vernici

svece-1

Pravoslavni vernici obeležavaju danas Duhovske zadušnice, u narodu poznate kao letnje, koje padaju pred praznik Duhove.

Duhovske zadušnice posvećene su umrlim precima i ovo je dan kada se oisećujugroblja, pale sveće i služe pomeni. Na dan kada se obeležavaju zadušnice, u crkvama se služi sveta liturgija i parastos, čita molitva za sve umrle u svim vremenima.

Umesto uobičajenog iznošenja hrane, SPC na ovaj dan poziva na molitvu i darivanje siromašnih, bolesnih i prognanih. Zadušnice se obeležavaju četiri puta godišnje i uvek su subotom.

djurdejvadan

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – praznik poznat u narodu kao Đurđevdan.

Đurđevdan je druga slava po broju proslavljanja u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je prolećnim praznicima.

Ovaj praznik smatra se za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve.

Na Đurđevdan ne valja spavati, „da ne bi bolela glava“, a ako je neko spavao „onda na Markovdan da spava na tom istom mestu“. Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro – „da će biti plodna godina“, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša – „da će leto biti sušno“. Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine

uskrs-2026-katolici-(5)

Vernici koji Uskrs obeležavaju po Gregorijanskom kalendaru, danas proslavljaju najveći hrišćanski praznik. Uskršnjoj misi u Crkvi Svetog Franje Asiškog prisustvovali su  mnogobrojni vernici i predstavnici Gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

-Svima koji slave najveći hrišćanski praznik želim sreće, mira i ljubavi, da ga provedu zajedno sa svojim porodicama i najmilijima – kazao je gradonačelnik Bogdan. – Na nama je da zajednički, kao i do sada, radimo na napretku našeg grada, poštujući jedni druge, kulturu, običaje. Kikinda je prepoznatljiva po multikulturalnosti koja nas krasi i na koju smo ponosni. Jačanje međusobnih odnosa i negovanje različitosti i ubuduće će biti naš prioritet jer želimo da naš grad bude najlepše mesto za život.

I članica Gradskog veća Melita Gombar, uputila je čestitke sugrađanima koji slave najradosniji praznik:

– Uskrs je vreme nade i blagostanja, takođe i simbol novog života, preporoda i obnove, Neka nam uskršnji praznici ojačaju veru i ljubav, neka nam podare dobro zdravlje, duhovni mir i blagostanje našim srcima i našim domovima, snagu, istrajnost i hrabrost da se suočimo sa svakodnevnim izazovima i problemima koje nam život neminovno nameće. Veoma smo ponosni na našu zajednicu koja je multikulturalna i multinacionalna sredina, radimo na ojačavanju tih odnosa, negovanju kulture, tradicije i međusobnog suživota naših sugrađana.

Ispred Katoličke crkve vernike su članovi dečijeg pozorišta „Lane“ koji su delili ofarbana jaja.

A.Đ.

pexels-mikhail-nilov-8718466

Za vernike koji Uskrs slave po Gregorijanskom kalendaru  danas je Velika subota, dan pred veliki praznik Uskrs.

Velika subota, odnosno Sveta subota, poslednji je, treći dan Vazmenog trodnevlja i ovaj dan ima posebno mesto jer je posvećen tišini i molitvi. Ovaj dan poznat je i pod drugim nazivima, među kojima su Veliki šabat, Crna subota, Radosna subota, Subota slave.

Posebno mjesto u obeležavanju ovog dana ima Vazmeno bdenje, koje se tradicionalno slavi noću. Ovo bogoslužje ne počinje pre nego što padne noć, a završava pre svanuća uskrsne nedelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja koji sveštenik blagoslovi, a tim plamenom pali se uskrsna svijeća, simbol Isusa Krista, svetla i novog života.

Velika subota je dan tišine, iščekivanja i duhovne pripreme. Između tuge Velikog petka i radosti Uskrsa, ovaj dan u hrišćanskoj tradiciji nosi poruku mira, sabranosti i nade, dok se u mnogim domovima istovremeno obavljaju i posljednje pripreme za  proslavu Uskrsa.

uskrs-jaja

Hrišćani koji vreme računaju po Gregorijanskom kalendaru i Uskrs slave 5. aprila, danas će širom sveta i Srbije obeležiti Veliki petak, dan spomena Hristove muke, razapinjanja i smrti.

