vesti kikinda

asfaltiranje-1

Za rehabilitaciju kolovoza u ulicama Stevana Sremca, Stevana Sinđelića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića obezbeđeno je 70 miliona dinara preko Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Reč je o značajnom infrastrukturnom projektu koji će unaprediti bezbednost saobraćaja i kvalitet putne mreže u delovima grada kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj vozila.

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je u Novom Sadu potpisao ovaj ugovor o dodeli sredstava po javnom konkursu za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture.

– Veoma je važna stvar za Kikindu i Kikinđane što smo obezbedili sredstva za rehabilitaciju ovih saobraćajnica. Zahvalni smo Pokrajinskoj vladi i Upravi za kapitalna ulaganja što su prepoznali značaj projekta za naš grad. U pitanju su ulice koje se intenzivno koriste, dve predstavljaju deo tranzitnog pravca, dok su preostale veoma prometne jer prolaze kroz širi centar grada i pored Gradske pijace – navodi Bogdan.

Nakon potpisivanja ugovora, predstoji sprovođenje administrativnih procedura kako bi se što pre realizovala javna nabavka i počeli radovi.

Uporedo sa pripremama za rekonstrukciju pomenutih ulica, u svim delovima grada u toku je sanacija udarnih rupa.

– Svesni smo da postoje kritične deonice u određenim ulicama, naročito onima koje su opterećene teretnim saobraćajem. Ne bežimo od problema, oni su nam poznati i svakodnevno radimo na njihovom rešavanju. Upravo zbog toga nastavljamo ulaganja u putnu infrastrukturu kako bismo poboljšali uslove za sve učesnike u saobraćaju – poručio je Bogdan.

 

milenko-glasanje-(4)

Na biračkom mestu 32 u nekadašnjoj Mesnoj zajednici „Lidija Aldan“ zajedno sa suprugom glasao je Milenko Jovanov, narodni poslanik i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije.

Na ovom biralištu upisana su 953 birača i do 11 časova glasalo ih je 163.

Ministar-za-rad-(6)

Ranjiva i starija populacija, sugrađani u stanju socijalne potrebe, invalidi, borci veterani, posebne su društvene grupe, za koje lokalna samouprava, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, obezbeđuje nove, moderne i uslove potpuno prilagođene njihovim potrebama i svakodnevnim aktivnostima.

Dokaz tome je i današnje svečano otvaranje renovirane zgrade rekonstruisanog inkluzivnog objekta na trgu, kao i polaganje kamena-temeljca za novu zgradu Centra za socijalni rad. Događajima su prisustvovali predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), Okruga i Grada.

Obnavljanje prostora u koji se nije ulagalo 65 godina ostvareno je u okviru kampanja „Srbija bez barijera“ i „Inkluzivna Srbija“ Ministarstva za rad. Sa domaćinima, gradonačelnikom Nikolom Lukačem, njegovim pomoćnikom Svetislavom Vukmiricom, predsednikom Skupštine grada, Mladenom Bogdanom  i načelnikom Severnobanatskog okruga, Miroslavom Dučićem, renovirani objekat obišli su ministar za rad Nemanja Starović i Biljana Barošević, pomoćnica ministra u Sektoru za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Ministarstvo je u renoviranje zgrade obezbedilo bezmalo 11 miliona dinara, a značajan deo sredstava izdvojio je i Grad, napomenuo je ministar Starović.

– Pored ove investicije, Ministarstvo za Kikindu obezbeđuje sredstva i po drugim osnovama, značajnim za osobe sa invaliditetom. Od početka godine izdvojili smo više od 13 miliona dinara za preduzeća, za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i nepunih 17 miliona dinara za prevoz osoba sa invaliditetom. Nastavićemo to da činimo jer želimo da stvorimo uslove jednake za sve – rekao je Starović.

U renoviranom objektu svoje prostorije imaju: Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova sa Veteranima specijalnih jedinica policije, Savez organizacija rezervnih vojnih starešina, Srpski ratni veterani, Savez potomaka ratnika Srbije od 1912. do do 1920. godine, Međuopštinska organizacija gluvih i nagluvih i Sportsko društvo invalida. U zgradi su i zajednička kuhinja i konferencijska sala.

