uskrs

IMG-20260410-113401

U duhu tradicije i zajedništva, u porti Hram Svetih Kozme i Damjana danas u 11 časova organizovano je tradicionalno farbanje vaskršnjih jaja, koje je okupilo oko stotinu dece – osnovaca i predškolaca, kao i njihove roditelje, veroučitelje i sveštenstvo.

Iako je Veliki petak dan tuge i sećanja na stradanje Isusa Hrista, u porti hrama danas je vladala posebna, tiha radost – ona koja dolazi iz dečje iskrenosti i zajedničkog stvaranja. Mališani su sa velikim entuzijazmom bojili jaja, svako na svoj način, unoseći u ovaj običaj lični pečat i značenje.

Osmogodišnji Filip Gavrančić odlučio se za zelenu boju.

-Ofarbao sam jaje u zeleno jer mi je to omiljena boja. Prvi put sam došao u hram da farbam jaja i jako mi je lepo. Verujem da ću doći i sledeće godine, a nadam se da ću moći i u nedelju da učestvujem u dečijoj tucanijadi.

Slično uzbuđenje deli i Vukašin Milić (11).

-Prvi put sam ovde i super mi je. Ofarbao sam jaje u belo, ali planiram još da ga ukrašavam. Doneću ga u nedelju da se takmičim i nadam se pobedi. Preporučio bih svim drugarima da dođu svake godine na Veliki petak.

Desetogodišnja Dunja Bukva već ima iskustva.

-Dolazim već pet godina. Danas sam ofarbala jaje u crveno jer to predstavlja Isusovu krv. Kad se vratim kući, farbaću jaja za porodicu. U nedelju ću verovatno doći na takmičenje.

I devetogodišnja Anja Stojkov pokazal je da razume simboliku praznika.

-Ofarbala sam jaje u crveno zbog Isusa Hrista i nacrtala krst kao simbol crkve. Prvi put sam ovde i baš mi je lepo. Doći ću i sledeće godine.

Prisutnima se obratio starešina hrama, otac Boban Petrović, koji je zahvalio svima koji su pomogli organizaciju, posebno roditeljima i predstavnicima Crvenog krsta. On je istakao da je cilj ovakvih okupljanja da se deci približi vera kroz radost i zajedništvo.

-Svesni smo da je Veliki petak tužan dan, ali se trudimo da stvorimo radost kod dece. Srećan sam što se odazvao veliki broj dece i roditelja. Pozivamo da deca poste danas i sutra, makar ova dva dana simbolično, kako bi u nedelju mogla da se pričeste – poručio je otac Boban.

On je najavio i novinu – prvo takmičenje u tucanju vaskršnjih jaja, koje će biti organizovano u nedelju, uz nagrade za pobednike, ali i poklone za sve učesnike.

Pored duhovnog i edukativnog značaja, događaj je imao i humanitarni karakter. I ove godine pripremljeni su paketi pomoći za porodice kojima je podrška najpotrebnija – ukupno 33 paketa, simbolično u čast Hristovih godina. Najznačajniji doprinos dala je Tatjana Kosić iz Amerike sa svojim udruženjem i donatorima.

Za naredni period najavljen je i vaskršnji koncert donatorskog karaktera, koji će biti održan 18. aprila u 19 časova, sa ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju zvonika – budućeg ukrasa hrama i grada.

T. D.

Mokrin-trg

U Mokrinu će u nedelju, u periodu od 7 do 15 časova, biti zatvoren saobraćaj na delu državnog puta II A reda broj 104, odnosno u Ulici Svetog Save, na deonici od Ulice Braće Tomića do Ulice Đure Jakšića.

Saobraćaj će u tom periodu biti preusmeren na ulice Braće Tomića, Vase Stajića i Đure Jakšića.

Nadležni apeluju na građane da koriste alternativne pravce i prilagode kretanje u skladu sa izmenama režima saobraćaja.

 

crkva

Povodom Uskrsa u crkvi Svetog Nikola i bogosluženja su u duhu najradosnijeg hrišćanskog praznika. Danas (Veliki četvrtak) u 9 sati je Sveta liturgija, a u 17 Veliko bdenije i čitanje 12 jevanđelja.

Na Veliki petak služba počinje u 8 časova Carskim darovima, u 16 je Večernje sa iznošenjem plaštanice, a u 18.30 sati je Statije. U subotu je Sveta liturgija u 9 časova. Tačno u ponoć između subote i nedelje je Vaskršnje jutrenje. U nedelju na sam Uskrs Sveta liturgija je u 9 sati, a pashalno večernje je u 17 časova.

