stanje useva

pexels-strannik-sk-35633617

Snežni pokrivač je odličan za ozime useve, posebno za pšenicu koja je i najrasprostranjenija jesenja kultura. Zahvaljujući snegu biljke sada imaju dobru snežnu izolaciju, što je od ključnog značaja za zaštitu od hladnoće. Ratari zato ističu da je godina dobro počela i da je sneg još jedan preduslov za rodnu godinu kojoj se poljoprivrednici nadaju.

-Pored toga što štiti useve od niskih temperatura tokom zime, sneg će  obezbediti vlagu koja nedostaje zemljištu – ističe savetodavac PSS Zoran Simić. – Ove godine pod hlebnim zrnom je više površina u odnosu na prošlu. Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza.

Prema nekim prognozama očekuje se da će se pšenica u Srbiji ovog leta skidati sa nešto više od 600.000 hektara, od kojih je u Vojvodini više od 52 odsto. Konačni podaci o stvarnim površinama pod žitom još nisu objavljeni, ali pojedini stručnjaci ističu da je posejana za desetak odsto više nego godinu dana ranije na čak približno 700.000 hektara.

Prošle jeseni setva najrasprostranjenije žitarica trajala je do polovine novembra.

-Ono što sledi u narednom periodu je prihrana pšenice. Poljoprivrednici još uvek nisu počeli ovaj posao i ne treba da žure. Kao i svake godine, i ove ćemo raditi N-min metodu kojom se pokazuje sadržaj lako pristupačnog azota u zemljištu. On je i pokazatelj koliko je neophodno mineralnog đubriva biljkama – navodi naš sagovornik.

Pšenica je u najvećem delu atara u fazi mirovanja, međutim usevi koji su kasno sejani ili u lošijim uslovima mogu biti u ranoj fazi razvoja.

 

zito

U kikindskom ataru ozimi ječam i pšenica su u fazama od nicanja do bokorenja. Vremenske prilike pogoduju ozimim kulturama, a vlage u zemljištu ima dovoljno.

-U zavisnosti od lokaliteta i rokova setve oko 40 odsto zasnovne pšenice je u fazi bokorenja, 30 procenata je u fazi dva do tri lista i ostatak je u fazi nicanja i jednog lista i očekujem da će narednih dana biti popunjeno nicanje s obzirom na to da nema mrazeva i da je relativno toplo vreme. Možemo da budemo zadovoljni sa stanjem ozimih strnina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca PSS.

Na obradivim parcelama, za oko dvadesetak odsto više je hlebnog zrna u odnosu na višegodišnji prosek. Umesto na oko 16.000 hektara žito je zasnovano na više od 19.000 hektara.

-Pšenice je više na uštrb kukuruza, ali je i manje ječma u odnosu na višegodišnji prosek u našem ataru. Ječam ima nižu cenu u odnosu na žito, a rod kukuruza je prošle godine podbacio, pa ne čudi što su se poljoprivrednici odlučili da seju više pšenice – kaže Simić.

Dnevne temperature do pet, šest stepeni u plusu i noći bez jakih mrazeva dobre su za razvoj.

-Prošle godine poljoprivrednici su imali problema sa prinosima, tako da ne čudi što je manje uloženo u jesenju setvu. Uz niže prinose suncokreta i kukuruza, ostalo je i više hraniva u zemljištu, tako da će i manje količine veštačkog đubriva imati pun efekat – dodaje naš sagovornik.

Poljoprivredna stručna služba u drugoj polovini januara uradiće takozvanu N-min metodu koja pokazuje koliko azota ima u zemljištu. Ona će pokazati i koliko će azotnih đubriva biti potrebno obradivim parcelama.

A.Đ.

KUKURUZ-NASLOVNA-(1)

Suša i visoke temperature koje nas prate čitavo leto, a koje su danima bile i 40 stepeni, doveli su da usevi na severu Banata podbace treću godinu zaredom. Ratari uveliko skidaju suncokret i kukuruz sa parcela na kojima su zasnovani. Ovaj posao započet je dve nedelje ranije.

-Žetva suncokreta završena je na 40 odsto parcela na kojima je posejana ova uljarica. Prinos je niži oko 25 odsto od višegodišnjeg proseka. Na boljim parcelama rod je oko dve tone po hektaru, a na lošijim je od 600, 700 kilograma do 1,5 tona. Visoke temperature skratile su vegetaciju, kiše nije bilo, a ove godine značajan je bio i odabir sorte. Ipak, vremenske (ne) prilike bile su ključne kada govorimo o rodu – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Kiše su zaobilazile našu sredinu maltene čitavo leto, tako da kod kukuruza nije bilo nalivanja zrna u meri u kojoj je to potrebno.