– Nastavljamo akciju „Srbija bez barijera“ i „Kikinda bez barijera“ i trudićemo se da osobama sa invaliditetom maksimalno olakšamo život, kao i svim našim sugrađanima – istakao je gradonačelnik.

Svečanom označavanju početka izgradnje nove zgrade Centra za socijalni rad u ulici Miloša Ostojina, na placu na kojem je bila zgrada nekadašnje Mesne zajednice, prisustvovali su i predstavnici Programa za razvoj ujedinjenih nacija.

Izgradnja novog Centra deo je veće inicijative koju Ujedinjene nacije, Program za razvoj, sprovode sa Ministarstvom za rad. Do sada su ulagali u tri ovakve ustanove u našoj zemlji, a objekat u Kikindi prvi je koji se gradi iz temelja po potpuno funkcionalnom i modernom projektu.

– Reč je o velikom poboljšanju, zgrada će imati tri puta veću površinu od prethodne, izgradićemo moderan prostor, što je bitno za pružanje usluga kojima se ovaj centar bavi. Godišnje usluge Centra koristi 8.700 ljudi i sada će im biti obezbeđeni mnogo bolji uslovi, što će i poboljšati nivo usluga. Najvažnije je da će biti na korist ljudima i lokalnoj zajednici – rekao je Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP u Srbiji.

Beriš je dodao da je ovo i prilika za razvoj socijalnih centara u zemlji  uspostavljanjem nivoa kvaliteta za objekte koji će se tek graditi.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

– Kikinda će, sa ovim novim objektom, biti prva u državi – izjavio je ministar Starović. – Biće to, na hiljadu kvadrata, najmoderniji Centar za socijalni rad. Ovim uspostavljamo nove standarde, ali se na tome nećemo zaustaviti.

Postavljanju kamena-temeljca prisustvovali su i direktor Centra za socijalni rad, Radislav Ivetić i zaposleni.

– Novo, velelepno zdanje krasiće ovaj deo grada i biti na dobrobit korisnicima i zaposlenima. Ponosni smo što se prvi ovakav objekat gradi baš u Kikindi – naglasio je gradonačelnik Lukač.

Projekat je vredan 1,7 miliona dinara. Investitor je Grad, naručilac Program za razvoj, a finansijer Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Izvođač radova je beogradska „Jugogradnja“, a rok za završetak radova – mart naredne godine.

Prilikom današnje posete, posle prijema kod gradonačelnika, gosti iz Ministarstva obišli su i štandove Srpske napredne stranke na Trgu.

S. V. O.

Slika-Stepanov-(1)

Slika profesora Milorada Stepanova iz Kikinde odabrana je da predstavlja našu zemlju na izložbi World Art Expo u Seulu, u Koreji, koja se održava od 15. do 18. februara.

„Plavi kanal“ jedna je od deset slika koje je odabrao stručni žiri Udruženja likovnih umetnika Srbije. Na konkurs se prijavilo 20 slikara, a prilikom žiriranja, članovi komisije vodili su računa da se tema uklapa sa misijom izložbe – pospešivanjem tržišta za savremene forme umetničkih dela na internacionalnom nivou.

Slika „Plavi kanal“ rađena je kombinovanom tehnikom, na starom platnu, u kikindskom ataru, na jednom od malih kanala . Takođe je deo ciklusa radova koji će biti zastupljeni i na izložbi „Od PoEtike do Metodike“, povodom jubileja Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i dve decenije nastavničke delatnosti Stepanova u ovoj obrazovnoj ustanovi. Izložba će biti održana ovog leta u Narodnom muzeju.

S. V. O.

IMG_4029 (Large)

Četrdesetogodišnjeg E. Č. iz Kikinde pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv opšte sigurnosti.

Sumnjiči se da je 1. januara, odmah posle ponoći, izazvao požar tako što je aktivirao vatromet ispred svoje kuće u neposrednoj blizini nekadašnje fabrike „Hemik“, gde je na otvorenom prostoru skladišteno oko 250 tona reciklažnog otpada. Kako se sumnja, požar je izbio usled padanja užarenih ostataka pirotehnike na lako zapaljivi otpad. U ovom požaru nije bilo povređenih lica, ali je pričinjena veća materijalna šteta.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi.

