sveta liturgija

rusko-selo-slava-(4)

Mesna zajednica Rusko Selo obeležava svoju slavu Uspenje Presvete Bogorodice. U pravoslavnoj crkvi služena je Sveta Liturgija kojoj su, pored velikog broja vernika i predstavnika Saveta Mesne zajednice, prisustvovali i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima.

-Čestitam slavu svim meštanima Ruskom Selu koju zajednički obeležavamo godinama unazad. Važno je da se okupljamo, budemo zajedno, obeležavamo važne datume i čime pokazujemo jedinstvo i sabornost. Iskoristili smo ovaj dan da porazgovaramo sa meštanima i ljudima koji vode selo, da se dogovorimo oko važnih projekata, da definišemo prioritete za naredni period kao i da se podsetimo svega što je urađeno. Bez razgovora sa ljudima i bez osluškivanja potreba meštana koji žive na selima ne možemo da delujemo u pravom smeru – naveo je Bogdan.

Starešina hrama, protonamesnik  Slobodan Divljakov dodao je da je Presveta Bogorodica ličnost u kojoj se sjedinjuje božansko i čovečansko odnosno sin Božiji postao je sin čovečiji.

-Praznik Uspenja Presvete Bogorodice pokazuje da je Hristovo vaskrsenje nama darovano. Bog da sve blagoslovi i da nebeska radost kao rosa ispuni naša srca. Da se uvek ovako okupljamo i radujemo i da uživamo u našim pokoljenjima – rekao je protonamesnik Divljakov.

Parohija u Ruskom Selu je osnovana po naseljavanju solunskih dobrovoljaca. Samostalne matice se vode od 1926. godine, kada su dobili svoga sveštenika koji je boravio u mestu. Hram Uspenja Presvete Bogorodice ozidan je između 1934. i 1935. godine. Ikonostas i freske je slikao akademski slikar Vladimir Zelinski koji je izbegao iz Rusije. Porodična grobnica Čarnojevića iz 1823. godine je pod zaštitom države i u vlasništvu Crkvene opštine Rusko Selo. Ona je obnovljena 2011. godine.

U okviru obeležavanja Velikogospojinskih dana subotu će biti organizovano takmičenje u pucanju glinenih golubova na strelištu u organizaciji Lovačkog udruženja „Zec“ sa početkom u 17 sati. Poslednjeg dana obeležavanja slave sela, u nedelju, 31. avgusta, u sali OŠ „Gligorije Popov“ u 18 sati je Velikogospojinski koncert plesa, dok u 19.30 sati počinje Velikogospojinski koncert folklora u organizaciji Udruženja žena „Jefimija“.

A.Đ.

 

 

 

 

vidovdan-nakovo-crkva

U Hramu Svetog kneza Lazara, u Nakovu, povodom Vidovdana, služena je Sveta Liturgija koju je služio starešina hrama jerej Živan Vasić. Pored vernika i meštana, Liturgiji je prisustvovao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan .Ovaj dan obeležava se i kao Dan sela.

-Ovde smo da pružim podršku verskom i kulturnom životu meštana Nakova – istakao je gradonačelnik Bogdan – Iskoristio sam priliku da razgovaram sa njima, da im čestitam Dan sela i da im predočim planove koje imamo za naše mesne zajednice u naredno periodu. Lokalna samouprava ostaje posvećena ravnomernom razvoju svih naseljenih mesta, kao i očuvanju verskih i kulturnih vrednosti koje čine identitet našeg grada i regiona. Prisustvo velikog broja meštana na Liturgiji pokazuje koliki značaj ovaj dan ima za zajednicu i koliko je važno očuvanje tradicije i duhovnosti.

Hram u Nakovu, posvećen srpskom svetitelju i junaku Kosovske bitke, u završnoj je fazi unutrašnjeg uređenja i ove godine obeležava 20 godina od završetka izgradnje. U prethodnom periodu urađeno je oslikavanje hrama, kao i mozaik u kupoli i iznad ulaznih vrata. Kako je naveo jerej Živan Vasić mozaik u kupoli hrama oslikan je Isusom Hristom sa četiri anđela, dok se mozaik cara Lazara i carice Milice nalazi iznad ulaznih vrata. Oslikana je i kupola, svodovi, postavljen je novi polijelej, a saniran je problem sa vlagom koji je oštetio deo freski. Među mnogobrojnim donatorima, kojih je većina iz sela, izdvajaju se i oni koji su poreklom iz Nakova, a žive u drugim gradovima. Istaknuta je i saradnja, pre svega, sa članovima KUD-a „Izvor“, ali i ostalim meštanima koji su tu da pomognu kada god zatreba.

