радови

1000095275

Gradonačelnik Mladen Bogdan obišao je radove na izgradnji mini-postrojenja za kondicioniranje pijaće vode u Nakovu i Banatskom Velikom selu.

U Nakovu su završeni građevinski i mašinski radovi, dok su u Banatskom Velikom Selu postavljeni rezervoari.

– Radovi napreduju dobrom dinamikom, u šta smo se uverili na terenu. Očekuje se da stanovnici oba sela veoma brzo dobiju čistu pijaću vodu u skladu sa svim važećim standardima. Projekat je od suštinskog značaja za Grad Kikindu, i kao odgovorna lokalna samouprava, u saradnji sa Pokrajinskom vladom, nastavljamo da ulažemo u unapređenje kvaliteta života u seoskim sredinama- rekao je Bogdan.

Podsetimo, u prvoj fazi rešavanja problema pijaće vode u selima, predviđena je izgradnja mini postrojenja u četiri sela. Pored Nakova i Banatskog Velikog Sela, još u Mokrinu i Iđošu.

Narednom fazom, kako je ranije najavljeno, biće obuhvaćeno preostalih pet mesnih zajednica.

R. K.

U ponedeljak, 24. marta bez struje će od 9 do 10 sati biti ulica Iđoški put u Kikindi. Istog dana od 10, do 12 časova električne energije neće imati domaćinstva u Mokrinu u ulici Anđe Ranković.

Zbog planiranih radova na električnoj mreži u sredu, 27. marta od 8.30 do 13.30 sati bez struje će biti čitavo selo.

 

struja-radovi

U petak, 21. marta,  domaćinstva u ulici Sime Šolaje od Stojana Matića i Stanka Opsenice prema kraju sela, neće imati struju od 9 do 11 sati.

U slučaju ranijeg završetka planiranih radova, Elektrodistribucija  zadržava pravo da uključi napajanje korisnika pre planiranog vremena. Usled  loših vremenskih uslova, radovi se mogu odložiti.

reformska-crkva-(5)

Reformatska crkva u Kikindi osnovana je davne 1878. godine. Sama crkva u Dositejevoj ulici izgrađena je 1912. godine, a godinu dana kasnije arhitekta Ede Mađar iz Segedina projektovao je Molitveni dom. Vrh tornja, koji se već već nekoliko meseci obnavlja, sedamdesetih godina prošlog veka morao je da se demontira jer je bio visoke 29 metara i 70 centimetara, saznajemo od sveštenika Čabe Kovača.

-U Kikindi postoji desetak vernika reformatske veroispovesti i bogosluženja se obavljaju pored crkve u Molitvenom domu. Toranj je predstavljao bezbednosni rizik s obzirom na to da je zub vremena učinio svoje. Osim toga i vernici, iako ih je malo, izrazili su želju da se on obnovi – saznajemo od sveštenika Kovača.

Crkva se koristi se jednom godišnje.

-Radove finansira sama crkva. Imamo zemlju koju izdajemo i sav prihod se troši na funkcionisanje crkve. Pored je i Parohijski dom u kom su nekada živeli sveštenici. On je u veoma lošem stanju, a kako je pod zaštitom Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice, za njegovu sanaciju potrebna su znatna sredstva. Sama zgrada u kojoj je crkva je u dobrom stanju – kaže naš sagovornik.

Kikindska Reformatska crkva nakon osnivanja funkcionisala je pri Evangelističkoj crkvi, a potom i u okviru Gimnazije. Nekada je bila škola s obzirom na to da se nakon četiri razreda osnovne išlo osam godina u Gimnaziju.

-Crkva nema naziv. Iz Biblije, po apostolu Pavlu, shvatamo da je mesto bogosluženja ono na kom se sakupe vernici. Crkva je samo objekat u kom se okupljamo. Zgrada kao zgrada, odnosno crkva Božija nema drugu funkciju – pojasnio je sveštenik Čaba Kovač.