Podsetimo 1. januara pola sata posle ponoći komšije u blizini nekadašnjeg „Hemika“ prijavlile su požar. Na lice mesta ubrzo su stigli vatrogasci-spasioci, ali i vatrogasna jedinica NIS-a. Zapaljeni selektivni materija za reciklažu, drvene palete i velike količine tkanina vatrogasci su gasili skoro 24 sata. Na sreću okolne kuće nisu bile ugrožene, ali je jak dim smetao stanovnicima ovog dela grada. Deo koji je zahvaćen požarom pripada firmi „Kimeks reciklaža“ iz Novog Sada koja ima poslovnu  jedinicu u Kikindi.

161bbe27-8213-4f7d-9d9e-5e13d37eccef

Požar velikih razmera  pola sata posle ponoći izbio je u dvorištu nekadašnje fabrike „Hemik”.

– Gori plastika za reciklažu na otvorenom u krugu fabrike. Na terenu je devet vatrogasaca spasilaca sa četiri vatrogasna vozila, a u pomoć je pritekla i Industrijska vatrogasna jedinica NIS-a. Na licu mesta je i policija. Požar se gasi i ono što sada mogu da kažem je da će trebati dosta vremena da se  ugasi. Tek kada se vatra ugasi i kada uradimo uviđaj znaćemo šta je uzrok požara i kolika je  materijalna šteta – saznali smo od Zorana Budiše, načelnika Odeljenja za vanredne situacije.

Ritejl 3

Osluškujući potrebe sugrađana koji su u razgovoru sa predstavnicima vlasti u gradu isticali da Kikindi nedostaje moderan tržni centar, gradonačelnik Nikola Lukač i Bojana Koljenšić, direktorica „RC Jurop RSB“ 27. juna potpisali su ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju ritejl parka „Nest“. Tada je istaknuto da će radovi početi krajem septembra, početkom oktobra, a dokle se stiglo sa realizacijom ove investicije razgovarali smo sa članom Gradskog veća Sašom Tanackovim.

– „RC Jurop“ dobio je građevinsku dozvolu 28. avgusta ove godine za izgradnju maloprodajnog objekta površine 5.332,64 kvadrata. U toku je izrada Projekta za izvođenje, koji će biti završen početkom novembra, nakon čega će investitor pristupiti odabiru izvođača radova. Za izgradnju objekta je neophodno od osam do deset meseci, tako da je sada planirani rok otvaranja Ritejl parka kraj 2024. godine. Ukoliko vremenske prilike ne budu drugačije, radovi na direktnoj izgradnji trebalo bi da počnu februara sledeće godine – rekao je Tanacov.

Više je razloga zbog će radovi početi nešto kasnije i svi su objektivni.

– Više od mesec dana probijen je rok za uklanjanje bespravno podignutih garaža, pa je poslednja sklonjena 20. juna, iako je rok bio 15. maj. Građani, koji su imali nelegalno podignute garaže, dobili su rok od 45 dana da ih uklone i tek posle više usmenih i pismenih upozorenja poslednja nekolicina je sklonila garaže, u poslednjoj dekadi juna, što je dovelo u startu do kašnjenja u potpisivanju ugovora o prodaji. Grad duguje zahvalnost onim vlasnicima koji su ispoštovali rokove dogovorene 3. aprila na sastanku u Gradskoj kući – istakao je Tanackov.

Nakon kupovine, investitor je precizno analizirao temelje započetog stambenog objekta na placu i tek kada je stupio u posed shvatili su da je za rušenje i nivelaciju terena potrebno više vremena od planiranog. Cilj je da se postojeći betonski stubovi i konstrukcija uklone bezbedno.

– Na placu se nalaze optički i bakarni kablovi „Telekoma Srbija“  i  potrebno je da budu izmešteni da bi se krenulo sa bilo kojim radovima. Investitor i „Telekom“  rade na sređivanju dokumentacije za taj poduhvat, izabrana je firma koja ima licencu „Telekoma“ za izvođenje radova, a „RC Jurop“ je podneo tehničku dokumentaciju za te radove i čeka dobijanje građevinske dozvole, nakon čega će uslediti izmeštanje bakarnih i optičkih kablova. Po rečima investitora, izmeštanje „Telekomovih“ instalacija biće urađeno do kraja decembra ove godine – saznajemo Tanackova.