 

 

Izgradnja crkve u Nakovu počela je 1996. godine po projektu arhitekte Predraga Ristića iz Beograda i završena je 2005. godine. Inicijativu za izgradnju pokrenuli su meštani koji u velikoj meri pomažu da se obnovi.

A.Đ.

 

 

491008737-1417668525927542-6280365752997520064-n

U multinacionalnoj sredini kakva je naša, na dan kada najveći hrišćanski praznik istovremeno slave i pravoslavni i vernici katoličke veroispovesti, održane su liturgije, odnosno mise u hramovima na teritoriji grada.

Veliki broj vernika prisustvovao je Vaskršnjem jutrenju, Drugoj svetoj liturgiji u Hramu svetog Oca Nikolaja u Kikindi i u Hramu svetih Kozme i Damjana.

– Punoća blagodati i vaskrsenja Hristovog je sretanje sa Gospodom kroz sveto pričešće. Pričešće je oprisutnjenje vaskrsenja u životu svakog od nas. Mi smo danas imali dosta ljudi na Svetom pričešću, ali je to i smisao službe i proslave današnjeg dana, susret sa vaskrslim Hrisom. Radujem se što ljudi nisu dozvolili sebi da im praznik bude formalnost, da im bude izgovor za nerad ili spremanje posebnih jela, nego im je radost i susret sa vaskrslim Gospodom – rekao je sveštenik kikindskog Namesništva Srpske pravoslavne crkve, Miroslav Bubalo.

Pričešće na Uskrs predstavlja veliku radost za pravoslavne vernike koji su prethodnih sedam nedelja postili, molili se, odlazili na liturgije i pridržavali se svih ostalih pravila koja propisuje Uskršnji post. Ova Sveta tajna, poznata i kao evharistija, predstavlja jedan od najvažnijih i najdubljih sakramenata u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji. Vernici se pozdravljaju sa „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“.

Svetoj liturgiji prisustvovao je i gradonačelnik, Mladen Bogdan sa saradnicima koji je, takođe, istakao značaj praznika u multikonfesionalnoj sredini.

– Danas je veliki dan jer zajedno obeležavamo najveći hrišćanski praznik kada je Isus Hristos vaskrsao, ponudio nadu ljudskom rodu i stradao za njega. Mi danas, sa našim pravoslavnim narodom i sa našim prijateljima rimokatoličke veroispovesti, obeležavamo ovaj veliki dan prisustvovanjem liturgijama i misama i pokazujemo koliko nam je važno zajedništvo, pogotovo u ovim kriznim, teškim vremenima, i jedinstvo koje nas drži kada su svuda oko nas podele. Želimo da pošaljemo poruku da nam je najvažnije da u društvu, u našem gradu i u našoj državi sačuvamo stabilnost. Želimo zdravlje našim sugrađanima i narodu, uspeh u radu i u svakom zalaganju, i da vlada mir, to je najvažnije. I sada pokazujemo koliko nam je bitno da čuvamo zajedništvo, multikulturalnost i multikonfesionalnost u gradu jer je to naš identitet, na njemu smo sagrađeni – rekao je Bogdan.

Predstavnici Gradske uprave i predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot prisustvovali su i Jutarnjim misama u Crkvi svetog Franje Asiškog u Kikindi i u Crkvi svetog Stjepana kralja u Sajanu. Mise je služio župnik Laslo Beviz.

– Svim vernicima čestitamo veliki hrišćanski praznik uz želju da im donese sve najlepše – dobro zdravlje, sreću, blagostanje, mir i porodičnu r; da praznik provedu u krugu najmilijih, da otvorimo srca, da budemo tu jedni za druge i da pomažemo jedni drugima – rekla je Melita Gombar, članica Gradskog veća.

