učenici

mala-matura-polaganje-(1)

Učenici osmog razreda osnovnih škola širom Srbije u ponedeljak i utorak polagali su test iz srpskog odnosno maternjeg jezika, dok je sutra završni ispit iz izbornog predmeta. Na teritoriji grada u 15 osnovnih škola malu maturu polaže  416 učenika.

Drugog dana mature, nakon polaganja matematike, razgovarali smo sa osmacima iz Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Maksim Katai, ističe da mu je teži bio test iz srpskog jezika:

-Lakša mi je bila matematika. Na testu iz srpskog jezika najteža su mi bila poslednja tri pitanja. Trebalo je da analiziramo dati tekst. Sa druge strane test iz matematike podjednako je obuhvatio sve oblasti. Planiram da upišem Tehničku školu, smer tehničar drumskog saobraćaja.

Ivan Kostenko, slaže se sa svojim drugom iz razreda.

-I meni je test iz srpskog jezika bio puno teži u odnosu na matematiku. Od zadataka najteži je bio iz geometrije. Pripremali smo se za završni ispit u školi – kaže Ivan.

I Mihajlo Milanov istog je mišljenja.

-Srpski sam lošije uradio, ali nadam se da ću sa testom iz matematike nadoknaditi bodove. Razumevanje teksta je bilo najteže u srpskom, dok sam iz matematike najviše „muke“ imao sa zadatkom iz geometrije u kojem je trebalo da se odredi prolaz kroz pećinu – otkrio nam je Mihajlo, koji, takođe, planira da upiše Tehničku školu “Mihajlo Pupin”.

Zadaci koji su zadali najviše poteškoća iz srpskog jezika su pitanja iz oblasti književnosti, značenja pojedinih reči i razumevanja pročitanog teksta. Osmaci iz osnovne škole maksimalno mogu da ponesu 60 bodova, dok na završnom ispitu mogu da ostvare najviše 40 bodova.

 

Preliminarni rezultati završnog ispita biće objavljeni 19. juna, konačni 22. juna, dok će lista želja moći da se podnosi 23. i 24. juna. Konačni raspored učenika po školama biće objavljen 29. juna

gimnazijalci-nagradjeni

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ ostvarili su izuzetne rezultate na brojnim takmičenjima, izborivši plasmane na republički nivo u različitim oblastima. Ovogodišnji uspesi svrstavaju ovu generaciju među najuspešnije u poslednjih nekoliko decenija, a u prvi plan stavljaju trud, znanje i posvećenost samih učenika.

-Naši učenici su pravi ambasadori znanja, mladosti i našeg grada. Ovo je veliki uspeh i za njih i za školu, posebno ako se uzme u obzir da radimo u otežanim uslovima zbog rekonstrukcije“, istakao je direktor Gimnazije, Aleksandar Aćimov.

Plasmane na republička i međunarodna takmičenja ostvarili su:

  • Stefan Lazić (nemački jezik, srpski jezik i jezička kultura)
  • Tisa Felbab (engleski jezik)
  • Anja Boberić i Milana Baštovanov (književna olimpijada)
  • Dunja Rađenović, Mina Radivojša i Stefan Lazić (srpski jezik)
  • Stefan Varga (programiranje – plasman na Srpsku informatičku olimpijadu)
  • Isidora Klenanc, Jovana Kovrlija i Đurđina Petrović (biologija)
  • Mateja Kosić (matematika)
  • Aleksa Tomić (geografska olimpijada)
  • Srna Antal i Teodora Zeljković (međunarodno HIPO takmičenje)
  • Mateja Kosić, Helena Grujić i Dorotea Borenović (fizika)
  • Helena Grujić (istraživački rad – svetska konferencija u Indiji)
  • Aleksa Kockar i Teodora Stanić (plivanje – medalje)
  • Milan Panić (rukomet – srebro i reprezentacija Srbije)
  • Vid Vašalić (recitatorska smotra „Pesniče naroda mog“)

Posebnu težinu ovim rezultatima daju priče samih učenika, koji iza uspeha kriju mesece rada i veliku posvećenost.

