujemo i sledimo njegovu žrtvu, jer je pokazao kako se voli i brani otadžbina – istakao je predsednik kikindskog SUBNOR-a, Savo Orelj.

Kosta Sredojev Šljuka bio je jedan od osnivača Velikokikindskog partizanskog odreda. Iako je preživeo napad fašističke vojske na Odred na Simićevom salašu, sudbina mu nije bila naklonjena. Zarobljeni saborac, pod mukama, izdao ga je neprijatelju. Hapšenjem i njegovim pogubljenjem lično je rukovodio ozloglašeni nemački policajac Juraj Špiler, poznat po svojim zlodelima na ovim prostorima.

– Svake godine odajemo poštu borcu Kosti Sredojevu Šljuki i njegovim boračkim saradnicima, koji su zajedno dali svoje mlade živote za slobodu svog naroda, boreći se protiv okupatora i ostalih izdajnika. Srbi su u vekovima bili tlačeni, maltretirani, ubijani i proganjani sa svojih vekovnih ognjišta. Kosta i njegovi saborci su znali da se narod može osloboditi samo oružanom borbom. Dve i po godine su istrajavali – organizovali su predavanja i demonstracije, delili letke, i skrivajući se od okupatora. Nažalost, Nemci su bili jači materijalno, oružano i organizaciono, i, potpomognuti izdajnicima Pete kolone, Kostu su namamili i mučki ga ubili na ovom mestu. I svi njegovi saborci uhapšeni su i poubijani – rekla je Vesna Balaban, članica SUBNOR-a.

Na spomen-ploču položen je venac, a u čast hrabrih partizana, prisutni su imali priliku da čuju izvođenje pesme “Bella ciao” u interpretaciji mlade flautistkinje Maše Orelj, učenice Osnovne Muzičke škole.

Kosta Sredojev Šljuka rođen je 17. februara 1919. godine u Kikindi, kao sin Dimitrija i Jele. Poginuo je ne dočekavši svoj 25. rođendan.

S. V. O.

Cerska-bitka-prijem-(2)

Članovi Odreda izviđača “Proka S. Plavi” iz Kikinde su, na poziv Vlade i general-majora u penziji Milorada Stupara, 18. i 19. avgusta u Draginju i Tekerišu prisustvovali obeležavanju 110 godina od Cerske bitke i učestvovali u maršu pod nazivom „Hvala Stepi što se seti“. Uz podršku predstavnika SUBNOR-a, Udruženja veterana Posebnih jedinica policije (PJP), Veterana 72. specijalne brigade i Jedinice opšte namene civilne zaštite iz našeg grada, učestvovali su i u takmičenjima organizovanim povodom ovog značajnog jubileja. Pored predstavnika Odreda, udruženja i organizacija iz čitave Srbije i Republike Srpske, sa 53 učesnika, Kikinđani su činili najbrojniju ekipu na ovim događajima.

Tim povodom, danas su ih, u Gradskoj kući, primili gradonačelnik Nikola Lukač i njegov zamenik, Dejan Pudar.

– Ponosni smo i zahvaljujemo vam što ste učinili da budemo prepoznatljivi po tome što čuvamo tekovine Srbije i što mlađe generacije učimo istoriji i pravdoljubivosti. U ovim izazovnim vremenima važno je da se sećamo svojih junaka, da budemo složni, jedinstveni i sabrani, i da sa ponosom možemo da razvijemo svoju zastavu jer smo uvek bili slobodarski narod. Hvala vam što ste dostojno predstavili naš grad. Veliku zahvalnost dugujemo i  general-majoru Stuparu koji doprinosi da se Kikinda prepoznaje kao grad u kojem se čuvaju tradicija i sećanje na herojstvo svih naših ratnika iz svih ratova. Moramo negovati našu tradiciju, naše srpske običaje i identitet. Najvažnije je da volimo i poštujemo svoju državu – rekao je Lukač i dodao da će Grad uvek podržavati aktivnosti članova Odreda izviđača.

Članovima delegacije čestitke je uputio i zamenik gradonačelnika.

