седница

sednica-onkolog-(1)

Odbornici Skupštine grada jednoglasno su usvojili su Odluku o obezbeđivanju i isplati finansijskih sredstava za angažovanje specijaliste onkologije u Opštoj bolnici Kikinda, čime je obezbeđen nastavak lečenja 225 onkoloških pacijenata koji terapiju primaju u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i članica Gradskog veća zadužena za socijalnu zaštitu Tamara Radlović pozvali su sve odbornike da podrže odluku važnu za onkološke pacijente i zdravstvenu zaštitu što su oni i učinili.

– Kikindska Opšta bolnica trenutno nema stalno zaposlenog onkologa, jer se lekar koji je na specijalizaciji iz internističke onkologije u ustanovu vraća 2027. godine. Zbog toga je specijalista iz Sente, angažovan po osnovu dopunskog rada. Za obezbeđivanje neophodnih sredstava, iz Bolnice su se obratili Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo, koji ih je usmerio na Grad, te smo došli smo do pravnog i finansijskog rešenja kako više od 225 pacijenata ne bi ostalo bez lekara- istakao je Bogdan.

Stupanjem na snagu novog Pravilnika o ugovaranju zdravstvene zaštite za 2026. godinu, ograničen je iznos koji Republički fond za zdravstveno osiguranje može da izdvaja za lekare angažovane po osnovu dopunskog rada. To je dovelo u pitanje nastavak rada onkološke službe u Kikindi, pa je Opšta bolnica zatražila dodatnu finansijsku podršku.

Za ovu namenu prvobitno je bilo planirano 1,64 miliona dinara, ali je naknadno procenjeno da će biti potrebno nešto više od dva miliona dinara. Konačnu visinu sredstava utvrdiće Gradsko veće.

sednica-zavrsni-racun

U toku je 17. sednice Skupštine grada Kikinda, a na dnevnom redu 88 tačka, među kojima su usvajanje završnog računa budžeta za 2025. godinu, razmatranje izveštaja o radu mesnih zajednica i javnih ustanova, kao i više kadrovskih i organizacionih rešenja.

Kao jedna od najznačajnijih tačaka izdvaja se donošenje Odluke o konsolidovanom završnom računu budžeta grada Kikinde za 2025. godinu, kojom će odbornici razmatrati realizaciju gradskog budžeta u protekloj godini. Pred lokalnim parlamentom naći će se i izveštaji o radu i poslovanju svih mesnih zajednica na teritoriji grada, kao i izveštaji ustanova iz oblasti obrazovanja, kulture i socijalne zaštite. Odbornici će odlučivati o usvajanju izveštaja PU „Dragoljub Udicki“, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Kulturnog centra, Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, Istorijskog arhiva, Centra za stručno usavršavanje, Turističke organizacije grada Kikinde, Centra za socijalni rad i drugih ustanova.

Posebnu pažnju mogla bi da privuče Odluka o obezbeđivanju i isplati finansijskih sredstava za angažovanje specijaliste onkologije na teritoriji grada Kikinde, čime bi se unapredila dostupnost zdravstvenih usluga pacijentima.

Na dnevnom redu je i raspisivanje javnog konkursa za izbor direktora Javnog preduzeća „Toplana“ Kikinda, odluka o preuzimanju zaposlenih Kulturno-sportskog centra „Jezero“ u likvidaciji, kao i više rešenja koja se odnose na izbore, imenovanja i razrešenja u gradskim komisijama, savetima i odborima.

J. C.

 

BOLNICA

Čak 225 onkoloških pacijenata koji se leče u Opštoj bolnici Kikinda i ubuduće će primati terapiju u svom gradu, jer će se pred odbornicima Skupštine grada naći odluka o obezbeđivanju sredstava za angažovanje specijaliste onkologije.

Na ovaj način Grad nastoji da prevaziđe problem nedostatka onkologa i obezbedi kontinuitet lečenja do povratka lekara sa specijalizacije početkom 2027. godine.

Naime, odbornici Skupštine grada na narednoj sednici zakazanoj za 30. jun razmatraće Odluku o obezbeđivanju i isplati finansijskih sredstava za angažovanje specijaliste onkologije u Opštoj bolnici Kikinda, čime bi trebalo da bude obezbeđen kontinuitet lečenja onkoloških pacijenata.

