служба хитне медицинске помоћи

Dom-zdravlja

Tople dane u aprilu i početkom maja, zamenilo je zahlađenje sa padavinama, što je donelo i pojačan obim posla za ekipe Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Kikindi. Kako za naš portal kaže dr Vasilije Prunić, specijalista urgentne medicine, hronični pacijenti najčešće osete posledice ovih naglih promena.

– U poslednje dve nedelje, otkako su učestale nagle promene vremena, imamo povećan broj intervencija. Stanje ipak nije alarmantno, ali se oseća porast aktivnosti. Na sreću, nismo imali ozbiljnih stanja – objašnjava dr Prunić i navodi da je, u protekla 24 sata Hitna služba imala oko 15 kućnih poseta i desetak pregleda u ambulanti. Među pacijentima su bili uglavnom hronični bolesnici – osobe sa povišenim krvnim pritiskom, astmatičari i oboleli od hronične opstruktivne bolesti pluća.

– Ljudi nam se često prvo jave telefonom, opišu tegobe, i mi uspemo da im pomognemo savetom. U mnogim slučajevima to bude dovoljno. Savetujemo im kako da koriguju terapiju, a ukoliko ne dođe do poboljšanja, dođu kod nas ili mi izađemo na teren i pružimo potrebnu pomoć. Ako je stanje ozbiljnije, stabilizujemo ih i upućujemo u bolnicu na dalje lečenje.

On ističe da se novi talas zdravstvenih problema može očekivati ukoliko ponovo uslede velike temperaturne oscilacije, posebno nagli prelazak na letnje temperature.

– Savetujem hroničnim bolesnicima da redovno uzimaju terapiju, izbegavaju izlazak iz kuće u ranim jutarnjim satima ako je hladno i da se obavezno jave ukoliko osete tegobe. Mogu doći do nas ili ćemo mi doći kod njih i pružiti im potrebnu pomoć – poručuje dr Prunić.

S. V. O.

Dom-zdravlja

Od novogodišnje noći, u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja beleže veći broj pregleda nego što je to uobičajeno, kaže dr Dejan Pilipović.

– Imali smo dvadesetak poziva na 24 sata, što jeste povećan broj u odnosu na prosek. Najčešće su nas pozivali hronični bolesnici sa kardiovaskularnim i neurološkim oboljenjima, a bilo je i dosta ortopedskih povreda prilikom okliznuća, padova, i na javnim mestima i u kućama – kaže dr Pilipović.

Tokom ovog praznika, u Službi hitne pomoći, na sreću, nije zabeležena nijedna povreda od pirotehničkih sredstava.

Kao i uvek u toku novogodišnjih i božićnih praznika, lekari savetuju umerenost u jelu. Zdravima se preporučuju manje porcije, a hroničnim bolesnicima, hipertoničarima i kardiovaskularnim bolesnicima, da izbegavaju masnu, začinjenu i slanu hranu. Svakako, u sezoni gripa, treba provetravati prostorije i izbegavati veće skupove u zatvorenom prostoru. Dodatni savet je uzimanje vitamina D zbog manje sunčanog svetla u zimskim danima.

S. V. O.

dr Milos Bajic

Prolećno vreme na početku decembra, naglo otopljenje a zatim zahlađenje za samo tri dana, nije prijalo nikome, ali je, očekivano, posebno loš uticaj imala na hronične bolesnike.

– Promenu su naročito osetili hronični plućni i bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom, tako da smo imali više javljanja u ambulanti i poseta na terenu – rekao je za Kikindski portal doktor Miloš Bajić, specijalista urgentne medicine, načelnik Službe hitne medicinske pomoći. – U proseku imamo dvadesetak pregleda u toku 24 sata, a za dane vikenda zabeležili smo porast od 30 odsto.

Doktor Bajić ističe da je period nagle promene vremenskih prilika kratko trajao, pa se i broj pregleda već vraća na uobičajen nivo. On dodaje da lekari u Hitnoj pomoći i dalje beleže povećan broj pacijenata sa povišenom temperaturom.

– Primetili smo porast broja febrilnih stanja kod pacijenata koji su imali i respiratorne i digestivne tegobe. Preporuka je da se, u takvim slučajevima, spušta temperatura, rashlađuje, pije dovoljno tečnosti i da se ne uzimaju antibiotici na svoju ruku. Ukoliko temperatura potraje duže od tri dana, treba otići u ambulantu za febrilna stanja ili kod izabranog lekara i dalje postupati po uputstvima – kaže dr Bajić.

Iz Hitne pomoći podsećaju hronične bolesnike da redovno uzimaju svoju terapiju, piju dovoljno tečnosti i prilagode oblačenje vremenskim prilikama. Takođe, ukoliko osete tegobe, da nikako sami ne koriguju terapiju, nego da se jave na konsultacije izabranom lekaru ili doktoru koji im je prepisao lekove, kako bi se terapija, eventualno, korigovala.

error: Content is protected !!