Vladislava Petrović, koja se plasirala na republičko takmičenje iz psihologije, ističe da joj ovaj uspeh mnogo znači.

-Kad sam dobila vesti, bila sam srećna, zadovoljna i zahvalna. Rad sam počela da pišem još u novembru, a tema mi je bila asertivnost kao psihološki koncept.

Njena drugarica Teodora Ivetić, takođe učesnica republičkog takmičenja iz psihologije, dodaje:

-Najteže mi je bilo izlaganje rada pred komisijom zbog treme, ali sam na kraju uspela. Znam da će mi ovo iskustvo značiti za budućnost.

Jovana Kovrlija, učenica prvog razreda, koja je izborila plasman iz biologije, kaže da joj republički nivo takmičenja nije stran – uspehe je počela da niže još u osnovnoj školi.

-Preporučila bih svima da idu na takmičenja – ne samo zbog znanja, već i zbog druženja i lepih uspomena.

Stefan Lazić, uspešan u čak dva predmeta, ističe važnost kontinuiteta rada.

-Pripremam se od septembra, svaki dan po malo. Motiviše me to što volim ono što radim.

Dunja Rađenović, koja je ostvarila plasman iz srpskog jezika, bila je izenađena visokim plasmanom.

-Nisam bila sigurna u rezultat, jer je takmičenje veoma zahtevno, ali sam imala veliku podršku profesorke i okruženja.

Srna Antal, koja se plasirala na međunarodno HIPO takmičenje iz engleskog jezika, ističe značaj dugogodišnjeg rada.

-Ovaj uspeh mi je potvrdio koliko zapravo znam. Znate i sami da se jezik ne uči preko noći. Takmičenje će biti onlajn, a ako uspem da prođem dalje, sledeći nivo polaže se u Italiji.

Iako škola trenutno radi u izmenjenim uslovima zbog rekonstrukcije, to nije umanjilo rezultate učenika. Naprotiv, kako ističe direktor, ovo je jedna od „najberićetnijih“ godina u poslednjih dvadesetak godina, što dodatno govori o kvalitetu rada i posvećenosti i učenika i nastavnika.

T. D.

ucenici-iz-albanije-3

Učenici i profesori iz Berata u Albaniji boravili su početkom meseca u Kikindi, u okviru međunarodnog projekta razmene „Superschools“, koji realizuje Regionalna kancelarija za saradnju mladih uz podršku Evropske unije i Vlade Nemačke. Gosti su u Kikindu stigli 30. marta uveče, a nakon pet dana ispunjenih aktivnostima, vratili su se kući.

Kako ističe Vanja Tomašev, profesor stručnih predmeta u SSŠ „Miloš Crnjanski“, ovo je treći put da škola učestvuje u „Superschools“ projektu, a saradnja sa školama iz Albanije nastavlja se iz godine u godinu.

– U ovom ciklusu bili smo partneri sa gimnazijom iz Berata. U decembru je 15 naših učenika sa dvoje profesora boravilo kod njih, a sada su oni uzvratili posetu. Tokom boravka u Kikindi imali su radionice na temu multikulturalnosti, mira i upoznavanja različitih kultura, kao i obilazak grada – Narodnog muzeja, „Tera“, „Mokrin hausa“ – uz vreme za druženje i zabavu – navodi Tomašev.

Poseban utisak na goste ostavila je radionica u „Tera“ ateljeu, gde su imali priliku da izrađuju figure od gline, dok su u Narodnom muzeju sa pažnjom slušali priču o mamutici Kiki.

Iako vremenske prilike nisu bile naklonjene, razmena je, kako ističu organizatori, protekla veoma uspešno.

– Učenici su bili oduševljeni. Kikinda je prilično drugačija od Berata, koji je primorski grad, ali su se veoma brzo uklopili. Rastanak je bio emotivan, bilo im je žao što odlaze – dodaje Tomašev.

Posebna vrednost ovog projekta je što je u potpunosti besplatan za učenike, što omogućava da i oni koji inače ne bi imali priliku da putuju steknu ovakvo iskustvo.

