realizacija

cross-health

U Srpskoj Crnji održana je početna konferencija prekograničnog projekta CROSS-HEALTH, koji donosi konkretne benefite građanima – od besplatnih preventivnih pregleda do nabavke savremene medicinske opreme i unapređenja zdravstvenih usluga.

Početak realizacije projekta „Poboljšanje pristupačnosti i efikasnosti centara za skrining u prekograničnom području opština Sečanj, Nova Crnja i Deta – CROSS-HEALTH“ obeležen je u Srpskoj Crnji, uz prisustvo predstavnika lokalnih samouprava, zdravstvenih ustanova i partnera iz Rumunije.

Reč je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj da približi zdravstvene usluge građanima, omogući rano otkrivanje bolesti i podigne kvalitet zdravstvene zaštite u pograničnom regionu.

Predsednik opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, istakao je da ovaj projekat ima posebnu težinu za lokalnu zajednicu:

– Ovo je četvrti prekogranični projekat koji realizujemo i izuzetno je važan jer će veliki broj građana imati priliku da obavi preventivne preglede. Dobićemo i savremenu opremu koja nam nedostaje, što će značajno unaprediti usluge Doma zdravlja – naglasio je on, dodajući da opština već ulaže u dolazak specijalista, a da će nova oprema dodatno podići nivo zdravstvene zaštite.

Projekat je zvanično počeo sa realizacijom 22. avgusta prošle godine i trajaće do 21. februara 2027. a ukupna vrednost je 744.150,18 evra.

Daničić je podsetio i da je Nova Crnja već nagrađena povodom 20 godina prekogranične saradnje Srbije i Rumunije, izrazivši uverenje da će ovaj projekat biti najuspešniji do sada.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

V.d. direktora Doma zdravlja Nova Crnja, dr Mladen Budović, podsetio je na uspešnu saradnju iz prethodnog perioda.

– Pre desetak godina, kroz sličan projekat dobili smo oftalmološki kabinet. Ovaj projekat donosi novi iskorak – kako kroz adaptaciju prostora, tako i kroz nabavku savremene medicinske i tehničke opreme – rekao je Budović.

Planirana je nabavka vozila sa rampom, ultrazvučnog aparata sa kardiološkom sondom, EKG aparata, aparata za merenje pritiska, defibrilatora, sterilizatora, analizatora za ispitivanje funkcije štitne žlezde, kao i IT opreme i nameštaja.

– Pregledi će biti dostupniji, a samim tim i zdravstvena zaštita kvalitetnija. Do sada smo ih radili parcijalno, a sada će sve biti sistemski pokriveno – dodao je on.

Sa rumunske strane, direktor bolnice u Deti, Alin Lapadatu, naglasio je značaj saradnje.

– Bolesti ne poznaju granice. Naši građani se suočavaju sa istim zdravstvenim izazovima i zato je ova saradnja ključna. Pored nove opreme za skrining i rano otkrivanje bolesti, veoma je važna i razmena znanja i iskustava između lekara – poručio je Lepedat.

Projekat CROSS-HEALTH obuhvata 6500 korisnika kao i podizanje svesti o značaju preventivnih pregleda, unapređenje dostupnosti zdravstvenih usluga, rano otkrivanje bolesti, kao i jačanje saradnje zdravstvenih ustanova sa obe strane granice. U skladu s tim, biće održano 17 bazara zdravlja, edukacije u 19 škola u sve tri opštine, kao i tri treninga za lekare.

Poseban akcenat stavljen je na besplatne preventivne preglede uz korišćenje savremene medicinske opreme, što će direktno uticati na bolje zdravlje stanovništva u ovom regionu.