– Grad će, kao i do sada, pomagati značajne i lepe akcije i sa istorijskog i sa aspekta budućnosti – istakao je Pudar. – Drago mi je da vidim mlade ljude i decu da učestvuju u ovakvim aktivnostima i čine nas ponosnim jer znamo da će neko nastaviti da neguju tradicionalne vrednosti i da će ih prenositi narednim pokolenjima, kako bi se održao duh rodoljublja.

Naši predstavnici takmičili su se, među 372 učesnika, u Hajdučkom višeboju u kojem su izviđači zauzeli treće mesto, dok je u kuvanju Hajdučkog gulaša,  mešovita ekipa veterana PJP i SUBNOR-a osvojila pobednički pehar.

Odred izviđača „Proka S. Plavi“ bio je jedan je od saradnika u organizaciji obeležavanja Cerske bitke na kojem je predavanje o ovom istorijskom događaju održao general-major Stupar, a programu su prisustvovali i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović i državni sekretar Zoran Antić.

Najmlađim učesnicima bile su prikazane stvarne srednjovekovne borbe vitezova, a drugog dana boravka, u ranim jutarnjim satima, krenulo se na marš od  25 kilometara od Draginja, odakle je u bitku pošao general Stepa Stepanović, do Tekeriša, mesta održavanja Cerske bitke, gde je održana centralna proslava Dana pobede.

Marš su predvodili naši izviđači koji su, takođe, pružali logističku pomoć medicinskim radnicima i Policiji.

– Bilo je zanimljivo, poučno i jako lepo. Imali smo razne aktivnosti prilagođene i našim najmlađim članovima. Pehar za treće mesto osvojili smo u Hajdučkom višeboju, u disciplinama nadvlačenje konopca, bacanje kamena s ramena i skakanje u džaku – rekla je načelnica Odreda izviđača, Milana Živko.

Boris Živko član je Odreda već šest godina, predvodio je ekipu u nadmetanjima.

– Bilo nam je jako lepo, družili smo se i učili o tome zašto je važno da čuvamo našu tradiciju – kaže Boris.

Duško Kovačević, predstavnik Udruženja Veterana Posebnih jedinica policije i v. d. predsednika Udruženja za Severnobanatski okrug napomenuo je da Udruženje uvek pruža podršku mladim izviđačima u aktivnostima očuvanja rodoljublja. Kovačević je istakao da je nosilac organizacije obeležavanja jubileja Cerske bitke bila 72. Specijalna brigada, u koordinaciji sa mnogobrojnim udruženjima i organizacijama iz Srbije i republike Srpske.

Posle prijema u Gradskoj kući, izviđači i predstavnici udruženja posetili su izložbu o progonu Srba iz Srpske Krajine u Istorijskom arhivu.

Cerska bitka bila je deo prve austrougarske ofanzive na Srbiju i izbila je u noći 15. avgusta. Srpska vojska izvršila je noćni prepad na ulogorenu austrijsku vojsku, a borbe koje su usledile prerasle su u bitku za kontrolu nekoliko gradića i sela u okolini planine Cer i Šapca. Nakon desetodnevnih borbi, austrougarska vojska, koja je pretrpela ogromne gubitke, bila je primorana da se povuče. General Stepa Stepanović, komandant Druge srpske armije, najzaslužniji za ovu pobedu, unapređen je u čin vojvode. Srpska pobeda nad brojno nadmoćnijim neprijateljem označila je prvu pobedu Saveznika u Prvom svetskom ratu.

S. V. O.

 

Slava PJP 1

Sekcija veterana posebnih jedinica policije, danas je obeležila svoju krsnu slavu, Mitrovdan u hramu Svetih Kozme i Damjana. Slavski obred služio je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama.

Slavi su prisustvovali predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i predstavnici drugih udruženja.

Dan ustanka Fruska gora

Dan ustanka naroda Srbije, 7. jul, obeležili su članovi kikindskog Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i članovi njihove sekcije Veterana Posebnih jedinica policije (PJP).