-Kod kukuruza očekujem značajnije smanjenje prinosa. Prošle godine rod je podbacio na njivama severno od Kikinde, ali ove godine pogođen je kompletan atar. Na neznatnom broju njiva kukuruza će biti pet, šest tona po hektaru, ali na većini parcela biće za oko 60 procenata „zlatnog zrna“ manje u odnosu na višegodišnji prosek – dodaje naš sagovornik.

Kukuruz i suncokret su najrasprostranjenije kulture u kikindskom ataru.

-Maltene je podjednako kukuruza i suncokreta. Suncokret je odgovor poljoprivrednika na katastrofalan rod kukuruza u proteklih nekoliko godina, jer bolje podnosi nedostatak padavina. Prošle godine loše prinose imao je severni deo atara Iđoš, Mokrin, kao i deo kikindskih njiva. Sada je stanje svugde isto – kaže Simić.

Šećerna repa je takođe u lošem stanju. „Kraljica ratarstva“ ima problema i sa bolestima sa kojima se bore poljoprivrednici. Još krajem maja je počela zaštita ove biljke, ali nije moglo puno da se uradi.

-Da je bilo kiše početkom avgusta šećerna repa prebrodila bi visoke temperature. Kako do toga nije došlo, ona je značajno propala. Na žalost sada se ništa ne može učiniti do početka kampanje vađenja. Tada očekujem da će šećerane birati parcele koje su u boljem stanju, kako bi se izvukao kakav takav rod – zaključio je Zoran Simić.

Na području Poljoprivredne stručne službe kukuruza je zasnovano na oko 35.000, a suncokreta na više od 20.000 hektara. U vreme kada je ranijih godina počinjalo skidanje useva, oko 15. septembra, u ataru neće biti šta da se bere ili žanje.

A.Đ.

 

 

 

kukuruz-jul-2024

Kukuruz i suncokret su u fazi nalivanja zrna, ali ono što je najneophodnije za ovu fazu sazrevanja, kiša, nikako da padne. Suša izazvana neuobičajeno visokim temperaturama koje su danima bile i 40 stepeni desetkovala je useve na severu Banata.

-U zavisnosti od delova atara, kvaliteta zemljišta i koliko je padavina bilo u kom delu, 50 odsto od ukupno zasnovanih površina kukuruza se drži sa upola smanjenim prinosom. Na 25 procenata njiva neće biti roda, a na preostalih 25 odsto rod će biti jako mali. Kiše su nas zaobišle maltene čitavo leto i suša je uzela danak – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Suncokret je otporniji na sušu, ali i on trpi zbog vremenskih uslova.

-Biće manje suncokreta do 15 odsto, a ne kao kod kukuruza. Očekuje se prosečan rod uljarice koje ove godine ima više u odnosu na ranije. Osetniji pad prinosa biće na lošijim zemljištima pesku i slatinama koje su pod korovima – naveo je naš sagovornik.

Šećerna repa takođe trpi zbog vremenskih (ne) prilika.

-Repa ima sposobnost da nastavi vegetaciju. Problema može da bude ukoliko zbog suše odnosno trajnih oštećenja izgubi kontakt sa zemljištem. Ako do toga ne dođe sa prvom ozbiljnijom kišom nastaviće vegetaciju. Posledica će biti, ali ne katastrofalnih kakve već sada imamo na kukuruzu – dodaje Simić.

U zemljištu postoji ozbiljan nedostatak vlage s obzirom na to da čitavo leto nije bilo ozbiljnijih padavina. Gde je palo između 10 i 15 litara po kvadratu tu su i najveći problemi sa usevima. Na parcelama koje su dobile 30 i 40 litara kiše po kvadratnom metru poljoprivrednici mogu da se nadaju nekom rodu.

-I ove godine imamo situaciju da najveći deo atara nije dobio kišu. U Mokrinu je zabeleženo najmanje padavina i on će, pretpostavljam, najgore proći jer je i zemljište lošijeg kvaliteta. Proizvođače očekuju veliki problemi. Da padne i 20 do 30 litara kiše značiće jer će biti bolje nalivanje zrna i usporiće se zrenje – zaključio je Zoran Simić.

Na žalost, prognoze za naredne dane nisu obećavajuće jer se očekuje još vrelih dana. Nekada je ilindanska kiša donosila siguran rod, a ove godine i da padne početkom avgusta, zakasnila je i neće popraviti tešku sliku u ataru.

A.Đ.

psenica-pre-zetvu

Na teritoriji Grada u protekla dva dana palo je između 25 i 70 litara kiše, podaci su Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Najmanje kiše palo je u Bašaidu, a najviše u Mokrinu, kaže savetodavac PSS Zoran Simić.