Zgrada i sva imovina u koje potpada i 67 jutara zemlje nacionalizovano je 1952. godine. Iako je sve vraćeno restitucijom, nikada se zajednica nije oporavila od pomenutih promena. Crkva je izgrađena u transilvanijsko-secesionističkom stilu. U unutrašnjosti nema ikona, kipova ili slika jer propovedaju pismenost i čitanje Biblije, a ne da se od slika stvaraju priče.

META LOPOVA

Crkva je tokom godina često bila na meti lopova i provalnika. Provalnici su najčešće ulazili u Parohijski dom. Pre 18 godina ukradene su stare knjige i sakralno obredno posuđe. Poznat je i slučaj kada je 2008. godine ciglama oštećena vrata i kada su razbijeni prozori na parohijskoj zgradi.

A.Đ.

idjos-radovi

Uređenje Doma kulture, tačnije zamena krova, najvažnija je investicija koja je realizovana prošle godine u Mesnoj zajednici Iđoš.

-Najbitnije je bilo da se krov uradi na delu koji je bio i najkritičniji, a posao je obuhvatio i deo krova stare zgrade Zadružnog doma gde su zamenjeni i prozori. Popravljen je i deo oko odžaka gde je i najviše prokišnjavalo. Stavljeni su novi limovi i stari crep zamenjen je novim. Orezali smo i stabla čije grane su jednim delom bile uzrok lošem stanju crepova. Zgrada je stara i prokišnjavala je, tako da su se sada stekli uslovi da radimo na unutrašnjosti – istakla je predsednica Saveta MZ Iđoša Ivanka Grujić.

Radovi su finansirani u okviru donacije NIS-a vredne dva miliona dinara, i u okviru projekta ofarbani su prozori i vrata, a saniran je i deo fasade i sam ulaz u Dom kulture.

-Restauriran je i spomenik u centru sela, posvećen žrtvama Drugog svetskog rata. Očišćen je i postavljene su nove ploče s obzirom na to da su stare počele da otpadaju i nisu bile stabilne. Ovaj posao je važan zbog bezbednosti jer se deca često igraju u ovom delu centra. Od prošle godine imamo i novi prostor u kom se nalazi mesna biblioteka – napominje naša sagovornica.

U protekle tri godine značajna sredstva, 12 miliona dinara, uložena su u bolje uslove rada u Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu. Radovi su finansirani iz gradskog budžeta i pokrajinskih sekretarijata, a nova oprema dobijena je na konkursima republičkih ministarstava. Adaptirane su učionice, sanitarni čvorovi, kabineti i sve što je bilo potrebno. Prošle godine postavljeni su novi podovi u učionicama, hodnicima i prilazima školi, učionice su, kao i hodnici, okrečeni, opremljena je školska biblioteka i formiran je kabinet za tehniku i tehnologiju .

U planu za ovu godinu je da se uradi drugi deo krova na Domu kulture.

 

-Neophodno je zameniti deo dotrajalih nosećih greda i crep koji napukao. Zgradu koriste sva udruženja građana, a deo prostorija na spratu je neiskorišćen. Ideja je da se u jednoj od njih otvori kutak za decu, kao i da se u delu prostora otvori etno soba ili mini muzej jer imamo znatan broj starih predmeta koji svedoče o istoriji sela – dodala je Ivanka Grujić.

ULICE I TROTOARI

U ovom mestu nadaju se da će u narednom periodu presvučen asfalt u dvema ulicama.
-Putevi su u dobrom stanju, osim u ulicama Zmaj Jovinoj i Karađorđevoj. Takođe imamo i ulicu, Jamurska, koja nikada nije rađena, ima zemljani put u dužini od 250 metara, te planiramo i ovde da uradimo asfalt -otkriva naša sagovornica.

U planu je i sanacija trotoara u delu glavne ulice, ispred Doma kulture, zgrade Lova i dela kod crkve. Postoji i inicijativa Iđošana za izgradnjom nekoliko parking mesta ispred ambulante Doma zdravlja.

A.Đ.