Paralelno sa izgradnjom tržnog centra u planu je i rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina od Svetosavske do Jovana Jovanovića Zmaja. Kako je Grad Kikinda neplanirano bio u jednomesečnoj blokadi, sredstva za rekonstrukciju ulice preusmerena su za plaćanje izvršne sudske presude, tako da ih gradska administracija sada planira u budžetu za 2024. godinu.

Za potpunu rekonstrukciju pomenutog dela ulice potrebno je oko 27 miliona dinara, od čega će „RC Jurop“ učestvovati sa oko 13 miliona dinara plaćanjem naknade za izgrađeno građevinsko zemljište – precizirao je naš sagovornik.

Podsetimo da će Ritejl park u Kikindi biti ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata, što će povoljno uticati i na bezbednost tog dela Mikronaselja. Investitor se obavezao da će na parkingu sa oko 100 mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada, čime će delimično biti rešen problem još uvek nedostajućih parking mesta u tom delu grada. Ritejl park imaće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba.

„RC Jurop“ posluje u više država centralne Evrope, sedište kompanije je u Češkoj Republici i imaju osam tržnih centara, po četiri u Srbiji i Rumuniji. U našoj državi posluju u Vršcu, Obrenovcu, Kraljevu i Užicu, s tim da su ugovorili prodaju dva najveća objekta u Srbiji, u Kraljevu i Obrenovcu, najvećem ritejleru-  izraelskom „BIG-u“.

Kompanija radi u Srbiji od 2014. godine i deo su grupacije „RC Jurop“  koja razvija poslovne aktivnosti u Češkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji u oblastima izgradnje i iznajmljivanja različitog poslovnog prostora, od ritejl parkova, preko distributivno-logističkih centara, do drugog različitog poslovnog i stambenog prostora. Do sada su realizovali više od 100 projekata, izgradili su preko 250.000 kvadratnih metara različitog poslovnog i 50.000 kvadrata kancelarijskog prostora, te više od 300 modernih stambenih objekata.

Zemljište prodato za 25 evra po kvadratu

Građevinsko zemljište  površine 11.383 kvadrata prodato je investitoru za 284.575 evra ili 25 evra po kvadratu, što je 2,16 evra po kvadratnom metru više od početne cene. U izgradnju ritejl parka biće investirano više od šest miliona evra, a u njega će se useliti domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću i igračke. Na ovom prostoru nalaziće se dečije igralište i kafić.

plavi cuperak

U Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ upis je trajao  od 18. aprila do 19. maja. Činjenica je da je sve veći broj dece čija oba roditelja rade jer su dolaskom investitora proteklih godina otvorena nova radna mesta. To je uslovilo potrebu za proširenjem kapaciteta u vrtićima.

Odgovorni, svako u svom poslu, predstavnici Predškolske ustanove i Grada, pre godinu i po dana započeli su neophodne radnje za izgradnju novog vrtića, za koji, kako se sada pokazalo, postoji preka potreba, kaže direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

– Dobili smo saglasnost od gradonačelnika Nikole Lukača da pripremimo svu neophodnu dokumentaciju za novi objekat koji bi bio dograđen pored „Plavog čuperka“. Ovaj postupak nije ni brz ni jednostavan i na njemu se intenzivno radi. Novi vrtić imao bi 20 soba i bio bi iste veličine kao postojeći– precizira naša sagovornica.

Proteklih dana izašla je lista primljene dece. U vrtićima nedostaje 110 mesta, u Kikindi 87 i Mokrinu 23.

-Reč je o deci čija oba roditelja rade i doneli su urednu dokumentaciju prilikom upisa – saznajemo od Kristine Drljić. – Na čekanju imamo i decu gde trenutno radi samo jedan roditelj. Iako je prošao upis, pojedini roditelji su se u međuvremenu zaposlili i oni takođe donose potrebne papire za upis.

Naša sagovornica dodaje i da godinama unazad stigne veliki broj upisnica tokom avgusta. Novoupisane dece je 440, koliko ima mesta u vrtićima.

-Najviše imamo mališana od jedne do tri godine koji pripadaju jaslenim grupama. U ovim grupama normativ je mali i mi smo u prethodne dve godine u svim vrtićima, gde je to bilo moguće, pravili nove radne sobe. Pregrađivali smo i dograđivali stare, adaptirali i sanirali prostor jer je i naš cilj da sva deca budu u vrtićima – napominje naša sagovornica.