Da su razlike manje nego što se čini, potvrđuju i sami učenici. Minja Balint, učenica druge godine smera arhitektonski tehničar, koja je u decembru boravila u Albaniji, sada je bila u ulozi domaćina.

– Primetili smo da drugačije gledamo na školu i život od naših drugara iz Albanije, da nam se razlikuju navike i hrana, ali smo se uprkos tome lepo uklopili i zaista uživali – kaže ona.

Učenici su, dodaje, već tokom prethodne posete ostali u kontaktu preko društvenih mreža, pa je ovaj susret bio nastavak započetih prijateljstava.

– I tamo i ovde smo imali oproštajne žurke koje su bile i vesele i emotivne. Sigurno ću ostati u kontaktu sa novim prijateljima – ističe Minja, uz poruku da bi svima preporučila da se prijave za ovakvu razmenu.

Projekat je ovim ciklusom završen, a završna konferencija biće održana u maju na Zlatiboru, gde će predstavnici škole izneti utiske. U SSŠ „Miloš Crnjanski“ već planiraju prijavu za novi krug, sa nadom da će učenici ponovo dobiti priliku da kroz putovanja, druženje i zajednički rad grade mostove među mladima regiona.

T. D.

humanitarni-koncert-ets

Ideja koja je nastala među učenicima Ekonomsko-trgovinske škole prerasla je u veliku akciju solidarnosti. Pod nazivom „Svi za jednu mamu“, u Narodnom pozorištu 23. marta u 18 časova biće održan humanitarni koncert, sa ciljem da se pomogne lečenje Jasne Stokić, majke učenice ove škole.

Inicijativa je potekla od samih đaka, a ubrzo je dobila podršku čitave škole, ali i brojnih drugih obrazovnih i kulturnih institucija u gradu.

Iva Kiš iz II1 je na sastanku učeničkog parlamenta predložila akciju i svi su odmah pristali. Potom je predloženo da se pokrene i onlajn humanitarna kampanja, da se plakati dele na društvenim mrežama. Sva odeljenja su se odmah odazvala i razmišljala kako mogu da pomognu. Tako je nastala ideja i o koncertu – objašnjava profesorka Mirjana Sekulin, koordinator tima za podršku učeničkom parlamentu.

Učenici su odlučili da naprave program koji će okupiti različite izvođače i privući publiku svih generacija. Poziv je upućen školama, horovima i kulturno-umetničkim društvima, a odziv je bio veći nego što su organizatori očekivali.

– Toliko imamo prijavljenih da smo nastupe ograničili na deset minuta, a neke čak morali da pomerimo za narednu akciju prikupljanja novca. Program će biti šarenolik, tako da može da zadovolji svačiji ukus – kaže Ognjen Gucul, predsednik učeničkog parlamenta ETŠ.

Na koncertu će nastupiti ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić, a u organizaciji učestvuju i učenici različitih obrazovnih profila. Dok jedni pevaju ili recituju, drugi će dočekivati goste, posluživati piće, pomagati oko organizacije i stajati pored kutija za dobrovoljne priloge.

Humanitarni koncert organizuje se kako bi se prikupio novac za transplantaciju bubrega, koja je neophodna majci Jelene Stokić, učenice II1 ETŠ.

– Moja mama je dijalizni bolesnik. Jedan bubreg nema, a drugi ne funkcioniše kako treba i potrebna je transplantacija koja bi trebalo da se obavi u Belorusiji. Potrebno je prikupiti veliku sumu novca, skoro 12 miliona dinara, kako bi u oktobru mogla da počne sa pripremama za operaciju – deli sa nama Jelena.

Podrška koja stiže iz škole, ali i iz čitavog grada, za nju ima nemerljivu vrednost.

– Zaista nisam očekivala da će se ovoliko ljudi uključiti. Mnogo mi znači što su se škole, udruženja i ljudi iz različitih mesta odazvali i što žele da pomognu, posebno Narodno pozorište koje nam je ustupilo veliku scenu za ovaj događaj – dodaje ona.