Opšta bolnica Kikinda trenutno nema zaposlenog onkologa, dok se lekar koji je na specijalizaciji iz internističke onkologije u ustanovu vraća tek u januaru 2027. godine. Zbog toga zdravstvene usluge onkološkim pacijentima pruža specijalista iz Sente na osnovu ugovora o dopunskom radu.

U bolnici 225 onkoloških pacijenata prima terapiju, a rukovodstvo ustanove upozorilo je da bez nastavka angažovanja onkologa ne bi bilo moguće obezbediti adekvatno zbrinjavanje pacijenata.

Problem je nastao nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o ugovaranju zdravstvene zaštite za 2026. godinu, kojim je ograničen iznos koji Republički fond za zdravstveno osiguranje može da izdvaja za lekare angažovane po osnovu dopunskog rada. Zbog toga je kikindska bolnica zatražila dodatna sredstva kako bi se obezbedilo dalje angažovanje onkologa koji dolazi iz Sente.

Bolnica se prethodno obratila i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo za finansijsku podršku, ali je dobila odgovor da ne postoji mogućnost obezbeđivanja traženih sredstava. Nakon toga Savet za zdravlje grada Kikinde predložio je da se problem reši sredstvima iz gradskog budžeta.

Prema obrazloženju predložene odluke, Opšta bolnica je prvobitno zatražila 1,64 miliona dinara, dok je kasnije potreban iznos korigovan na nešto više od dva miliona dinara. Konačnu visinu sredstava utvrdiće Gradsko veće nakon usvajanja odluke.

U obrazloženju se ističe da je angažovanje i finansiranje specijaliste onkologije od izuzetnog značaja za građane Kikinde i da predložena mera ima za cilj očuvanje dostupnosti zdravstvene zaštite i stabilnosti onkološke službe do povratka lekara sa specijalizacije naredne godine.

sednica-tera-(14)

Predsednik Skupštine grada Dejan Pudar zakazao je 17. sednicu lokalnog parlamenta za utorak 30. jun, a na dnevnom redu naći će se čak 61 tačka.

Kao jedna od najznačajnijih izdvaja se donošenje Odluke o konsolidovanom završnom računu budžeta grada Kikinde za 2025. godinu, kojom će odbornici razmatrati realizaciju gradskog budžeta u protekloj godini.

Pred lokalnim parlamentom naći će se i izveštaji o radu i poslovanju svih mesnih zajednica na teritoriji grada, kao i izveštaji ustanova iz oblasti obrazovanja, kulture i socijalne zaštite. Odbornici će odlučivati o usvajanju izveštaja PU „Dragoljub Udicki“, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Kulturnog centra, Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, Istorijskog arhiva, Centra za stručno usavršavanje, Turističke organizacije grada Kikinde, Centra za socijalni rad i drugih ustanova.

Posebnu pažnju mogla bi da privuče Odluka o obezbeđivanju i isplati finansijskih sredstava za angažovanje specijaliste onkologije na teritoriji grada Kikinde, čime bi se unapredila dostupnost zdravstvenih usluga pacijentima.

Na dnevnom redu je i raspisivanje javnog konkursa za izbor direktora Javnog preduzeća „Toplana“ Kikinda, odluka o preuzimanju zaposlenih Kulturno-sportskog centra „Jezero“ u likvidaciji, kao i više rešenja koja se odnose na izbore, imenovanja i razrešenja u gradskim komisijama, savetima i odborima.

vanja-dir-bolnice

Odlukom Pokrajinske vlade, na sednici održanoj 3. juna, za vršioca dužnosti direktora Opšte bolnice Kikinda imenovan je diplomirani ekonomista Vanja Radojkov, koji je do sada bio zaposlen u Gradskoj upravi.

Na čelu Bolnice Radojkov je nasledio dr Vesnu Tomin, specijalistu pedijatrije, koja je funkciju v.d. direktora obavljala od juna 2021. godine.Tokom njenog mandata uspešno je nastavljena kapitalna investicija-rekonstrukcija Bolnice, uvedene su nove procedure i tehnike lečenja, nabavljena savremena medicinska oprema, a mnogo toga je urađeno i u oblasti unutrašnje organizacije rada službi i vođenja medicinske dokumentacije, sa ciljem unapređenja kvaliteta stručnog rada i bezbednosti pacijenata.Rezultate svog rada dr Tomin je predstavila na Kolegijumu načelnika i glavnih sestara održanom 9. juna u bolničkoj biblioteci.