U zavisnosti od strukture upisa formiraju se i uzrasne grupe. Od nove školske godine biće ih 75, od čega je čak 50 celodnevnih. To u praksi znači da se postojeće grupe menjaju i starija deca prebacuju se u drugu grupu kako bi bilo mesta za mlađe, novoupisane mališane. Sve se radi u skladu sa propisima Ministarstva prosvete o formiranju grupa.

Dežurstva tokom leta

Tokom letnjeg raspusta dežuraju dva vrtića. U Kikindi je to „Plavi čuperak“, a u Mokrinu „Neven“.

-„Neven“ prvi put dežura jer imamo prijavljeno pedesetoro dece. Tokom leta ukupno ćemo imati formirano 13 vaspitnih grupa od čega je 11 u Kikindi i dve u Mokrinu. Sa poslednjim danom juna obavljene su i proverene i poslednje pripreme. Iz iskustva znamo da je najveća dolaznost dece u prve dve nedelje jula. Iz tog razloga, radi što bržeg jutarnjeg prijema i organizovanja, dodatno je angažovano još vaspitača, rukovodilaca, saradnika i stručnih saradnika. O deci će brinuti više od 120 zaposlenih – istakla je direktorica Predškolske ustanove.

 

put Ada Kikinda

Zoran Milešević, nekada prvi čovek DS-a, sada vladar iz senke Stranke slobode i pravde, čovek koji je doveo kikindsku privredu do prosjačkog štapa, uništavajući direktno ili indirektno društvena, a i privatna preduzeća, a čiji je vrhunac karijere uništenje „Narvika”, jednog od najboljih hotela u Srbiji, sada je rešio da pređe na sledeći nivo i uništi čitavu Kikindu.

Secikesa Milešević, kao nekada drumski razbojnici, sada pokušava da otme 200 miliona dinara od građana Kikinde, potkupljenim sudijama i nameštenim procesom za zvanično nepostojeći put Iđoš – Ada. Svojevremeno predstavljen kao jedan od „najznačajnijih građevinskih poduhvata” na severu Banata, ovaj put zajedno sa mostom na Tisi kod Ade ostao je simbol javašluka DS-a i negovih perjanica i izvođača, gde se, po oprobanoj formuli i zamisli idejnih tvoraca, pod maskom kapitalnih projekata, odvijala otimačina budžetskog novca.

Put Iđoš-Ada

Pajtosu Dragana Đilasa, to što je opljačkao građane Kikinde putem pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja, kroz propalu „investiciju“ hladnjače od milion evra, koja danas trune i raspada se, na ulazu u grad, nije dovoljno. Nije mu dovoljno ni što je sopstveni DS držao pod hipotekom, od koje je na kraju oteo 50 miliona dinara. Nije mu dosta što je već jednom ugrobario Kikindu, što je raspolagao budžetom grada kako mu se prohte, što za vreme njegove vlasti u Kikindi nije otvorena ni jedna fabrika, nijedno radno mesto, naprotiv.

Nije mu dosta to što je namestio tender za izgradnju puta Iđoš – Ada, ni što je taj isti put počeo da se raspada nakon prve upotrebe, već je sada, nakon više od decenije, dao sebi za pravo da otima novac iz budžeta svih građana Kikinde. Novac namenjen za izgradnju fabrike vode, novih dečjih igrališta, novih vrtića i stvaranja boljih uslova za sve građane.

Ovaj kriminalac opet proživljava svoju adolescenciju. U to vreme pljačkao je trafike i krao automobile. Umišlja da će mu i ovaj put poći za rukom da zavuče šapu u gradsku kasu i krade od Kikinđana.

Grobar Zoran Milešević, očigledno je rešio da ponovo sahrani tek oživelu Kikindu. Sumnjivih moralnih poriva verovatno planira da oteti novac uloži u dodatno poboljšavanje uslova u „Narviku” gde, prema svedočenju svojih stranačkih kolega, okuplja ljude sličnog morala i afiniteta, dok problem nesnosnog smrada koji se širi iz štenare u Hotel i dalje nema nameru da reši.

Ono što jeste sigurno, njegovim džepovima bez dna uvek treba još tuđeg novca. Sa novcem koji nam otima, svakako može da nastavi svoj luksuzni život na nekoj egzotičnoj destinaciji.