Publika će moći da pomogne dobrovoljnim prilogom. Na ulazima u pozorište biće postavljene kutije za donacije, a svaki prilog, kako ističu organizatori, znači korak bliže cilju.

– Želimo da pokažemo da Jelena nije sama i da niko, zapravo, nije sam. Pozivamo sve ljude koji mogu i žele da dođu 23. marta u 18 časova u Narodno pozorište i da nam pruže podršku. Nijedna pomoć nije mala – poručuje Ognjen.

Ova akcija, kako kažu učenici, nosi i snažnu poruku zajedništva.

– Ponosni smo na sve koji su velikodušno prihvatili ideju i pokazali da je svaka osoba važna. Taj osećaj da zajednica želi da pomogne je neverovatan – kaže Iva Kiš, koja je pokrenula inicijativu.

Profesorica Mirjana Sekulin izjavila je da je ovo samo jedna od nekoliko planiranih aktivnosti.

-Zbog količine novca koju Jasna mora da prikupi, organizovaćemo više humanitarnih aktivnosti u narednim mesecima, od kojih je koncert prva.

„Svi za jednu mamu“ tako će biti mnogo više od muzičkog programa – biće veče solidarnosti, u kome se, kako veruju organizatori, pokazuje da kada se ljudi ujedine oko dobrog cilja, ni najteži put ne mora da se pređe sam.

T. D.

mora-karolj

Učenici Osnovne škole „Mora Karolj“ iz Sajana ostvarili su zapažen uspeh na književnom konkursu „Najbolji mladi pesnici Srbije 2026 – 300 najboljih dečjih pesama“, plasiravši se među najuspešnije mlade autore u zemlji. Reč je o Aniti Šili, učenici osmog razreda, i Aleksandru Nemi, učeniku četvrtog razreda, čije će pesme biti objavljene u štampanom izdanju zbirke.

 

Ovim plasmanom učenici su stekli pravo na diplomu za izuzetno književno dostignuće, a njihov uspeh dobija dodatnu težinu imajući u vidu da srpski jezik uče kao nematernji.

Mentor u radu bila im je Jelena Knežević, nastavnica srpskog kao nematernjeg jezika, uz čiju podršku su učenici razvijali svoj talenat, kreativnost i ljubav prema pisanoj reči. Kako se navodi, njihov rezultat potvrđuje da je poezija univerzalan jezik koji prevazilazi jezičke i kulturne granice.

Ostvareno priznanje predstavlja i rezultat podsticajnog školskog okruženja u kome se neguju jezik, književnost i umetničko izražavanje.

T. D.

ozelenjavanje

Oko 450 ukrasnih drvenastih i žbunastih sadnica posađeno je danas na potezu Starog jezera u okviru donatorske akcije kompanije Essity iz Austrije. U sadnji su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“, predstavnici grada i stručne službe za zelenilo.

Akcija je organizovana na delu između parkinga KSC „Jezero“ i mosta prema Starom jezeru, sa ciljem popunjavanja zelenih površina i unapređenja kvaliteta životne sredine.

Učenici osmog razreda ove škole priključili su se akciji u okviru nastave ekologije. Kako je istakla nastavnica Aleksandra Ćazić Kiurski, ovo nije prvi put da škola učestvuje u sličnim aktivnostima.

-Učenici su došli da pripomognu sadnji novih mladih sadnica kako bi ostavili mladom naraštaju nešto u amanet. Oni vode računa i o sadnicama u školskom dvorištu, a na časovima ekologije i biologije uče kako da se brinu o životnoj sredini. Veoma su ekološki osvešćeni i raspoloženi za ovakve aktivnosti – navela je nastavnica.

Učenici ističu da im ovakve akcije znače i lično.

-Mislim da je važno da ozelenimo grad zbog kiseonika i jer je zdravo. Nije bilo naporno i baš je zabavno, lakše nego što sam mislila – rekla je učenica Una Malogajski, dodajući da planira da se i ubuduće više angažuje.