FOKUS NA PREVENCIJI

Besplatni preventivni pregledi i skrining usmereni su na najčešće zastupljena oboljenja: kardiovaskularne bolesti, bolesti štitatste žlezde, dijabetes, karcinome pluća, prostate i debelog creva.

sednica-realizacija-budzet-(6)

Na sednici, većinom glasova odbornika, usvojena je odluka o konsolidovanom izveštaju o izvršenju odluke o budžetu od januara do septembra. Ukupna planirana sredstva u 2025. godini su četiri milijarde i 112 hiljada dinara, a za prvih devet meseci realizovano je dve milijarde 773 hiljade dinara odnosno 67 procenata, što je više u odnosu na isti period 2024. Rashodi su iznosili dve milijarde 679 miliona dinara što čini 65 odsto, istakla je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

 

 

-Realizacija budžeta je solidna i procenat od 67 odsto i veći je kod najvažnijih stavki u budžetu. Rudna renta naplaćena je u iznosu od 272 miliona, a  prošle godine u istom periodu bila je za devet miliona dinara viša. Investicije su ostvarene u iznosu od preko 317 miliona. Završeni su radovi u slivu Moravske, rekonstrukcija ulice Mihajlo Pupin, krov vrtića „Medenjak“ u Sajanu, dečije igralište preko puta KSC „Jezero“. Uplaćene su i privremene situacije za mini postrojenja za prečišćavanje vode po selima sa preko 20 miliona, završena je sanacija svlačionica u KSC „Jezero“, nastavljeni su radovi u Opštoj bolnici – rekla je Jakšić Kiurski.

 

Tekuća godina drugačija je u odnosu na sve prethodne, precizirao je prvi čovek grada:

– Bez obzira na sve loše uslove nismo dozvolili da bilo šta u gradu stane, iako je bilo pokušaja da nas uspore. Još jednom pozivam na odgovornost sve one koji su pokušali da nas uspore jer ništa dobro nije proizašlo iz toga.

Podsećajući na ono što je urađeno u 2025. godini gradonačelnik Mladen Bogdan  dodao je da očekuje da se očekuje završetak investicije na izgradnji mini postrojenja za prečišćavanje vode na selima, da je u toku sveobuhvatna rekonstrukcija Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a isti posao, po okončanju javne nabavke, očekuje se i u školi „Feješ Klara“. Među ulaganjima u obrazovanje istaknuta je rekonstrukcija fasade škole „Vuk Karadžić“, uređenje krova SSŠ „Miloš Crnjanski“, zvučnu izolaciju u OMŠ „Slobodan Malbaški“, kao i sredstva za Tehničku i školu „Sveti Sava“.

 

-Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu finansira se sa oko 300 miliona dinara. Radovi su započeti tokom leta i trenutno su u zastoju jer je u toku otklanjanje problema koje stvaraju podzemne vode na ovom terenu. U narednom periodu oni će biti nastavljeni, a mi smo svakodnevno u kontaktu sa nadležnim Ministarstvom  – pojasnio je Bogdan i napomenuo da od ove jeseni, zahvaljujući ulaganjima, nema liste čekanja za upis u vrtiće.

Navodeći ulaganja istaknuta je kompletna rekonstrukcija Kulturnog centra i radovi na fasadi ovog objekta, pošumljavanje u gradu i selima, primarna selekcija otpada i dobijanje novih kanti u domaćinstvima, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, poljoprivredu, sela, socijalnu zaštitu, zdravstvo, ekologiju.

 

Odbornici opozicije izneli su primedbe na, kako su rekli, iznetu tvrdnju gradonačelnika da zbog blokada nije bilo više priliva u budžet.

-Oni koji su od svih građana uzeli 260 miliona dinara za nepostojeći put od Iđoša do Ade govore nam kako treba da radimo. Da nismo ulazili u sve pravne postupke oko spornog puta rekli bi da nismo  hteli da iskoristimo sva zakonska sredstva. Zapitajte se da li su svi vaši postupci, blokade, pištanje i šištanje, doprineli boljem životu bilo kog građanina Kikinde – odgovorio im je Mladen Bogdan.

A.Đ.

error: Content is protected !!