Urbanističko ruglo grada

Biser hotelijerstva pretvoren u ruinu

Poslovno- građevinski poduhvat nekakve privatizacije i navodne rekonstrukcije doveo je nekadašnji biser vojvođanskog hotelijerstva do neprepoznatljivosti.

Na slici ovekovečena scena nemačkog ovčara kako se kupa u bazenu nekada luksuznog Hotela, a danas sramnog urbanističkog rugla u centru grada, pre nekoliko godina isplivala je u javnost izazvavši nevericu i zgražavanje građana.

Za nevericu: umesto elitnih gostiju- vučjak

 

ekonomska

Izložbom fotografija „Škola kroz vreme“, priredbom i predstavljanjem obrazovnih profila, kikindska Ekonomsko-trgovinska škola proslavila je svoj Dan i 75 godina rada. Zadovoljni đaci i profesori, ponos su škole koja će svršenim osnovcima u predstojećoj školskoj godini ponuditi obrazovne profile: ekonomski i turistički tehničar, trgovac, konobar i kuvar.

Utiske sa nama podelio je Žarko Utržan, predsednik Učeničkog parlamenta.

-Treći sam razred i prezadovoljan sam školom. Profesori me motivišu da nastavim da učim i napredujem, da usavršavam veštine kroz lekcije i takmičenja. Kada osmacima promovišemo školu, većina želi da upiše neki smer ovde. Prema našoj računici, od 17 đaka, sedmoro želi da upiše našu školu. Smerovi su lepo isplanirani- kaže Žarko.

Brojne generacije đaka i profesora pronaći će se na fotografijama koje u holu škole dočaravaju njen bogat i uspešan istorijat.

-Profesori su izuzetno posvećeni svom radu, postavljanju i postizanju visokih ciljeva. Učenici su zadovoljni našom školom. Posle pet godina, ponovo upisujemo smer turistički tehničar tako da ćemo u predstojećoj školskoj godini upisati po 30 đaka na smerovima ekonomski i turistički tehničar, kao i kuvar, i kombinovano odeljenje trogodišnjih smerova trgovac i konobar sa po 15 učenika- kaže profesorka ekonomske grupe predmeta Ivana Kojić.

Proslavi Dana i godišnjice škole prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su pažljivo i interaktivno propratili učeničke prezentacije obrazovnih profila. Đaci su pokazali da stiču brojna praktična znanja. Dragan Ćirić, učenik drugog razreda smera trgovac,  uspešno je demonstrirao rad u prehrambenoj prodavnici.

-Merenje, kasu, pakovanje i slaganje robe, sve to radimo. Nije teško, a profesori su odlični. Jednom nedeljno imamo praksu u prodavnicama, a jednom nedeljno ovde u školskom kabinetu. Predmeti su zanimljivi, a kasnije možemo da se zaposlimo u struci ili da nastavimo školovanje na nekom fakultetu. Poznati smo po svojim plavim mantilima- ističe Dragan.

Nevena Kovačević uči za konobara i prvi je razred.

-Sviđa mi se škola, mnogo toga sam naučila. Imamo praktičnu nastavu u školi i praksu na kraju godine. Sadašnji moj plan je da idem u inostranstvo.

Dragana Mijandžić pohađa ekonomski smer i drugi je razred. Sa drugaricama je uspešno prezentovala poslovanje virtuelnog preduzeća.

-Škola je ispunila moja očekivanja, i smatram da svako koga zanima oblast ekonomije treba da upiše našu školu jer će steći lepa iskustva i naučiti mnogo toga.

Srdačne čestitke đacima i kolektivu uputio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Obišao sam više kabineta i imao priliku da se uverim u kvalitetan rad nastavnog kadra. Razgovarali smo i oni su došli na ideju da češće posećujemo školu i razgovaramo sa mladima. Moj savet je bio da sa predanošću i ljubavlju prema poslu, rade ono za šta se školuju. Video sam da su zadovoljni školom i onim što činimo da uslovi za obrazovanje budu sve kvalitetniji. Siguran sam da će iz ove škole izaći dobri ljudi,  kvalitetno obučeni da rade svoj posao- rekao je Lukač.

 

 

 

 

error: Content is protected !!