трибина

CSU (1)

Da su poremećaji ponašanja, konflikti đaka u školi ili porodici aktuelna tema, a razgovori neophodni, pokazalo je predavanje, održano večeras u prepunoj sali Gradske kuće.

Uz podršku lokalne samouprave, tribinu pod nazivom „Konflikti u porodici i poremećaji ponašanja učenika u školskom okruženju“ organizovao je kikindski Centar za stručno usavršavanje (CSU).

– Izuzetna posećenost tribine pokazuje odgovornost prosvetnih radnika – ocenio je direktor CSU, Dejan Karanović. – Mi smo akreditovali ovu tribinu jer smo želeli da nastavnicima ulijemo dodatno samopouzdanje.

O poremećajima ponašanja učenika i situacijama nasilja u školi, konfliktima u porodici kao uzroku i o primeni posebnog protokola postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje kada postoji sumnja ili saznanje o nasilju u porodici, prosvetnim radnicima, pedagozima, psiholozima i roditeljima govorile su diplomirani pedagog Danijela Ivanovski, direktorka OŠ „Vasa Živković“ u Pančevu i Tatjana Božić, magistar defektoloških nauka i profesor razredne nastave.

– Ovo nije tema novijeg datuma, istraživanja o tome su rađena još pre trideset godina, a savremena daju iste rezultate – rekla je mr Tatjana Božić. – Najvažniji zadatak je da prepoznamo decu u čijim porodicama postoje konflikti i da  napravimo tim koji će pomoći detetu. Često prosvetni radnici nemaju dovoljno vremena ni snage da ispitaju značaj porodice i život deteta u njoj. Cilj ove tribine jeste da skrenemo pažnju na to da smo jedan tim jer imamo isti cilj, a to je da dete izraste u stabilnu i jaku ličnost. Kolege na tribinama nas najčešće pitaju kako da priđu roditeljima kada dete ima poteškoće. Naš zadatak je da saradnja bude na obostranu korist i za dobrobit deteta.

Tribini su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač, koji je otvorio skup i članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu, Valentina Mickovski.

– Strašni i mučni događaji prošle godine naveli su nas da razmišljamo o porodici kao osnovnoj ćeliji društva ali i o tome kako da u obrazovnom sistemu vaspitavamo decu. Nasilje je postalo deo svakodnevice i sigurno utiče na sve nas, a posebno na decu koja bi mogla da ga prepoznaju kao primer normalnog ponašanja. Nema empatije, saosećanja i zaštitničkog stava. Mnogo toga zavisi od porodice ali i od okruženja koje zajednički kreiramo – zaključio je Lukač.

Velika zainteresovanost za ovu značajnu i delikatnu temu, kao i iskustva predavača pokazala su da su ovakvi stručni skupovi i korisni i neophodni.

Učiteljstvo 4

Tribina posvećena 245. godišnjici učiteljstva u Srbiji održana je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Dekan Učiteljskog fakulteta u Somboru, istoričar, prof. dr Saša Marković, prethodno je učestvovao u predstavljanju ove visoke škole srednjoškolcima u Kikindi.

U večernjem programu istaknuta je činjenica da je u Srbiji veoma rano prepoznat značaj prosvetiteljstrva. Prva srpska učiteljska škola, „Norma“, osnovana je 1. maja 1778. godine u Somboru.

– Misija prosvetiteljstva je da spasava i čuva identitet naroda u vremenu bezumlja i digitalizacije – rekao je profesor Marković. – Jedan od najvećih izazova je kako da prosvetiteljstvo i kritičko promišljanje čovek prihvati i da mu školstvo to ponudi. Kroz čitavu istoriju političke elite ovde su, uglavnom, negovale ideju da Srbi budu neobrazovni ili poluobrazovani, kako ne bi ugrožavali vitalne interese onih koji vladaju.

Profitabilni um, ideja o potrošačkom mentalitetu, takođe su suprotstavljeni postepenosti, trezvenom promišljanju i strpljenju, što je veoma važno za mlade, ali i sve manje popularno među njima, ocenio je profesor Marković.

– Prosveta danas ima mnogo manji značaj nego što je to neophodno. Ona je jedini način opstanka jer je najvažnije stvaranje intelektualne i saznajne vrednosti. Ako ne negujemo obrazovanje i ne držimo korak u njegovoj aktuelizaciji, preti opasnost da budemo asimilovani, da izgubimo identitet u globalizaciji. Prosveti treba odrediti mnogo bitniju ulogu u društvu, treba  negovati prosvetne radnike i čuvati njihov status.

Profesor Marković izučava istoriju obrazovanja, ali i političku i istoriju identiteta, kao i kulturu i razvoj političke misli na prostoru Vojvodine.

Autor je 12 monografija i danas je kikindskoj biblioteci na poklon doneo tri svoja dela: „Srpski učitelj u Ugarskoj 1778-1918.“, „Politička biografija Jovana Joce Laloševića“ i „Nacionalno bez odijuma – pogled bez pretenzija“.

ekonomska 3

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u ponedeljak je, posle dve godine pauze zbog pandemije, održana tribina pod nazivom „Od učenika Ekonomske škole do uspešnog stručnjaka“. Za maturante smera komercijalista, tribinu su organizovali profesori ekonomske grupe predmeta, Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Stručne tribine u ovoj školi organizuju se kako bi se učenici upoznali sa izazovima i prilikama u našem privrednom okruženju. Svoja iskustva o  trendovima u ekonomiji preneli su gosti, nekadašnji učenici Škole, Dijana Rackov, profesor matematike, zaposlena kao stariji
revizor u Kompaniji A1 u Beogradu, i Tomislav Jovanović, diplomirani ekonomista, menadžer u DOO „Promedia“ u Kikindi.

Gosti su govorili o svojim motivima da upišu Ekonomsko-trgovinsku školu i zaključili da je to bio pravi izbor jer im je obezbedio dobru osnovu za dalje školovanje, karijeru i budućnost, uopšte. Istakli su da je veoma važno imati ekonomsku, odnosno finansijsku pismenost.

Preporuka bivših učenika maturantima je da treba da studiraju, ukoliko imaju ambicija i materijalnih mogućnosti, kao i da je veoma važno da se kontinuirano usavršavaju, da volontiraju u preduzećima i organizacijama, kako bi stekli iskustvo koje će im pomoći prilikom zapošljavanja. Takođe je predstavljeno kako treba da izgleda savremeni CV i kako se pripremiti za razgovor za posao.

I ova tribina upriličena je kako bi đaci lakše sagledali svoje razvojne mogućnosti i pronašli sopstvene puteve ka uspehu, kažu u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi.