saveti

steve001-airbus-4454338-1920

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije objavilo je na svom sajtu “Semafor”, odnosno savete za putovanja za svaku državu sveta.

Građani pre putovanja na taj način mogu da se informišu o bezbednosnoj situaciji u zemlji u koju planiraju da putuju.

Saveti za putovanja klasifikovani su u četiri kategorije – od zelene do crvene, u skladu sa procenom bezbednosnih rizika, odnosno od bezbednog do visokorizičnog, navedeno je na sajtu Ministarstva spoljnih poslova.

Na sajtu Ministarstva nalaze se u meniju u kategoriji Građani, zatim preko podmenija Putovanje u inostranstvo, dolazi se do kategorije Saveti za putovanja.

pcelarski-dani-suncokreta-(3)

Savez pčelarskih organizacija Vojvodine i udruženje pčelara Kikinde, uz podršku lokalne samouprave, organizovali su treće „Pčelarske dani suncokreta 2025.“ Manifestacija je organizovana na pčelinjaku Roberta Gorča iz Kikinde koji se pčelarstvom bavi 13 godina i ima 110 košnica.

-Suncokret cveta jula i za nas, pčelare u Banatu, to je najveća paša, posle uljane repice. U zavisnosti od vremenskih prilika suncokretov med vrcamo krajem jula, početkom avgusta. Od nas je potekla i inicijativa da se brendira suncokretov med  s obzirom na to da je specifičan. Ima žutu boju, jak miris i jak, karamelast ukus. Spada u med koji se brzo kristališe, što je znak da je med pravi. Cena suncokretovog meda je pristupačnija od bagremovog, te ga mnogi kupuju jer znaju njegova blagotvorna svojstva. Savetujem sve da med kupuju direktno od pčelara, jer samo tako će biti sigurni da su kupili pravi med – istakao je Gorča.

Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine naveo je da su manifestaciju posetili pčelari iz svih delova Vojvodine.

-Svake godine „Pčelarski dani suncokreta“ organizuju se u drugom delu Banata, a podsetiću i da su prvi organizovani u našem gradu. Cilj je da se razmene iskustva između pčelara i stručnjaka, da zajednički dođemo do najboljih rešenja, kao i da

Ovom događaju prisustvovali su Mladen Bogdan, gradonačelnik i Đorđe Tešin, član Gradskog veća.

-Pčelari iz Kikinde i do sada su pokazali da su agilni kada je potrebno da se bori za poboljšanje pčelarstva u našoj zemlji. Ovo je značajna grana poljoprivrede i u našem gradu je razvijena. Pčele su važne za opstanak prirode i čovečanstva, a grad je tu da podrži pčelare u njihovim nastojanjima da unaprede proizvodnju, kao i da dođu do nadležnih na višim instancama. Krajem prošle i početkom ove godine ponovo su se suočili sa pomorom pčela, a mi se potrudili da im pomognemo da probleme iznesu nadležnima u Pokrajini, a uskoro će se sastati i sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Lokalna samouprava ove godine izdvojila je više sredstava za mere podrške pčelarima na teritoriji grada. Ideja je da se podstaknu mladi da se bave pčelarstvom, ali i da se lakše prebrode nevolje koje su ih snašle.

A.Đ.

rezidba

Temperaturne oscilacije nisu imale negativan uticaj ili niti će ostaviti posledice na voćne vrste istakla je Jelena Kljajić, savetodavac PSS.

-Prošle godine u ovo vreme imali smo temperature do 20 stepeni, te je voće izašlo iz faze mirovanja još u februaru. I u narednim danim prognoziraju se niske temperature i mrazevi, tako da neće biti ranijeg početka vegetacije – saznajemo od Kljajićeve.

Ovo doba godine pravo je vreme za rezidbu voća. Da se ovaj posao kvalitetno uradi omogućuju i trenutni vremenski uslovi. Rezidba je regulator rodnosti i vrlo je važna.

-Ovo je idealan period za rezidbu voća. Prve na red dolaze jabučaste vrste, dok za koštičave vrste treba još malo sačekati jer su one osetljivije na izmrzavanje i niske temperature. Voćari treba da počnu sa rezidbom koja je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera jer ona posredno reguliše prinos – napominje Jelena Kljajić.

Rezidba i bujnost stabla međusobno utiču jedno na drugo, ali za sastavljanje dobrog plana rezidbe od velike su važnosti i ostali aspekti tehnologije gajenja. Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja.

-Savetujem voćare da pre rezidbe prvo pregledaju svoje zasade, obiđu ih utvrde rodni potencijal pupoljaka i tek na osnove toga odrede adekvatnu rezidbu. Grane bi trebalo glatko orezati nakon oštećenja. Nakon toga, na biljci ostaju otvorene rane koje su idealne za prodor raznih bolesti – napominje Jelena Kljajić.

Pojava štetočina i korisnih organizama takođe treba da se prati.

A.Đ.

error: Content is protected !!