spomen kosturnica

venci-mokrinsko-(1)

Komemorativnim skupom kod spomen kosturnice palim borcima na Starom mokrinskom groblju obeležen „Dan sećanja i tuge“ povodom godišnjice napada nacističke Nemačke na Sovjetski Savez 1941. godine.

Vence su ovom prilikom položili predstavnici grada i SUBNOR-a, a događaju je prisustvovali predstavnici Ambasade Rusije u našoj zemlji. Bez objave rata, 22. juna pre 84 godine, Nemačka je napala Sovjetski Savez.

-U završnim operacijama oslobađanja Jugoslavije, na mestu gde se nalazi spomen kosturnica palim borcima, stradalo je i 18 crvenoarmejaca. Sa poginulim borcima kikindskih odreda, sahranjeni su u zajedničku grobnicu, da bi 1962. godine njihovi ostaci preneti u zajedničku grobnicu u Zrenjanin – naveo je ovo prilikom Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

Olga Litvina, koja je prisustvovala komemoraciji, podsetila je da su se vojnici iz Rusije borili u čitavoj Evropi protiv fašista.

-Herojstvo je večno i to su nam dokazali naše dede i pradede koji su dali svoje živote da mi, njihovi preci, živimo u slobodi – zaključila je Olga Litvina.

Procena je da je više od 25 miliona građana Sovjetskog saveza izgubilo život Drugom svetskom  ratu.

A.Đ.

 

Dan-oslobodjena-Prvi-sv-rat-(1)

Godišnjica oslobođenja u Velikom ratu obeležena je danas uz podsećanje da je to, ujedno, bilo i ostvarenje vekovnih težnji o ujedinjenju Srba na ovim prostorima.

– Tog dana, 20. novembra 1918. godine Srpska vojska je, prvi put u istoriji, ušla u grad, na oduševljenje Srba koji su ovde živeli jer je to značilo slobodu koja je i konačno ustanovljena kada se Kikinda prisajedinila Srbiji. Vekovni san ostvaren je mučeničkom borbom naših junaka koji su pokazali veliko umeće, hrabru vojnu doktrinu, prkos, inat, stradanje, a sa druge strane veliki patriotizam, i položili ogromnu žrtvu za svoje porodice i svoju zemlju, da bismo mi danas živeli slobodno. To je tekovina koju treba da čuvamo, što je i politika predsednika Aleksandra Vučića i Vlade Srbije – samostalna, nezavisna, neutralna Srbija koja čuva svoje interese i želi mir jer mi smo najviše osetili sva stradanja tokom 20. veka – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan na komemorativnom skupu u holu Gradske kuće.

Gradonačelnik Bogdan i predsednik Skupštine grada, Dušan Popeskov, položili su, zatim, venac na spomen-ploču pukovniku Dragutinu Ristiću, komandantu pešadijskog Gvozdenog puka „Knjaz Mihailo“ koji je ušao u Kikindu na ovaj dan i, sa balkona Gradske kuće, poručio narodu da je stigla sloboda.

Skupu su prisustvovali i Dragiša Mihajlović, načelnik Gradske uprave, Željko Radu, član Gradskog veća i predstavnici Vojske Srbije i boračkih organizacija.

– Ponosni smo na naše pretke koji su se borili za našu slobodu, na Gvozdeni puk koji je dao žrtvu prilikom oslobađanja Kikinde i na pukovnika Ristića. Ponosni smo na srpski narod koji nikada nije vodio osvajačke, nego samo oslobodilačke ratove – naveo je Popeskov.

U nastavku obeležavanja ovog značajnog istorijskog datuma, tradicionalno su položeni venci i na spomen-kosturnicu na Železničkom groblju koja je podignuta za 184 preminula tokom Prvog svetskog rata, među kojima su bila 64 Srbina, 62 ruska vojnika i 21 Rumun; lekari, prosvetni radnici, generali, naučnici koji su za vreme rata pronašli utočište u Kikindi.

Prethodnica srpske vojske, na čelu sa kapetanom Gudovićem, u grad je ušla 18. novembra, a dva dana kasnije pukovnik Ristić je preuzeo vlast u Kikindi. Niškom deklaracijom, 1. decembra, Srbi su priključeni matici.

Tokom prvog svetskog rata Srbija je, prema procenama, izgubila između 1,1 i 1,3 miliona stanovnika, oko 60 odsto muške populacije.

S. V. O.

proboj-solunskog-fronta-(1)

Polaganjem venaca na spomen obeležju na Železničkom groblju obeleženo je 106 godina od proboja Solunskog fronta koji se dogodio 15. septembra 1918. godine. Ovaj događaj označio je početak sloma Centralnih sila i pobedu saveznika, a posledica toga bilo je oslobođenje Srbije, kao i oslobođenje drugih naroda. Na spomen kosturnici na Železničkom groblju predstavnici grada Željko Radu, član Gradskog veća i Dragan Pecarski, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu i boračkih organizacija poklonili su se senima predaka.

-Proboj Solunskog fronta jedan od najznačajnijih događaja u savremenoj istoriji. Hrabri preci su nas zadužili da ih pamtimo po junaštvu, da ih se sećamo, ali i da učimo mlađa pokolenja o ljubavi prema otadžbini – istakao je Radu.

Sveštenici pravoslavne crkve održali su pomen.

-Na nama je da se sećamo junaka koji su peške prelazili hiljade kilometara, a da pri tom nisu klonuli duhom. Prešli su Albaniju peške i ponovo se vratili. Čojstvo, moralni i patriotski duh pokazali  su srpski dobrovoljci koji su iz vojske koja napreduje prelazili u vojsku koja se povlači – naveo je protojerej Miroslav Bubalo.

Ivan Kljajić, član udruženja „Srpski ratni veterani“ dodao je da je važno da se prošlost odbrani od smrti koja preti, te da su srpska vojnička groblja širom Balkana i Evrope večiti spomenici koji trajno podsećaju na jedan od najvećih i najsvetijih ratnih podviga srpskog naroda.

Kikinda je u Prvom svetskom ratu dala nekoliko stotina ljudi.

A.Đ.

error: Content is protected !!