venci

policija-slava

Dan Ministarstva unutrašnjih poslova, Dan policije i slava obeleženi su 9. juna, u znak sećanja na događaje iz juna 1862. godine, kada je srpska žandarmerija odigrala ključnu ulogu u sukobu s Turcima posle ubistva srpskog dečaka kod Čukur česme, kao i tokom turskog bombardovanja Beograda.

Ovim povodom položeni su venci na spomen ploču u holu zgrade Policijske uprave u Kikindi koja je posvećena hrabrim policajcima koji su živote položili na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine. Obeležavanju je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je poručio:

-Svim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova čestitam Dan policije i njihovu krsnu slavu. Hvala im na nesebičnoj požrtvovanosti i na svemu što čine da bi naš grad bio siguran, a građani zaštićeni. Grad Kikinda će uvek biti uz svoju policiju – kazao je Bogdan. – U vremenu kada se državna stabilnost i bezbednost našeg naroda nalaze u žiži javnosti, kada se Srbija suočava sa unutrašnjim i spoljnim pritiscima, ovakvi događaji dobijaju još dublji smisao. Sećanje na pale borce nije samo obaveza, već i zavet da ćemo nastaviti da gradimo Srbiju kao zemlju mira, pravde i snažnih institucija. To je poziv svima na  jedinstvo, odgovornost i ljubav prema otadžbini, jer samo zajedno možemo sačuvati sve ono što su nam preci ostavili u amanet.

Svečanu zakletvu položilo je i 36 novih policijskih i vatrogasnih službenika, koji su u proteklih godinu dana postali deo sistema bezbednosti.

 

 

venci-6-oktobar-4-(2)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 80 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan istakao je da se 6. oktobra u Kikindi obeležava jedan od najvažnijih datuma u istoriji 20. veka.

-Veliki je dan za naš grad jer proslavljamo 80 godina slobode i ne smemo to nikada zaboraviti. Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji. Naši sugrađani bili su heroji, borili su se za slobodu, svoju zemlju i svoj grad. Podsetiću na poruku našeg predsednika Aleksandra Vučića da nam je najvažnija slobodna, nezavisna Srbija, Srbija koja će uvek čuvati svoju slobodu, a da su nam za to potrebni mir i stabilnost. Treba da čuvamo Kikindu i Srbiju za našu decu, ali i da ih učimo da nikada ne zaborave ko su, šta su i odakle su – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Danas je u Kikindu došla sloboda i prestalo je stradanje. Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Bili smo treća država, sa 1,7 miliona žrtava po stradanju, u Drugom svetskom – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general u penziji Milorad Stupar poručio je da je Srbija večna dok su joj deca verna.

-Moramo da imamo ponos, brigu i veru u sebe. Sa ovog mesta poručujem da je važno da sprečimo podele i da nemamo pravo da se delimo. Za svoju slobodu davali smo najvrednije, živote. Nikada nismo ugrožavali tuđu slobodu jer potšujemo svoju. Naše državno i vojno rukovodstvo vodi nas ka vojnoj neutralnosti jer treba da se bavimo našim napretkom i prosperitetom. Za to nam treba koncept totalne odbrane koji podrazumeva i obavezno služenje vojnog roka zato je potrebno da se on potvrdi opštim konsenzusom  – naveo je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana.

A.Đ.

nakovo-dan-oslobodjenja-(3)

Polaganjem venaca na spomenik u centru sela u Nakovu je obeležen 5. oktobar Dan oslobođenja sela u Drugom svetskom ratu, ali i Dan kolonizacije. Senima predaka poklonili su se predstavnici Saveta mesne zajednice, Grada i SUBNOR-a. Nakovčani neguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe, ali se na ovaj  dan sećaju i svojih najmilijih koji su se pre 80 godina sa obronaka Šatora, Grmeča i Plješevice, vođeni željom za životom dostojnim čoveka, doselili u Nakovo.

