rod

ludaje-krnic-2025-(1)

Nikola Krnić iz Kikinde, proizvodi banatsku kraljicu i uzgojem ludaja bavi se već 15 godina. Ova jednogodišnja biljka nije zahtevna za uzgoj i julska kiša doprinela je da stanje pred berbu bude solidno.

-Tokom juna sam navodnjavao parcelu od pola jutra na kojoj su ludaje. To je bio i prvi toplotni talas ove godine, a zasad je bio u razvoju. Na njivi imamo sistem kap po kap koji je pomogao da se loza razvije, a kiša je bila presudna kod oprašivanja – kaže Nikola Krnić.

Ludaja je zasnovana početkom maja i setva je obavljena u pravom trenutku. Krnić je proizvodnju nasledio od oca koji je tikvu počeo da uzgaja na manjoj parceli da bi je sa godinama povećavao i ulagao u nju.

-Ove godine imam tamburice i ukrasne ludaje i zadovoljan sam rodom. Loza je još uvek zelena, u dobroj je kondiciji i ukoliko bude kiše može da nastavi da cveta i da u septembru i oktobru izbaci još neki plod. Berba će početi uskoro, krajem avgusta, tada će biti i najlepša za jelo – pojašnjava naš sagovornik.

Osim za kolače, poslednjih godina bundeva se traži i za proizvodnju kraft piva.

-Na mojoj parceli prvenstveno je pesak i to tikvi savršeno odgovara, naravno kada su temperature prosečne, a njih dugo godina unazad nismo imali – kaže Nikola Krnić.

Ove godine su 40. jubilarni „Dani ludaje“, a naš sagovornik predsednik je predsednik udruženja „Kikindska ludaja“ koje okuplja proizvođače takmičarskih bundeva.

-Prvog dana manifestacije planiramo predavanje na kom će učestvovati eminentni stručnjaci sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Tema će biti savremeni način uzgoja ludaje. Treći put biraće se najslađa kikindska ludaja. Takmičiće se muskatne tikve i tamburice, a uz pomoć automatskog  reflektometra odredićemo slast.  Naši članovi učestvovaće i kao sudije na merenju najtežeg i najdužeg ploda ludaje – istakao je Krnić.

A.Đ.

KUKURUZ-NASLOVNA-(1)

Suša i visoke temperature koje nas prate čitavo leto, a koje su danima bile i 40 stepeni, doveli su da usevi na severu Banata podbace treću godinu zaredom. Ratari uveliko skidaju suncokret i kukuruz sa parcela na kojima su zasnovani. Ovaj posao započet je dve nedelje ranije.

-Žetva suncokreta završena je na 40 odsto parcela na kojima je posejana ova uljarica. Prinos je niži oko 25 odsto od višegodišnjeg proseka. Na boljim parcelama rod je oko dve tone po hektaru, a na lošijim je od 600, 700 kilograma do 1,5 tona. Visoke temperature skratile su vegetaciju, kiše nije bilo, a ove godine značajan je bio i odabir sorte. Ipak, vremenske (ne) prilike bile su ključne kada govorimo o rodu – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Kiše su zaobilazile našu sredinu maltene čitavo leto, tako da kod kukuruza nije bilo nalivanja zrna u meri u kojoj je to potrebno.

-Kod kukuruza očekujem značajnije smanjenje prinosa. Prošle godine rod je podbacio na njivama severno od Kikinde, ali ove godine pogođen je kompletan atar. Na neznatnom broju njiva kukuruza će biti pet, šest tona po hektaru, ali na većini parcela biće za oko 60 procenata „zlatnog zrna“ manje u odnosu na višegodišnji prosek – dodaje naš sagovornik.

Kukuruz i suncokret su najrasprostranjenije kulture u kikindskom ataru.

-Maltene je podjednako kukuruza i suncokreta. Suncokret je odgovor poljoprivrednika na katastrofalan rod kukuruza u proteklih nekoliko godina, jer bolje podnosi nedostatak padavina. Prošle godine loše prinose imao je severni deo atara Iđoš, Mokrin, kao i deo kikindskih njiva. Sada je stanje svugde isto – kaže Simić.

Šećerna repa je takođe u lošem stanju. „Kraljica ratarstva“ ima problema i sa bolestima sa kojima se bore poljoprivrednici. Još krajem maja je počela zaštita ove biljke, ali nije moglo puno da se uradi.

-Da je bilo kiše početkom avgusta šećerna repa prebrodila bi visoke temperature. Kako do toga nije došlo, ona je značajno propala. Na žalost sada se ništa ne može učiniti do početka kampanje vađenja. Tada očekujem da će šećerane birati parcele koje su u boljem stanju, kako bi se izvukao kakav takav rod – zaključio je Zoran Simić.

Na području Poljoprivredne stručne službe kukuruza je zasnovano na oko 35.000, a suncokreta na više od 20.000 hektara. U vreme kada je ranijih godina počinjalo skidanje useva, oko 15. septembra, u ataru neće biti šta da se bere ili žanje.

A.Đ.

 

 

 

jabuke

Pijace su pune sezonskog voća, a voćari napominju da će ove godine biti značajnog deficita zbog ranijeg cvetanja i mrazeva u martu. Manjak roda usloviće i višu cenu koja neće padati. Jelena Kljajić, savetodavac PSS ističe da je stanje u voćnjacima šarenoliko i prinosi su neujednačeni.

-Problem su predstavljali mrazevi u martu, tako da su kajsije izmrzle u 90 odsto voćnjaka. Nakon toga u martu smo imali visoke temperature, neuobičajene za ovo doba godine, tako da je oplodnja bila loša, što je dovelo do odbacivanja plodova. To se posebno odrazilo na krušku, jabuku, šljivu – kaže naša sagovornica.

Upravo zbog pomenutog kajsija maltene da neće ni biti, a prinos jabuka, krušaka i šljiva će biti lošiji. Trešnje su već obrane, a u pri kraju je i berba višnja i kod ovog voća rod je bio zadovoljavajući.

-Kiša je dobro došla s obzirom na to da značajnijih padavina nije bilo tokom zime i dobrog dela proleća. Ona puno znači i voćarima koji imaju sisteme za navodnjavanje jer je uvek bolji efekat kada imamo padavine koje su takođe neujednačene od mesta do mesta – napomenula je Jelena Kljajić.

Savet za vinogradare je da urade tretman protiv plemenjače, upravo zbog padavina, dok oni koji imaju jabuku treba da je tretiraju protiv venturije.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!