-Kiša je više nego dobro došla. Od početka godine ovo su prve ozbiljne padavine i puno će značiti, pre svega, prolećnim kulturama. Za dobar deo parcela pod ječmom i pšenicom kiša je zakasnila, ali ima i njiva gde je žito još zeleno i pomoći će da se nalije zrno i ubalaže štete od suše – napominje naš sagovornik.

 

Žetva ječma već je počela, a vrlo brzo će se u ataru kositi i pšenica.

-Očekujem da će prvi otkosi pasti već krajem maja, početkom juna. Prvo će se raditi na parcelama koje su na peskovitom tlu jer tu je pšenica uglavnom već žuta i kod ovog useva kiša koja je pala neće puno pomoći – dodao je Simić.

Do sledećih padavina trebalo bi sačuvati svaki procenat vlage a koliko je suša nakon ekstremno blage zime, gotovo bez snega ugrozila rast i razvoj ne samo pšenice veći i u proleće prve posejane šećerne repe, govori činjenica da su sistemi za navodnjavanje aktivirani već početkom aprilu.

A.Đ.

Screenshot-2024-04-20-080817

Na teritoriji Grada u proteklih nekoliko dana palo je u proseku 12 litara kiše po metru kvadratnom. Iako su ratari željno čekali padavine, one nisu dovoljne da nadoknade nedostatak vlage u zemljištu.

-Kiša je pomogla da se poboljša setveni sloj zemljišta, međutim za pšenicu je nedovoljna. Od Nove godine nije bilo ozbiljnijih padavina i deficit vlage je evidentan – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca PSS.

Zahlađenje je prijalo ozimim strninama koje su pored nedostatka vlage pretrpele i temperaturni šok.

-Neuobičajeno visoke temperature dovele su do toga da je pšenica već klasala. To znači da ćemo imati žetvu već krajem maja, početkom juna. Očekujem da će prinos biti prepolovljen, a rod će zavisti od daljeg razvoja vremenskih prilika – napominje Simić.

Na sreću, nije bilo uslova za bolesti, ali su glodari napravili nenadoknadivu štetu tokom jeseni i zime na usevima, naročito na parcelama na kojima nisu rađeni tretmani protiv njih.

 

Setva kukuruza završena je na oko 80 odsto planiranih parcela, dok je setva suncokreta na samom početku. Padavine će pomoći pri nicanju s obzirom na to da je „zlatno“ zrno posejano u suvoj zemlji.

-Kiša je spas u zadnji čas, bar što se nicanja tiče jer će usloviti da se prolećne kulture izjednače – zaključio je Simić.

 

 

1711267666744

Ozime strnine u u solidnom stanju. I pored toga što kiše nije bilo u proteklih 60 dana, dobro se drže , saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivedne stručne službe.

-Ima nešto zaliha zimske vlage koju biljke još uvek crpe. Međutim, bojim se da će je brzo potrošiti. Najveći deo poljoprivrednika koji su zasnovali ozime strnine, pre svega pšenicu, završili su sa prihranom. Efekat prihrane je izostao jer nije bilo padavina da se azot spusti u zemljište – kaže naš sagovornik.

Počele su i grube pripreme za setvu prolećnih kultura. U kikindskom ataru tradicionalno će se sejati kukuruz i suncokret.

-Završeno je zatvaranje zimske brazde kako bi se koliko, toliko, sačuvala vlaga. Krajem meseca moguće je da počne setva šećerne repe, koja je u manjoj zemlji zastupljena na našim površinama. Mao ko će se odlučiti za martovsku setvu tako da očekujem da će ona početi početkom aprila. Sve će zavisiti od temperature zemljišta – navodi Zoran Simić.

U udruženju „Žita Srbije” očekuju da će ovog proleća kukuruza i soje biti više posejano nego prošle godine i da će kukuruz najmanje zauzeti  od 920.000 do 930.000 hektara. Jesenas  je pod pšenicom, ječmom i uljanom repicom, uključujući i površine pod jarom pšenicom i ječmom, zasejano 12 odsto površina manje u odnosu na godinu ranije. Očekuje da će se ove površine pojaviti kao povećanje u ovogodišnjoj prolećnoj setvi.

Prolećna setva ove godine biće neznatno skuplja nego godinu dana ranije, ali nipošto kao što je bila setva 2022. godine. Semenska roba jeste skuplja u odnosu na prethodnu godinu. Dizel gorivo je takođe poskupelo u odnosu na lane, ali s povraćajem akcize na gorivo ono je za poljoprivrednike ove godine jeftinije nego godinu dana ranije, dok su cene usluga u poljoprivrednoj proizvodnji minimalno poskupele, a cene mineralnih đubriva su sada znatno niže.

 

A.Đ.

error: Content is protected !!