-Trudimo se da na dostojan način obeležimo važne datume u selu. Moramo da se sećamo i ne smemo da zaboravimo vremena koja su bila teška, vremena u kojima su ljudi davali svoje živote da bi  mi danas mogli da živimo u miru i slobodi – rekao je Branislav Čubrilo, član Saveta mesne zajednice.

Ovom događaju prisustvovali su Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Gordana Trnić Iličić, zamenica predsednika Skupštine grada.

-Moramo da negujemo kulturu sećanja na naše pretke koji su naselili Nakovo. Pre 80 godina u ovo selo stigli su ljudi iz Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, a za njima su stigli i stanovnici Ključa, Prijedora i ostalih mesta. Danas imamo razvijeno i lepo uređeno selo, a gradska uprava potrudiće se da bude još bolje, posebno što je na samoj granici Rumuniji – istakao je Aćimov.

Ovom prilikom istaknuto je i šta je urađeno u selu, kao i kakvi su planovi u narednom periodu.

-Najvažnija investicija koja je završena je rekonstrukcija krova na Osnovnoj školi „Petar Kočić“ kojoj je vraćen izgled kakav zaslužuje. I na jezeru i dečijem igralištu, u okviru sportsko rekreativnog centra, konstantno se radi. Postavljena je javna rasveta i video nadzor. U planu nam je da se izbetoniraju staze oko igrališta i samog jezera, da se postavi još klupa, kao i da se postave pločice. Potrudićemo se da asfaltiraju i dve ulice  – naveo je Čubrilo.

Počelo je i uređenje objekta u centru sela koji je dugo prazan i koji je bio ruglo. Uskoro će Nakovčani dobiti pekaru, a za narednu godinu planirano je uređenje platoa u samom centru koji je u lošem stanju.

A.Đ.

proboj-solunskog-fronta-(1)

Polaganjem venaca na spomen obeležju na Železničkom groblju obeleženo je 106 godina od proboja Solunskog fronta koji se dogodio 15. septembra 1918. godine. Ovaj događaj označio je početak sloma Centralnih sila i pobedu saveznika, a posledica toga bilo je oslobođenje Srbije, kao i oslobođenje drugih naroda. Na spomen kosturnici na Železničkom groblju predstavnici grada Željko Radu, član Gradskog veća i Dragan Pecarski, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu i boračkih organizacija poklonili su se senima predaka.

-Proboj Solunskog fronta jedan od najznačajnijih događaja u savremenoj istoriji. Hrabri preci su nas zadužili da ih pamtimo po junaštvu, da ih se sećamo, ali i da učimo mlađa pokolenja o ljubavi prema otadžbini – istakao je Radu.

Sveštenici pravoslavne crkve održali su pomen.

-Na nama je da se sećamo junaka koji su peške prelazili hiljade kilometara, a da pri tom nisu klonuli duhom. Prešli su Albaniju peške i ponovo se vratili. Čojstvo, moralni i patriotski duh pokazali  su srpski dobrovoljci koji su iz vojske koja napreduje prelazili u vojsku koja se povlači – naveo je protojerej Miroslav Bubalo.

Ivan Kljajić, član udruženja „Srpski ratni veterani“ dodao je da je važno da se prošlost odbrani od smrti koja preti, te da su srpska vojnička groblja širom Balkana i Evrope večiti spomenici koji trajno podsećaju na jedan od najvećih i najsvetijih ratnih podviga srpskog naroda.

Kikinda je u Prvom svetskom ratu dala nekoliko stotina ljudi.

A.Đ.

1711539355504

Dušan Vasiljev preminuo je na današnji dan, 23. marta, pre jednog veka, u 24. godini života. Ovim povodom na grob velikog ekspresionističkog pesnika, proznog i dramskog pisca predstavnici Grada i Gimnazije, koja nosi njegovo ime, položili su vence.

Osnovao je „Kolo mladih Srba“ i list „Sloga“.  Vasiljev će ostati upamćen kao autor pesama „Čovek peva posle rata“, „Domovina“, „Plač matere čovekove“, „Suton“. Interesantno je da za života nije objavio nijednu knjigu, a vek kasnije je više nego poznat u čitavoj Srbiji.

error: Content is protected !!