I ove godine u porti Hrama Svetih Kozme i Damjana na Veliki petak u 11 časova biće organizovane radionice farbanja i ukrašavanja vaskršnjih jaja. Nekoliko godina unazad veliki broj dece zajedno sa veroučiteljima, učestvuju u ovom događaju. Kroz druženje i igru deca uče o uskršnjim  običajima koji su duboko ukorenjeni u našem narodu

A.Đ.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(1)

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 106 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginula jedna, a povređeno 42 lica. Na području Policijske uprave Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj nije bilo povređenih osoba.

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da tokom predstojećih vaskršnjih praznika poštuju propise i ponašaju se odgovorno. U prethodne tri godine, u svega tri dana praznika, od Velikog petka do Vaskrsa, u proseku se događalo više od 200 saobraćajnih nezgoda, a tokom vaskršnjih praznika prosečno tri osobe smrtno stradaju u saobraćajnim nezgodama, dok oko 30 osoba zadobije teške telesne povrede.

U MUP-u napominju da tokom praznika raste broj saobraćajnih nezgoda koje izazivaju vozači pod dejstvom alkohola, zbog čega apeluju da se ne upravlja vozilom ukoliko je konzumiran alkohol, kao i da zbog pojačanog intenziteta saobraćaja vozači pokažu strpljenje, izbegavaju prebrzu vožnju i nepropisna preticanja.

Pripadnici saobraćajne policije  tokom praznika organizovaće mere pojačane kontrole u cilju očuvanja bezbednosti saobraćaja, a fokus će biti na otkrivanju i sankcionisanju prekršaja koji najviše utiču na težinu posledica saobraćajnih nezgoda.

milan-lukac

Novi Kozarci i ove godine dočekuju Vaskrs onako kako najlepše umeju – uz osmehe, dečju graju, sport i zajedništvo koje se pamti.

Svečanosti počinju već u petak, kada će najmlađi, u organizaciji Crkvene opštine Novi Kozarci, imati priliku da učestvuju u radionici farbanja vaskršnjih jaja. Od 10 časova, kroz igru, boje i druženje, deca će učiti o značaju praznika i lepoti tradicije.

Pravo praznično uzbuđenje nastavlja se u nedelju, na sam Vaskrs. Nakon svečane liturgije, najmlađi će se okušati u tradicionalnom tucanju jajima – neizostavnom delu vaskršnjih običaja koji uvek izmami osmehe i navijanje.

Istog dana, od 15 časova, na programu je memorijalni turnir u basketu „Milan Lukač“, koji i ove godine nosi humanitarni karakter. Prikupljena sredstva biće usmerena onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Vaskršnja priča zaokružuje se u ponedeljak, kada počinje Vaskršnja olimpijada u organizaciji udruženja „Kozarčani“. Od 11 časova, učesnike očekuje niz zanimljivih i tradicionalnih disciplina – od poligona i boja na brvnu, do nošenja jaja u kašici, nadvlačenja konopca i trke u džaku.

Posebnu pažnju privući će i turnir u fudbalu za mlađe pionire, koji će se igrati na dva terena, uz učešće brojnih klubova iz regiona: FK „Sloboda“ Novi Kozarci, FK „Crvena zvezda“ Rusko Selo, FK „Kozara“ BVS, FK „Polet“ Nakovo, FK „Budućnost“ Srpska Crnja, FK „Crvena zvezda“ Vojvoda Stepa, FK „Zadrugar“ Lazarevo i ŠF „Mladi vukovi“.

Svi su pozvani – i meštani i gosti – da budu deo ove tople i živopisne praznične priče.

T. D.

 

uskrs-2026-katolici-(5)

Vernici koji Uskrs obeležavaju po Gregorijanskom kalendaru, danas proslavljaju najveći hrišćanski praznik. Uskršnjoj misi u Crkvi Svetog Franje Asiškog prisustvovali su  mnogobrojni vernici i predstavnici Gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

-Svima koji slave najveći hrišćanski praznik želim sreće, mira i ljubavi, da ga provedu zajedno sa svojim porodicama i najmilijima – kazao je gradonačelnik Bogdan. – Na nama je da zajednički, kao i do sada, radimo na napretku našeg grada, poštujući jedni druge, kulturu, običaje. Kikinda je prepoznatljiva po multikulturalnosti koja nas krasi i na koju smo ponosni. Jačanje međusobnih odnosa i negovanje različitosti i ubuduće će biti naš prioritet jer želimo da naš grad bude najlepše mesto za život.