Njen školski drug Nemanja Feješ kaže da često boravi na Starom jezeru i da mu je važno da prostor bude uređen:

-Za mene ovaj projekat znači mnogo zbog kiseonika i zato što slobodno vreme najčešće provodim ovde.

Sadnja se realizuje iz donacije kompanije Essity, a ovo je druga godina zaredom da ta kompanija finansijski podržava ozelenjavanje u Kikindi. Prema rečima Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva JP „Kikinda“, prošle godine u Ruskom Selu zasađen je park na površini od dva hektara.

-Ove godine na red je došlo popunjavanje površina na Starom jezeru koje naši sugrađani dosta koriste. Pored ovog parka, trudimo se da popunjavamo sve zelene površine u urbanom delu i okolini sela- naveo je Radovanović.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je naglasio značaj saradnje sa donatorima.

-Ova donacija vredna je oko milion i osamsto hiljada dinara. Posadili smo oko 450 sadnica na radost đaka i naših sugrađana. Cilj nije samo lepši izgled grada, već zdravija sredina za život – poručio je gradonačelnik.

T. D.

energija-je-svuda-4

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko-trgovinske škola osvojili su više priznanja na završnoj manifestaciji projekta „Energija je svuda oko nas 2025“, održanoj u Novom Sadu. Nagrađeni su za radove iz oblasti racionalnog korišćenja energije, ekologije i obnovljivih izvora.

Učesnici su pravili modele i makete, multimedijalne prezentacije, likovne i literarne radove, obrađujući teme obnovljivih izvora energije, racionalne potrošnje i upravljanja otpadom.

Među nagrađenima iz Kikinde su:

Iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“: Aleksandar Popov – prvo mesto, multimedijalne prezentacije, Jovana Ljubičić – prvo mesto, likovni radovi, Jana Jovičin – treće mesto, likovni radovi. Mentori na ovim projektima bili su Ljubomir i Snežana Zamurović.

Iz Ekonomsko-trgovinske škole: Jovana Berbakov – drugo mesto, multimedijalne prezentacije, Sofija Mrkelja – treće mesto, literarni radovi. Mentorka učenicama bila je Tanja Radovanov.

Projekat se od 2009. godine realizuje u osnovnim i srednjim školama pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice i Fakulteta FIMEK, dok je realizator Centar za nauku, tehnologiju i informatiku iz Novog Sada. Cilj je da se učenici podstaknu na efikasnije korišćenje energije, smanjenje zagađenja i aktivno učešće u uređenju sopstvene sredine.

os-sveti-sava-9

Povodom Dana Svetog Save i Dana škole, u OŠ „Sveti Sava“ u Kikindi održana je svečana priredba, uz rezanje slavskog kolača i dodelu diploma najuspešnijim učenicima. U programu su učestvovali đaci različitih razreda, a svečanosti su prisustvovali nastavnici, roditelji i gosti.

Direktorka škole Gordana Rackov istakla je da je program pripremljen u skladu sa školskom tradicijom obeležavanja školske slave i Dana ustanove.

-Pripremili smo kratak, prigodan program, uz rezanje kolača zajedno sa veroučiteljem i plaketašima, a na kraju smo dodelili diplome učenicima koji su ostvarili zapažene rezultate na likovnim konkursima, u lepom pisanju i na školskim takmičenjima – ukupno 55 diploma – navela je Rackov.

Posebnu radost izazvao je bilbord sa fotografijama nosilaca plakete „Sveti Sava“ – četvoro učenika koji su ostvarili izuzetne rezultate u učenju i na takmičenjima. Kako je objasnila direktorka, ova praksa uvedena je kao podsticaj učenicima da imaju skroz odličan uspeh ili osvoje jedno od prva tri mesta na republičkim takmičenjima.

Među nagrađenim učenicima bili su i blizanci Andrija i Vukašin Dukić iz odeljenja V3, koji su osvojili po dve diplome sa takmičenja: iz srpskog jezika i matematike.

-Nije nam bilo teško, pripremali smo se kratko. Andrija više voli matematiku, a ja srpski – naveo je Vukašin.