Na istoj sednici Pokrajinske vlade, za v.d. zamenika direktora Bolnice imenovan je dr Vukosav Trkulja, specijalista radiologije.

smart

U prisustvu direktorice Direktorata za parlamente privrednika Tamare Ljubović održana je proširena sednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga , na kojoj je predstavljena nova digitalna platforma Privredne komore Srbije.

„Market  Plus“ je inovativna digitalna B2B platforma napravljena sa ciljem da modernizuje poslovanje domaće privrede i olakša povezivanje kompanija. Ona funkcioniše kao centralni digitalni ekosistem koji omogućava preduzećima da povećaju svoj vidljivost, pronađu nove partnere i efikasnije upravljaju nabavkom i prodajom. Platforma nudi nekoliko bitnih alata za unapređenje poslovanja kao što su pretraga uz pomoć veštačke inteligencije, digitalni prodajni kanal, efikasnija nabavka i plasiranje zahteva za davanje ponuda…Članstvo u platformi „Market Plus“ donosi dodatnu sigurnost u poslovanju što olakša promociju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na sednici je bilo reči i o perspektivama i izazovima tržišta digitalne imovine,
kako unaprediti poslovanje uz njenu pomoć i o primeni digitalnih platformi kao biznis
modela. O tome su govorili mr Željko Stevanović, koordinator Sektora usluga Privredne
komore Beograda, Bogdan Vujović – direktor „Digital Assets Consulting“ i zamenik predsednika
Saveta za digitalnu imovinu, Aleksandar Bondžulić iz ,,ECD“ i Miloš Stančić.

 

Digitalna imovina predstavlja digitalni zapis vrednosti koji se može elektronski
kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi. Ona se koristi kao sredstvo razmene ili u
svrhu investiranja, a njeno izdavanje i promet u Srbiji su regulisani Zakonom o digitalnoj
imovini. To su virtuelne valute (kriptovalute) poput Bitcoina i Ethereuma, zatim digitalni
tokeni – vrsta nematerijalnog imovinskog prava (npr. pravo na korišćenje neke usluge ili udeo u dobiti projekta), kao i jedinstveni digitalni zapisi koji dokazuju vlasništvo nad digitalnim umetničkim delom, muzikom ili predmetima u video-igrama NFT (Non-Fungible Tokens).

sednica-jp-jezero-(1)

Na 15. sednici Skupštine grada većinom glasova ukinut je Kulturno – sportski centar „Jezero“, a osnovano je Javno preduzeća za sport „Jezero“. Ovu odluku kritikovali su odbornici opozicije, a tačku na raspravu stavio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Sa radnicima će biti potpisani novi ugovori, zaposleni će nastaviti da rade svoj posao i neće biti otpuštanja, kako insinuirate. Mi se borimo za bolje koeficijente i veće plate svih koji su radnici „Jezera“.  Smatram da smo trebali i ranije da ukinemo ustanovu, a osnujemo Javno preduzeće upravo zbog brojnih benefita jer će funkcionisati lakše i drugačije, a radnici će imati bolji status. Mi nismo ti koji stavljaju katance i zatvaraju firme. Udara na gradski budžet neće biti jer se osniva novo javno preduzeće i neće biti rebalansa zbog toga. Rebalansa će biti, ali zbog 200 miliona dinara koji će uskoro biti uplaćeni od Uprave za kapitalna ulaganja za rekonstrukciju Osnovne škole „Feješ Klara“.

Na pitanje o rekonstrukciji „Jezera“ prvi čovek grada je rekao:

– Rekonstrukcija krova, koju je pokrenula lokalna samouprava, iznad zatvorenog bazena biće brzo završena nakon čega će biti u potpunosti funkcionalan i bezbedan za korišćenje. Nakon toga sešćemo svi zajedno i dogovoriti se o tome gde i kako treba uložiti sredstva dobijena od prodaje odmarališta u Prčnju. Kao što smo obećali taj novac biće utrošen kako bismo poboljšali sadržaje namenjene deci i omladini. Osim ovog i krajem godine potpisali smo ugovor sa Pokrajinskim sekretarijatom za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu  o finansiranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju novog zatvorenog i otvorenog bazena za koju je planirano da se radi u dve faze.

