Dan zaljubljenih vodi poreklo iz ranog hrišćanskog perioda i vezuje se za svetog Valentina, sveštenika iz 3. veka koji je, prema predanju, tajno venčavao parove uprkos zabrani rimskog cara Klaudija II. Ipak, praznik se verovatno prepliće i sa starorimskim festivalom Luperkalije, koji se sredinom februara slavio kao obred plodnosti i dolaska proleća. Tek u srednjem veku, posebno u Engleskoj i Francuskoj, 14. februar počinje da se povezuje sa romantičnom ljubavlju.
Istog dana, u pravoslavnoj tradiciji, obeležava se Sveti Trifun iz 3. veka, koga vinogradari smatraju svojim zaštitnikom. Na ovaj dan simbolično se orezuje loza i zaliva vinom, uz verovanje da će godina biti rodna i uspešna.
Ako ste danas dobili cveće — uživajte. Ako ste dobili vino — takođe ste na pravoj strani tradicije. A ako ste ostali bez oba, nema razloga za brigu: ljubav ima više termina ove godine — 1. mart po julijanskom kalendaru, kao i 6. jul, kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Svetog Valentina.
T. D.
Praznik Svetog Trifuna posebno poštuju vinogradari i mehandžije. Na ovaj dan, prema običaju, orezuje se prvi čokot loze i poliva vinom kako bi godina bila rodna. Ako pada kiša, veruje se da će šljive dobro roditi, a ako je sunčano, predviđa se sušna godina. Sveti Trifun se u pojedinim selima Šumadije slavi i kao zaštitnik od grada i poplava.