Delegacija SUBNOR-a prisustvovala je svečanosti obeležavanja ovog praznika u Banatskom Višnjićevu. Položeni su venci na spomenik borcima NOR-a i na spomenik poginulom crvenoarmejcu, Ivanu Andrejeviču Evki.

Obeležavanju sećanja na pale borce Drugog svetskog rata prisustvovao je predstavnik Ambasade Rusije, Jurij Butkov a vence su, pored članova kikindskog Gradskog odbora, položili i predstavnici SUBNOR-a Savski venac, Dedinje i  Žitište, predstavnici Opštine Žitište i Opštinskog odbora SPS-a ovog mesta, kao i Mesne zajednice Banatsko Višnjićevo. Delegaciju iz Kikinde predvodio je predsednik Gradskog odbora i član Izvršnog odbora SUBNOR-a, Savo Orelj.

– Istrajaćemo u negovanju kulture sećanja na slavne događaje i ličnosti iz naše svetle prošlosti – rekao je, između ostalog, Orelj.

Druga delegacija ove organizacije, uz članove Veterana PJP prisustvovala je obeležavanju Dana ustanka na Fruškoj Gori. Položen je venac na spomen-obeležje „Sloboda“ i odata počast žrtvama rata i borcima protiv fašista.

Dan ustanka naroda Srbije

Dan ustanka bio je državni praznik u Socijalističkoj Republici Srbiji i Republici Srbiji, od 1945. godine. Obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete Valjevskog partizanskog odreda, 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi kod Krupnja. Tada je Žikica Jovanović Španac, jedan od organizatora ustanka u zapadnoj Srbiji i kasnije narodni heroj Jugoslavije ubio dva žandarma na seoskom vašaru.

Dan ustanka se proslavljao na teritoriji čitave Srbije, a centralna proslava održavana je u Beloj Crkvi. Praznik je zadržan i posle raspada SFR Jugoslavije i slavio se sve do 2001. godine, kada je ukinut odlukom Vlade Srbije.

Danas ga obeležavaju SUBNOR, Veterani PJP, Socijalistička partija Srbije i Opština Krupanj.

SUBNOR i Veterani policije obeležili i Dan borca

Članovi Gradskog odbora SUBNOR-a i sekcije Veterana PJP su, podeljeni u četiri delegacije, na Dan borca, 4. jula, položili vence i poklonili se senima poginulih u Banatkoj Topoli, Nakovu, Mokrinu i na spomen obeležju na Januševcu”, u organizaciji SUBNOR-a Žitište i Nova Crnja. Kako su naveli u svom saopštenju, ovim činom su, još jednom, iskazali poštovanje prema borcima Narodnooslobodilačkog rata.

Dan borca

Dan borca, 4. jul, bio je državni praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Nazivan je i „praznikom ustanka naroda Jugoslavije“ i slavio se u znak sećanja na sednicu Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije 1941. godine u Beogradu, na kojoj je doneta odluka o podizanju oružanog ustanka. Kuća u kojoj je održana ova sednica posle rata je pretvorena u Muzej „4. juli“.

Za državni praznik proglašen je 1956. godine i obeležavao se svake godine u čitavoj zemlji. Posle raspada SFR Jugoslavije, postao je državni praznik Savezne Republike Jugoslavije, ali se kasnije obeležavao samo u Srbiji, gde je ukinut 2001. godine odlukom Vlade Srbije.

Danas ga obeležavaju samo članovi SUBNOR-a i Veterani PJP.

 

 

 

IMG-24649a7b1defd115f80d0e1f4c913e99-V

Udruženje veterana Posebne jedinice policije (PJP) formirano je 2020. godine sa sedištem u Beogradu, dok svaki grad u Srbiji koji je u svom sastavu imao pripadnike ove jedinice ima svoju lokalnu bazu. Godišnjicu osnivanja obeležili su 2. februara.