U obrazloženju stoji da je došlo do proširenja obima delatnosti Kulturno-sportskog centra„Jezero“ koje  ustanova u postojećem pravnom obliku nije bila u mogućnosti da ispuni. Osnivanjem Javnog preduzeća za sport„Jezero“ poslovanje će biti racionalnije i ekonomičnije. Ciljevi osnivanja su razvoj i unapređenje sporta i kulture, okupljanja i svestrano i aktivno učestvovanje u sportu dece, omladine i odraslih, rekreacija dece i odraslih, sportsko obrazovanje, stvaranje materijalnih i stručnih uslova za omasovljenje i unapređenje sporta, obezbeđivanje namenskog i celishodnog korišćenja poslovnog prostora u javnoj svojini, kao i razvoj i unapređenje obavljanja delatnosti od opšteg interesa. Za vršioca dužnosti direktora imenovan je Dragan Pecarski, koji je i u KSC „Jezero“ bio na istoj funkciji.

Kako je v.d. direktoru Kulturnog centra Marku Markovljevu istekao mandat, na ovu funkciju imenovana je Dolores Nemet, diplomirani turizmolog, zaposlena u Turističkoj organizaciji grada.

Odbornici su većinom glasova podržali izmene i dopune Statuta PU „Dragoljub Udicki“ i Centra za socijalni rad, kao i odluke o organizaciji Gradske uprave, o glavnom urbanisti.

Glasano je i za pokretanje postupka izrade i donošenja „Plana razvoja kulture grada Kikinde za period od 2026. do 2029. godine i Akcionog plana za njegovo sprovođenje“.

A.Đ.

IMG-20260320-122931

Sednicom Skupštine grada Kikinde predsedavala je Milica Tripinović Popov, kao najstarija odbornica s obzirom na to da je Dušan Popeskov, dosadašnji predsednik lokalnog parlamenta, podneo ostavku, a zamenica Gordana Trnić Iličić nije prisustvovala.

Na predlog gradonačelnika Mladena Bogdana na mesto zamenice gradonačelnika imenovana je Biljana Kikić, koja će kako je istekao predlagač doprineti razvoju grada. Ovu funkciju obavljao je Dejan Pudar, koji je podneo ostavku. Na mesto članice Gradskog veća za socijalnu politiku, pošto je Željko Radu, koji je bio na ovoj funkciji, podneo ostavku 22. decembra prošle godine, imenovana je Tamara Radlović, diplomirana pravnica. Nakon položene zakletve stupile su na funkciju.

Za novog predsednika Skupštine tajnim glasanjem izabran je Dejan Pudar kojeg su predložili odbornici vladajuće većine i koji je nakon polaganja zakletve preuzeo ovu funkciju i nastavio da vodi sednicu. Od 34 prisutnih odbornika za je glasalo 28.

sednica-toza-konverzija-(4)

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov za ponedeljak, 22. decembar, zakazao je 14. sednicu lokalnog parlamenta. Na dnevnom redu je 17 tačaka, a najvažnija je donošenje odluke o budžetu grada za 2026. sa projekcijama na 2027.i 2028. godinu.

U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde 850 miliona dinara, što je više u odnosu na početni planirani budžet za 2025.godinu.

-Početno stanje je veliko s obzirom na to da na računu imamo sredstva od prodaje nekadašnjeg odmarališta u Prčnju u iznosu od 130 miliona dinara i ona će biti strogo namenski utrošena. Tu je i 67 miliona dinara koji su nam prebačeni od Pokrajine  – saznajemo od pomoćnice gradonačelnika Dijane Jakšić Kiurski. – Kada je reč o investicijama u 2026. godini akcenat je na selima. Osim sredstava za redovno funkcionisanje i za putnu infrastrukturu planirana su i druga ulaganja. U Bašaidu će biti izgrađeno dečije igralište, u Sajanu gasni kotao u Domu kulture, u Ruskom Selu uradiće se fasada na Omladinskom domu, u Mokrinu su planirani rekonstrukcija krova na Domu kulture i završetak letnje scene i fontane na Varoškom trgu, u Banatskoj Topoli završiće se energetska sanacija i adaptacija Doma kulture. U narednoj godini biće započeta i rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“, nastaviće se radovi na Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, planirano je i učešće grada za proširenje kapaciteta Gerontološkog centra koje se realizuje u okviru IPA projekta Srbija – Rumunija, za završetak nove zgrade Centra za socijalni rad.

Subvencije iz gradske kase javnim preduzećima planirane su na 97 miliona dinara od kojih je 17 opredeljeno „Autoprevozu“ i 80 miliona JP „Kikindi“, gde je najveći deo za ulaganje u putnu infrastrukturu.