I članica Gradskog veća Melita Gombar, uputila je čestitke sugrađanima koji slave najradosniji praznik:

– Uskrs je vreme nade i blagostanja, takođe i simbol novog života, preporoda i obnove, Neka nam uskršnji praznici ojačaju veru i ljubav, neka nam podare dobro zdravlje, duhovni mir i blagostanje našim srcima i našim domovima, snagu, istrajnost i hrabrost da se suočimo sa svakodnevnim izazovima i problemima koje nam život neminovno nameće. Veoma smo ponosni na našu zajednicu koja je multikulturalna i multinacionalna sredina, radimo na ojačavanju tih odnosa, negovanju kulture, tradicije i međusobnog suživota naših sugrađana.

Ispred Katoličke crkve vernike su članovi dečijeg pozorišta „Lane“ koji su delili ofarbana jaja.

A.Đ.

lazarice

Tradicionalno paljenje i preskakanje vatre Lazarice odavnina se praktikuje na sokacima u gradu i selima. Sutra (petak) uveče čuće se veseli žamor dece, pucketanje vatre od tulaja, biće po koja oprljena obrva, a vatra će napraviti „brkove” kod dece od gareži. Dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

Narednog dana obeležava se Lazareva subota odnosno Vrbica. Ovaj praznik posvećen je dečijoj radosti. Na Lazarevu subotu bere se pruće od vrbe preko kojeg se, po verovanju, prenosila snaga zelenila na decu i odrasle. Svake godine ona se proslavlja osveštanjem vrbovih grana i litijom dece oko crkve, dok su na Gradskom trgu postavljene tezge sa raznim đakonijama. Običaj je i da majke svečano obučenu decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, vode u crkvu i kupuju im zvončiće vezane za trobojku koje mališani nose oko vrata. Po tradiciji u pravoslavnim crkvama osveštaće se vrbe, a vernicima će biti deljene osveštane grane.

 

A.Đ.

 

Uskrs-b

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa. Ovaj dan je nastavak vaskršnje radosti, ali i prilika da se molitveno setimo bližnjih koji nisu više sa nama.

U nekim krajevima Srbije, upravo na Vaskršnji utorak posećuju se groblja, donose se vaskršnja jaja i pale sveće na grobovima. Iako se na sam dan Vaskrsa ne ide na groblja, jer je to praznik života i pobede nad smrću, Vaskršnji utorak je poseban trenutak kada se duhovna radost praznika deli i sa precima.

Vernici veruju da se molitve u danima posle Vaskrsa, posebno na Vaskršnji utorak, uznose sa posebnom snagom. Pored toga, u mnogim domovima nastavlja se praznična atmosfera – trpeze su i dalje svečane, deca nastavljaju da se tucaju vaskršnjim jajima, a u porodicama vladaju radost i toplina.

Ovaj dan podseća da je Vaskrs praznik zajedništva – ne samo sa živima, već i sa onima koji su nas napustili. Simbolično, život i smrt se prožimaju u molitvi, nadi i veri da je ljubav večna.

U narodnom verovanju, Vaskršnji utorak važi za najsrećniji utorak u godini – dan kada se sve dobro započeto umnožava, a želje i molitve imaju posebnu težinu.

491008737-1417668525927542-6280365752997520064-n

U multinacionalnoj sredini kakva je naša, na dan kada najveći hrišćanski praznik istovremeno slave i pravoslavni i vernici katoličke veroispovesti, održane su liturgije, odnosno mise u hramovima na teritoriji grada.

Veliki broj vernika prisustvovao je Vaskršnjem jutrenju, Drugoj svetoj liturgiji u Hramu svetog Oca Nikolaja u Kikindi i u Hramu svetih Kozme i Damjana.

– Punoća blagodati i vaskrsenja Hristovog je sretanje sa Gospodom kroz sveto pričešće. Pričešće je oprisutnjenje vaskrsenja u životu svakog od nas. Mi smo danas imali dosta ljudi na Svetom pričešću, ali je to i smisao službe i proslave današnjeg dana, susret sa vaskrslim Hrisom. Radujem se što ljudi nisu dozvolili sebi da im praznik bude formalnost, da im bude izgovor za nerad ili spremanje posebnih jela, nego im je radost i susret sa vaskrslim Gospodom – rekao je sveštenik kikindskog Namesništva Srpske pravoslavne crkve, Miroslav Bubalo.

Pričešće na Uskrs predstavlja veliku radost za pravoslavne vernike koji su prethodnih sedam nedelja postili, molili se, odlazili na liturgije i pridržavali se svih ostalih pravila koja propisuje Uskršnji post. Ova Sveta tajna, poznata i kao evharistija, predstavlja jedan od najvažnijih i najdubljih sakramenata u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji. Vernici se pozdravljaju sa „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“.