-Okupili smo se u prostorijama SUBNOR-a Kikinde kako bismo obeležili ovaj dan sa krovnom organizacijom SUBNOR-a i bratskim udruženjem 72. specijalne brigade, 63. padobranske brigade i ujedno promovisali sekciju veterana PJP koja funkcioniše pri SUBNOR-u Kikinda.  Okuplja 52 veterana pripadnika PJP sa ciljem da negujemo sećanje na poginule i ranjene pripadnike kikindske PJP, pomažemo njihovim porodicama i pružamo podršku i pomoć svim našim borcima. Poginulo je devet, a ranjeno 17 pripadnika- rekao je predsednik sekcije PJP Nikola Marjanović.

Komandant Obrad Stevanović predvodio je jedinicu od osnivanja pa do njenog rasformiranja. Pripadnici kikindske PJP  učestvovali su u svim borbenim operacijama tokom devedetih godina, a naročito se isticali u borbama protiv albanskih terorista 1998. i 1999. godine tokom NATO agresije na prostoru Kosova i Metohije.

Veteranima Posebnih jedinica policije podršku je pružio gradski odbor SUBNOR-a, pomogao im u formiranju sekcije, a tokom prošle godine posetili su porodice poginulih pripadnika i odali im počast.

-Ove godine našim planom i programom obuhvatili smo i sekciju PJP kako bi intezivirali aktivnosti usmerene na njih i radili zajedno na promociji ove herojske jedinice koja je ponos ovog grada i pružili pomoć njihovim borcima. Čast mi je kao neko ko je bio deo oružanih snaga i sad kao predsednik SUBNOR-a Kikinde da kikindski PJP budu sastavni deo SUBNOR-a, a njihovi borci naši članovi- istakao je predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

veterani PJP

Za zasluge u odbrani Savezne Republike Jugoslavije od 1998. oo 2000. godine, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918.  uručilo je medalje „Đeneral Božidar Janković- Osvećeno Kosovo” članovima Udruženja veterana Posebnih jedinica policije : Nikoli Marjanoviću iz Kikinde, Miloradu Jakiću iz Kule i Borisu Ladišiću iz Novog  Sada.

-Policajac sam od 1984.godine, danas u penziji. Učestvovao sam u svim dejstvima na Kosovu i Metohiji, proveo dana i dane sa kolegama na terenu. Nažalost, iz Policijske uprave Kikinda poginulo je devet ljudi, a petnaest je ranjeno. Bivši sam pripadnik Posebnih jedinica policije od osnivanja do raspuštanja 2002. godine. Udruženje veterana PJP je mlado udruženje, osnovano pre tri godine. Ovo priznanje mi mnogo znači- iskren je sugrađanin Nikola Marjanović.

Medalje su uručene u prostorijama Gradskog odbora SUBNOR-a. Udruženje veterana Posebnih jedinica policije je kolektivni član te boračke organizacije.

-Njihovi članovi su i članovi SUBNOR-a. Uskoro ćemo i osnovati sekciju Posebnih jednica policije. To su veterani učesnici u odbrani Savezne Republike Jugoslavije na Kosovu. Nagrađenima sam  i  poručio da su oni Obilići dvadesetog veka- istakao je Savo Orelj, predsednik gradskog odbora SUBNOR-a.

Medalje „Đeneral Božidar  Janković-Osvećeno Kosovo” uručio je Petar Jovanović, zamenik predsednika Udruženja veterana PJP. Udruženje je osnovano sa ciljem očuvanja sećanja na postojanje ove jedinice, kao i njene poginule, nestale, preminule i penzionisane pripadnike, brige o porodicama članova, ali i u cilju negovanja tradicije PJP,  prikupljanja i publikovanja istorijske građe i saradnje sa srodnim organizacijama.

-Priznanje je novoustanovljeno, dobili su ga zaslužni pojedinci koji su ga zavredeli svojim radom i pomaganjem stanovništvu. Uručićemo ga još i Nebojši Kraljeviću iz Zrenjanina- napomenuo je Jovanović.

Dodeljena priznanja nazvana su po istaknutom srpskom generalu i vojnom ministru Božidaru Jankoviću (1849-1920). Bio je jedan od najsposobnijih oficira srpske vojske, učesnik Srpsko-turskih ratova, Srpsko-bugarskog rata, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.