Odbornici će razmatrati programe poslovanja javnih preduzeća „Kikinda“, „Autoprevoz“ i „Toplana“, odluke o pristupanju izradi programa za unapređenje socijalne zaštite od 2026. do 2030. godine, o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji grada, o usvajanju programa kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, izmeni i dopuni cenovnika izrade vodovodnih priključaka, kontrolisanja, overavanja i popravke vodomera.

Glasaće se i o zahtevima za izmenama i dopunama cenovnika iznošenja retkih fekalija JP „Kikinda“ gde se cene povećavaju za 12,3 procenata, kao i za zahtev kompanije „FCC“ da se za 3,2 odsto uvećaju cene odlaganja, iznošenja i transporta komunalnog otpada osim cene za socijalne slučajeve, koje ostaju nepromenjene.

nasilje-okrug-(1)

Sednica Saveta upravnog okruga organizovana je u okviru Međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Sastanak je okupio predstavnike Policijske uprave, Osnovnog suda, Osnovnog javnog tužilaštva, Opšte bolnice, Doma zdravlja, Centra za socijalni rad i lokalnih samouprava iz čitavog Severnobanatskog okruga koji su, svako iz svog domena, imali priliku da istaknu probleme sa kojima se susreću i na koji način ih rešiti.

Prošle godine u Osnovnom sudu bilo je 320 predmeta u kojima su izricane hitne mere usled nasilja u porodici, a do 1. decembra ove taj broj je 319.

-Reč je postupcima u kojima se izriče produženje hitnih mera potencijalnim počiniocima nasilja u porodici – rekla je Milena Trajkovski, sekretarka Osnovnog suda u Kikindi. – Najviše su izricane dve mere iseljenje i zabrana kontaktiranja sa samom žrtvom. U 80 odsto predmeta počinioci su muškarci, a u 20 procenata pojavljuju se i žene kao potencijalni počinioci nasilja u porodici. Žrtve su različitog starosnog doba od godinu do preko 60 godina koje najčešće trpe psihičko i fizičko nasilje. Ekonomskog nasilja nad ženama skoro da i nema što je pokazatelj da su se žene osnažile i da prijavljuju svaki vid nasilja nad njima.

U Opštoj bolnici već desetak godina funkcioniše Centar za žrtve seksualnog nasilja, a na prijemno-trijažnom i ginekološkom odeljenju medicinski kadar obučen je za rad sa žrtvama nasilja, navela je Svetlana Romakov, glavna sestra .

-Od početka godine imali smo 20 osoba kod kojih je potvrđeno da su žrtve nasilja. Sa takvim pacijentima postupamo u skladu sa zakonskim protokolima i procedurama. Prošle nedelje imali smo posetu predstavnika Ministarstva zdravlja koji su istakli da  dobro i profesionalno radimo u ovom domenu. Saradnja sa Policijskom upravom, Centrom za socijalni rad i Centrom za podršku ženama je veoma dobra – dodala je Romakov.

Sednici je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan koji je napomenuo da na teritoriji našeg grada postoji odlična međusektorska i institucionalna koordinacija koje odmah reaguju na svaku prijavu.

 

-Urgentno zbrinjavanje žrtava nasilja je izuzetno važno. Stoga se razgovara o Sigurnoj kući koju nije jednostavno otvoriti i opremiti. Prilikom otvaranja ovakvih objekata gleda se da ih bude u mestima sa povećanim obimom nasilja, a naša sredina nije prepoznata kao takva. Zaposleni u Policijskoj upravi i Centru za socijalni rad, ipak napominju da je neophodan ovakav vid zbrinjavanja žrtava s obzirom na to da nam je najbliža Sigurna kuća u Zrenjaninu. Umrežavanje institucija koje se bave nasiljem nad ženama iz godine u godinu je sve bolja. Na svima nama je da uradimo sve da smanjimo obim nasilja, ali i da još bolje reagujemo kada je reč o zaštiti žrtve – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Saradnja institucija je najvažnija kada je reč o nasilju u porodici, dodao je Nebojša Jovanov, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga:

-I ovo je način da uputimo podršku svim ženama koje žive u porodicama u kojima trpe nasilje. Želimo da ih ohrabrimo da prijave nasilje jer sistem može da im pomogne. Apelujem i na sve građane i institucije da se uključe kao bi ovih slučajeva bilo sve manje.

Kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ počela je 25. novembra na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a završava se 10. decembra na Međunarodni dan ljudskih prava.

A.Đ.

error: Content is protected !!