Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, uz podršku Evropske unije, započelo je jesenju kampanju oralne vakcinacije lisica i drugih divljih mesojeda protiv besnila.
Vakcinacija se sprovodi izbacivanjem vakcina u vidu oralnih mamaca iz aviona na području cele zemlje, osim u naseljenim mestima, na vodenim površinama i velikim saobraćajnicama, prema usvojenom planu vakcinacije, i u zavisnosti od vremenskih uslova, navodi se u saopštenju iz Ministarstva.
– Ovo je redovna vakcinacija i njom se štite i lisice i šakali protiv besnila. Najavljena nam je i očekujemo da će početi i kod nas – kaže Veselin Veselinov, predsednik Lovačkog udruženja Iđoša i Sajana „Stara bara“. – Mamci se bacaju po kanalima i nepristupačnim terenima, to je prerađeno meso sa vakcinom, mesojedi ga konzumiraju i to može da se vidi po fluorescentnoj boji koja im ostaje na zubima. Vakcine i sami mamci bezopasni su za ljude i za ostale životinje, ali nisu im ni dostupni.
On navodi da besnila nema, poslednji put je na našem području zabeleženo pre 20 godina.
– Još uvek ima mnogo šakala i oni istiskuju lisicu. Love u čoporima, noću, i najviše napadaju mladunce srna. Prave veliku štetu u lovištima, populacija srneće divljači je u velikom opadanju zbog njih. Ljudi se plaše i ne napadaju ih – tvrdi Veselinov.
Tokom sprovođenja kampanje oralne vakcinacije planirano je da se distribuira 18 mamaca po kvadratnom kilometru. Radi što bolje informisanosti javnosti o vakcinaciji i načinu ponašanja stanovništva ukoliko dođe u kontakt sa mamcem/vakcinom, obezbeđen je besplatan info telefon 0800-222-232, preko kog mogu da se dobiju informacije o vakcini i o programu vakcinacije, dodaje se u saopštenju iz nadležnog ministarstva.
S. V. O.
– Primetno je opadanje populacija divljači, fazana i lanadi. Šakala ima i po 40, 50 u trskama i kopovima. Love noću, u čoporima. To je veoma pametna i lukava životinja, on je strvinar, jede uginule životinje, čak i ubijene jedinke svoje vrste. Do sada nisu ulazili u sela, ali su u dvorištu jedne kuće van naselja pojeli psa na lancu – kaže Veselinov.
Šakali se veoma brzo razmnožavaju jer imaju dovoljno hrane koju nalaze i love, što otežava njihovo istrebljenje. Nove teritorije osvajaju u velikim migracijama, tražeći područja sa više hrane. Kod nas stižu s juga, iz Dalmacije, kaže Veselinov. Jedina dobra vest je da ove životinje beže od ljudi, veoma su plašljivi. Danju se ne mogu videti i love isključivo noću.