Na Uskrsnu nedelju u rimokatoličkim crkvama vernici obnavljaju Krsna obećanja, pozdravljaju se Pashalnim pozdravom „Hristos je uskrsnuo!“, „Zaista je uskrsnuo!“, a u mnogim zajednicima u crkvama se blagosilja hrana.

Ovogodišnji Uskrs obeležile su zajednička vera u vaskrsenje, nada, i potreba i lepota zajedništva.

 

vodice-ognjena-marija-(6)

Svetom liturgijom, rezanjem kolača, osveštanjem bosiljka i vode, kod crkvice na Vodicama , Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležili su stradanje Svete Marine ili Ognjene Marije, kako je još naš narod zove. Na Vodicama je 1865.godine podignuta crkvica posvećena svetiteljki Marini, a svake godine na ovom mestu okupi se veliki broj posetilaca iz Kikinde i okolnih mesta. Kumovi slave bili su Klaudija Šulc i Slobodan Vujović.

-Kumstvo smo prihvatili jer verujemo da je ovo mesto sveto. Od srca smo se prihvatili ovog zadatka i drago nam je što se ovoliko ljudi svake godine okuplja da proslavi Ognjenu Mariju – rekla je Klaudija Šulc.

Za Ognjenu Mariju svake godine na Vodice dolaze i sugrađanke koje slave imendan. Mnoge od njih umese kolač koji se osvešta, a nakon liturgije podele ga posetiocima

-Verujem da je voda koja izvire na ovom mestu lekovita. Svaki put kad dođem osećam blagodet, a sigurna sam da je to slučaj sa svima koji posećuju Vodice. Ime mi je Marija i dok god mogu dolaziću ovde na svoj imendan – otkrila nam je sugrađanka.

Kako je, po predanju voda koja postoji na ovom mestu lekovita, strpljivo se čekalo u redu kako bi se odnela kući i svakodnevno po malo pila. Prema legendi, izvor lekovite vode otkrio je slučajno pastir koji se tu umio, a imao je rane po telu i nogama. Nakon što je i prenoćio na ovom mestu, rane su nestale, a narod je počeo ovde da pronalazi lek za kožu i oči. Monahinja Mandolina ispričala nam je još jedno predanje koje se vezuje za crkvicu.

-Prema priči koju ja znam, nedaleko odavde devojčica je čuvala ovce i prikazala joj se Majka Božija. Ona joj je rekla da kaže narodu da dođe i okupi se oko izvora vode. Devojčica se malo nećkala pošto nije želela da ostavi ovce jer se bojala da ih neće zateći, ali Majka Božija uverila ju je da će ih zateći tamo gde ih je i ostavila. Tako je i bilo. Kada se devojčica vratila sa meštanima, ovce su bile na istom mestu gde ih je i ostavila. Svaka crkva je sveta, ali ova je posebna i treba svi da je čuvamo – rekla je sestra Mandolina.

Protojerej Boban Petrović, starešina hrama Svetih Kozme i Damjana okupljenima je čestitao praznik i napomenuo važnost ovog svetog mesta. Voda koju imamo ovde je zdrava i lekovita što nam je podario Bog, naveo je on.

-Posebno sam srećan jer smo ove godine imali posebnu službu. Iako je radni dan, narod je došao na Svetu liturgiju i da uzme vodu. Sa druge strane imali smo sveštenika, više nego što je uobičajeno. Odazvali su nam se sveštenici i sveštenomonasi, Kikinđani, koji su na službi u drugim parohijama, otac Mihajlo i njegov brat otac Stefan iz manastira Tumane i đakon Predrag iz niške eparhije. Tu su bili i sveštenici novobečejskog i novokneževačkog namesništva tako da je služba bila posebno svečana – istakao je protojerej Boban Petrović.

Mesto na kom se nalazi crkvica na Vodicama treba da dobije izgled kakav zaslužuje.

–Prenosimo tradiciju ovog mesta mlađima, ali se moramo potruditi da im ostavimo objekat u što boljem stanju. U planu nam je izgradimo letnjikovac s obzirom na to da je ovo mesto popularno izletište. Neophodno je i sanirati samu crkvu. Pre nekoliko godina uradili smo pilot projekat kako bi videli koliki je nivo podzemnih voda pošto je crkva izgrađena na izvoru. Vlaga se prenela na zidove i najpre moramo da isušimo zidove i rešimo se vlage, a nakon toga  i da se uradi freskopisanje. Crkva je mala, ne zahteva velike troškove i  na nama je da je uredimo -rekao je otac Boban Petrović.