Uroš Vujadinov (VII 2) osvojio je prva mesta na takmičenjima iz srpskog i matematike i treće mesto na likovnom konkursu.

-Dugo sam se pripremao, a najviše volim matematiku – kazao je Uroš.7

U umetničkom delu programa nastupila je učenica četvrtog razreda Milica Linjački, koja je sa horom izvela pesmu „Sve što raste, htelo bi da raste“ i recitovala stihove posvećene Svetom Savi.

-Ovo mi je prvi put da učestvujem u priredbi i bila sam veoma uzbuđena – rekla je Milica.

Sveštenik Miroslav Bubalo podsetio je na značaj Svetog Save kao prvog arhiepiskopa i na duhovno i državotvorno nasleđe koje je ostavio. On je objasnio simboliku slavskog kolača kao znaka jedinstva i zajedništva i poručio da je „duh Svetog Save duh zajedništva i ljubavi prema svom narodu“.

 

sveti-sava-pokloni-(1)

Povodom Savindana za sve učenike  na teritoriji grada i predškolce obezbeđeni su prigodni pokloni. Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš ovom prilikom posetili su OŠ „Vuk Karadžić“ gde su razgovarali sa đacima prvog i četvrtog razreda o jednoj od najznačajnijih ličnosti srpske istorije Svetom Savi.

 

Zahvaljujući se u ime učenika direktor škole „Vuk Karadžić“ Ivan Pantelić istakao je:

-Pored porodične, zaposleni u prosveti i đaci imaju i zajedničku slavu Svetog Savu. Hvala lokalnoj samoupravi što je, pre svega, korisnim poklonima ulepšala praznik koji nam svima puno znači.

 

Gradonačelnik Bogdan dodao je da su prvi put obezbeđeni pokloni za Savindan i istakao da se nada da će darivanje za važan praznik postati tradicija.

-Na početku svake školske godine prvacima poklanjamo školski pribor i opremu za fizičko vaspitanje, čemu se oni uvek obraduju. To nas je motivisalo da se potrudimo da uručimo poklone i za Svetog Savu, čime obeležavamo i početak drugog polugodišta. Ovo je jedan od načina da sačuvamo našu istoriju i ukažemo na najvažnije ličnosti kroz vekove među koje spada i Rastko Nemanjić odnosno Sveti Sava. Pored priredbi i obeležavanja školske slave, važno je da se ukaže na to šta je sve Sveti Sava uradio za svoj narod. Učenicima smo poklonili školski pribor koji je uvek potreban u svakodnevnom radu – precizirao je Bogdan.

-Predstavnicima grada hvala što su posetili našu školu i obradovali učenike – rekla je direktorica Aleksandra Felbab. – Lokalna samouprava je naš partner koji nas podržava u svemu što nam treba, a odlična saradnja nastaviće se i u danima koji dolaze.

A.Đ.

os-sveti-sava-bazar

Učenici OŠ „Sveti Sava“ danas na Božićnom bazaru predstavljaju novogodišnje poklone koje su sami izradili u okviru školske kreativne sekcije.

Tezga je deo aktivnosti sekcije „ISKRA – istorijsko-kreativna radionica“, koju vodi nastavnica istorije Dragica Sredojev. Na bazaru učestvuju mlađi učenici, koji su tokom prethodnih mesec dana pripremali ukrase i poklone, uglavnom tehnikom dekupaža.

-Pravili smo novogodišnje poklone, najviše pločice ukrašene dekupaž tehnikom, jer im se to najviše dopalo. Mlađi su ukrašavali jelkice, Deda Mraziće i razne druge sitnice – navela je Sredojev, dodajući da sekcija ima više od 30 učenika u dve grupe.

Među učesnicima je i Dunja Bukva, učenica razreda IV1, koja je pravila jelkice i srca.

-Najviše mi se dopao kreativni deo, pravljenje poklona. Prijavila sam se jer volim druženje i kreativan rad, a i lep je odziv građana – prodali smo mnogo poklona – rekla je Dunja.

Prikupljena sredstva namenjena su finansiranju rada sekcije tokom cele godine.

error: Content is protected !!