Svetoj liturgiji prisustvovao je i gradonačelnik, Mladen Bogdan sa saradnicima koji je, takođe, istakao značaj praznika u multikonfesionalnoj sredini.

– Danas je veliki dan jer zajedno obeležavamo najveći hrišćanski praznik kada je Isus Hristos vaskrsao, ponudio nadu ljudskom rodu i stradao za njega. Mi danas, sa našim pravoslavnim narodom i sa našim prijateljima rimokatoličke veroispovesti, obeležavamo ovaj veliki dan prisustvovanjem liturgijama i misama i pokazujemo koliko nam je važno zajedništvo, pogotovo u ovim kriznim, teškim vremenima, i jedinstvo koje nas drži kada su svuda oko nas podele. Želimo da pošaljemo poruku da nam je najvažnije da u društvu, u našem gradu i u našoj državi sačuvamo stabilnost. Želimo zdravlje našim sugrađanima i narodu, uspeh u radu i u svakom zalaganju, i da vlada mir, to je najvažnije. I sada pokazujemo koliko nam je bitno da čuvamo zajedništvo, multikulturalnost i multikonfesionalnost u gradu jer je to naš identitet, na njemu smo sagrađeni – rekao je Bogdan.

Predstavnici Gradske uprave i predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot prisustvovali su i Jutarnjim misama u Crkvi svetog Franje Asiškog u Kikindi i u Crkvi svetog Stjepana kralja u Sajanu. Mise je služio župnik Laslo Beviz.

– Svim vernicima čestitamo veliki hrišćanski praznik uz želju da im donese sve najlepše – dobro zdravlje, sreću, blagostanje, mir i porodičnu r; da praznik provedu u krugu najmilijih, da otvorimo srca, da budemo tu jedni za druge i da pomažemo jedni drugima – rekla je Melita Gombar, članica Gradskog veća.

Na Uskrsnu nedelju u rimokatoličkim crkvama vernici obnavljaju Krsna obećanja, pozdravljaju se Pashalnim pozdravom „Hristos je uskrsnuo!“, „Zaista je uskrsnuo!“, a u mnogim zajednicima u crkvama se blagosilja hrana.

Ovogodišnji Uskrs obeležile su zajednička vera u vaskrsenje, nada, i potreba i lepota zajedništva.

 

Uskrs-a

Uskrs, najveći hrišćanski praznik, ove godine zajednički obeležavaju i pravoslavni i katolički vernici. To se događa samo u godinama kada se poklope julijanski i gregorijanski kalendar. Prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos je, posle stradanja na krstu i sahrane, trećeg dana vaskrsao iz mrtvih. Ovaj događaj temelj je hrišćanske vere. Simbol je nade, iskupljenja i večnog života. Za sve vernike, to je dan radosti, duhovne obnove i zajedništva.

Vaskrsenje Hristovo pravoslavci i katolici obeležavaju svaki u skladu sa svojim verskim običajima, ali sa istom porukom: pobedom života nad smrću, ljubavi nad mržnjom i svetlosti nad tamom.

Za pravoslavne vernike, Uskrs dolazi nakon dugog posta i Velike nedelje, koju su obeležili molitva, sabranost i tišina. U ponoć su služene Vaskršnje liturgije, a vernici se pozdravljaju sa: „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“.

U domovima se pale sveće i trpeza je bogata. Prvo jaje, čuvarkuća, čuva se do narednog Uskrsa. Porodice se okupljaju, a deca se takmiče u tucanju jajima.

Katolički vernici Uskrs su dočekali sinoć, na velikoj subotnjoj misi, u znaku svetlosti i vatre. I kod njih se praznik proslavlja molitvom, porodičnim ručkom i radošću. U mnogim katoličkim domovima tradicionalno se pripremaju jela i daruju uskršnji paketići deci, a u dvorištima se traže skrivena jaja.

„Smrću smrt pobedi, i onima u grobovima život darova“ – peva se u pravoslavnim hramovima, podsećajući da su vera i nada snažnije od tame i da Uskrs nije samo tradicija, već i poziv da budemo bolji, hrabriji i bliskiji jedni drugima.

Iako običaji mogu biti različiti, poruka je ista – praznik obnove, ljubavi i života. U zajedničkom Uskrsu pravoslavnih i katolika vidi se snaga duhovnog jedinstva i poruka da svetlost uvek dolazi.

error: Content is protected !!