U crkvenom kalendaru Sveta mučenica Marina jedan je od najpoštovanijih ženskih praznika.Veruje se da je grmljavina na Ognjenu Mariju loš znak. To može da znači da je pred nama teška i sušna godina, a stariji tvrde da grmljavina ukazuje na bolest i siromaštvo. Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine „gori nebo i zemlja“, ne rade nikakvi poslovi, kako u kući, tako i u polju. Takođe se veruje da se na Ognjenu Mariju ne valja kupati u „velikim vodama“, jer su brojni slučajevi utapanja baš na ovaj dan.

A.Đ.

1711964677929-(1)

U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Banatskoj Topoli protekle subote služena je prva Sveta Liturgija. Uz blagoslov episkopa banatskog Nikanora, pošto je hram je stavljen pod krov, stekli su se uslovi za bogosluženja, saznajemo od sveštenika jereja Aleksandra Lekića.

-Svake subote služiće se Sveta Liturgija u hramu u izgradnji. Ovo je prva pravoslavna crkva u Banatskoj Topoli i na prvom bogosluženju bilo je tridesetak vernika. Posla ima još dosta i pozivam sve koji mogu da nam pomognu donacijama – kaže jerej Lekić.

 

Temelji crkve u ulici Vuka Karadžića 12 izliveni su u septembru.  Za izgradnju su bili meštani, ali i predstavnici crkve. Plac je najvećim delom otkupila crkva, a učestvovali su i Topolčani koji su složni  u nameri da crkva što pre bude završena.

Hram se gradi u stilu jednobrodne građevine sa tornjem preslice. Mediteranski je tip crkve i jedinstvena je u Banatu. U toku je zidanje ikonostasa crkve koji gradi jerej Lekić. Potrebno je završiti i toranj do krsta nakon čega će uslediti podizanje krsta.

-Crkvena slava je Petrovdan koji je 12. jula i očekivanja su da će dobar deo radova do tada biti završen – naveo je jerej Aleksandar Lekić.

Predsednik Saveta mesne zajednice Nedeljko Cimeša podsetio je da je plac, na kom se gradi hram, najvećim delom otkupila crkva, a učestvovali su i meštani koji su složni i imaju veliku želju da crkva što pre bude završena.

-Kada smo složni sve se može. Rešeni smo da se posao uradi što pre. Puno nam pomaže bašaidski sveštenik Aleksandar Lekić koji će  služiti u dve parohije u Bašaidu i u Banatskoj Topoli – saznali smo od našeg sagovornika.

Hram će biti dužine 15 i širine sedam metara. Svi koji su u mogućnosti i žele da pomognu prilozima mogu to da učine na žiro račun: 165-7010592032-47.

A.Đ.

 

Rusko Selo hramovna slava 5

U Ruskom Selu danas se završava program obeležavanja seoske i crkvene slave. Protonamesnik Slobodan Diljakov, uz sveštenike kikindskog namesništva, služio je Svetu liturgiju u Hramu Uspenija Presvete Bogorodice. Liturgiji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan.

– Danas smo sa meštanima Ruskog Sela da pokažemo zajedništvo, sabornost i  solidarnost u ovim izazovnim vremenima. Važno je da obeležavamo i crkvene i verke praznike jer je to nešto iskonsko i u dubini duše našeg naroda, u samoj je tradiciji i grada i svih seoskih mesnih zajednica koje se sada polako vraćaju na pravi put. U proteklom periodu mnogo smo uradili za ovu mesnu zajednicu i planiramo da tako bude i ubuduće, da unapređujemo ne samo ovo, nego i svako mesto na području Kikinde – rekao je Bogdan.

Parohija u Ruskom Selu osnovana je po naseljavanju solunskih dobrovoljaca, a prvog sveštenika mesto je dobilo 1926. godine. Hram Uspenja Presvete Bogorodice izgrađen je između 1934. i 1935. godine. Ikonostas i freske oslikao je akademski slikar Vladimir Zelinski iz Rusije.

U nastavku programa proslave Dana sela i Hramovne slave, u centru mesta biće organizovan buč, a u večernjim satima i muzički program.

error: Content is protected !!