Dan kada je na krstu stradao Isus Hrist najtužniji je dan u hrišćanstvu, a za vernike, Veliki petak je dan posta i nemrsa. Veliki petak, jedini je dan u godini kad Katolička crkva nema svetu misu, ali se u crkvama posle podne čita Križni put – odnosno put stradanja Hristovog.

Vernici farbaju jaja, koja predstavljaju simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.Prema predanju, prva jaja caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o uskrsnuću.

U dane Svetog trodnevlja, na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu crkvena zvona ne zvone, a oni se  završava praznikom Hristovog uskrsnuća, Uskrsa.

sv-vasilije

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja tri praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog, Obrezanje Gospodnje i narodni praznik Mali Božić.

To je i prvi dan 2025. godine po julijanskom kalendaru, a u crkvenom kalendaru SPC označen je crvenim slovom i kao mrsan dan.

Svetog Vasilija Velikog (Vasiljevdan) mnogi vernici SPC proslavljaju i kao krsnu slavu, a kako se obeležava prvog dana Nove godine po julijanskom kalendaru, odatle i naziv za julijansku Novu godinu – Vasilica.

Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka, a mnogi Srbi veruju da na ovaj dan treba izbegavati svađe. U nekim krajevima postoji verovanje da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

bozic-katolici-(2)

Vernici koji Božić slave po Gregorijanskom kalendaru danas obeležavaju najradosniji praznik. U Rimokatoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog u Kikindi služena je Ponoćna božićna misa, kojoj su prisustvovali vernici, kao i predstavnici lokalne samouprave, na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

Božić je dan kada se porodice okupljaju i raduju se rođenju Hristovom.

-Svima koji slave Božić želim dobro zdravlje, mir, porodičnu sreću i blagostanje, ljubav i međusobno poštovanje. Upravo su to najvažnije vrednosti koje su suština i simbolika najradosnijeg hrišćanskog praznika – istakao je velečasni Laslo Beviz.

Božić je čestitala i Melita Gombar, članica Gradskog veća:

-Sugrađanima koji slave najradosniji hrišćanskim praznik želim da ga provedu u dobrom zdravlju i raspoloženju, okruženi porodicom i prijateljima. Neka nam praznici donesu mir i spokoj u srcima, a predstojeća godina neka nam donese mir, blagostanje, uspeh i napredak na svim poljima.

Danas (četvrtak) Božićna misa počinje u 10 časova.Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je, po predanju, Hrist rođen, jelka kao večno zeleno drvo i venac.

A.Đ.

 

dobri-samaricanin

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas obeležavaju praznik Svetog Jovana Milostivog, poznatog po radu za siromašne i po stavu „ko tebe kamenom, ti njega hlebom“.

Rođen na Kipru u kneževskoj porodici, Jovan je rano ostao bez žene i dece, što ga je usmerilo ka životu milosrđa i služenja bližnjima. Kao patrijarh Aleksandrijski, predan je bio ideji da se neprijatelju ne treba svetiti, već mu treba uzvratiti dobrotom, u skladu sa novozavetnim učenjem.

Narodni običaj koji prate ovaj dan naglašavaju oproštaj, pomoć onima u nevolji i činjenje dobrih dela. Vernici veruju da će ko pronađe milosrđe u srcu, primiti blagostanje i unutrašnji mir.

Na današnji dan – manje slavljen u zvaničnim ceremonijama, a više u duhu ličnog obraćanja – poziv je jasan: ako neko traži pomoć, budite spremni da je pružite. U vremenu kada brzi život često gubi humanost, Sveti Jovan Milostivi podseća da i jedno dobro delo može biti prekretnica.

Stefan-Decanski

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 24. novembra,  slave Svetog kralja Stefana Dečanskog, koji se u narodu naziva još i Mratindan.

Zajedno sa svetim Savom i knezom Lazarom čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.

Takođe, postoji i izreka: “Sveti Mrata, sneg za vrata”, kojom je označen početak zimskog, hladnog i snežnog perioda godine.

Veruje se, da će ako na današnji dan domaćin preuzme poslove u kući na sebe, ukućanima krenuti nabolje. S druge strane, ako se domaćin ponaša razmaženo i zanoveta, godina će biti loša.

error: Content is protected !!