 

 

vodovod-baranda-1

Zbog radova na vodozahvatu u danas, 12. februara,  bez vode će biti meštani Banatskog Velikog Sela od 10 do 14 časova.

Za sve informacije dostupan je telefon pozivnog centra JP „Kikinda“ 062/tok8844888. JP „Kikinda“ se zahvaljuje na strpljenju i razumevanju.

radovi-kck-2

Unutrašnjost Kulturnog centra u Kikindi dobija potpuno novi izgled. Rekonstrukcija teče dobrom dinamikom na zgradi izgrađenoj sredinom 19. veka i jedan je od reprezentativnih objekata u pešačkoj zoni.

-Radovi su započeli pre više od dva meseca i njima je obuhvaćena adaptacija foajea, reparacija stepeništa, hodnika, zamena unutrašnje stolarije, toaleta, podova, elektro i molersko-farbarski radovi – istakao je v.d. direktora Marko Markovljev. – Sredstva za sveobuhvatnu rekonstrukciju obezbedili su Ministarstvo kulture i lokalna samouprava od čega je 10 miliona dinara obezbedilo pomenuto Ministarstvo, a Grad učestvuje sa tri miliona dinara.
U prethodnom periodu adaptirane su i sanirane sve prostorije unutar Kulturnog centra.

Centralni deo nije bio rekonstruisan i sada je došao red i na ove radove.

-Želja nam je da se svi naši korisnici i posetioci osećaju prijatno kada dođu, a siguran sam i da će biti ponosni po okončanju radova – dodaje naš sagovornik.

Sam ulaz u ovu ustanove kulture krasiće i nova skulptura.

-U saradnji sa arhitektom Arankom Blat i vajarom Jovanom Blat došli smo na ideju da u centralnom delu stepeništa postavimo monumentalnu skulpturu. Ona će biti visok oko sedam metara i ispuniće deo stepeništa. Skulptura, drvo biće izrađeno od čelika, a nju će krasiti ptice od terakote i to ptice koje se mogu videti u Kikindi i okolini. Tako će na drvetu moći da se vide vrapci, sove, detlići i druge ptice. Izrada skulpture je u toku i vrlo brzo biće postavljen prvi deo – otkrio je Markovljev.

Najzahtevniji radovi su završeni i očekivanja su da će rekonstrukcija biti završena u narednih mesec dana.

-Posetioce i naše korisnike očekuje još jedno iznenađenje. Naime, rekonstrukcijom plafona, tačnije skidanjem slojeva farbe koje su decenijama bile na tu, došli smo do originalnog maltera na kom se vidi da je bio iscrtan. U saradnju sa Međuopštinskim zavodom za zaštitu spomenika, urađeni su šabloni originalnih ukrasa i ponovo smo vratili dekorativni moleraj koji nekada bio svojstven za ovakve objekte. Identičan je onom iz vremena kada je zgrada sagrađena, a boje su modernije, u skladu sa današnjim vremenom. Ovo je najtemeljnija obnova ove zgrade koja je jedna od najstarijih u centru Kikinde, a nadamo se da može da bude i jedna od najlepših, kakva je nekada i bila – kaže Marko Markovljev.

Sva vrata su zamenjena, kao i podovi. V.d. direktor Kulturnog centra osvrnuo se i na radove u prethodnom periodu:

– Prošle godine u ovo vreme zamenjen je krov Kulturnog centra. Površina od oko 1.800 kvadratnih metara ima novi izgled, a radove čija je vrednost 24 miliona dinara zajednički su finansirali Ministarstvo kulture i lokalna samouprava. Radovi na krovu bili su i osnova za sanaciju objekta i iznutra. Pre toga završena je adaptacija sale u kojoj sada ima 120 mesta, kao i baletske sale koja je bila u lošem stanju. Postavljena je i nova kapija na objektu, a uređen je i ulaz.

I pored toga što su u toku radovi programi Kulturnog centra realizuju se u drugim prostorima. Sve ustanove kulture izašle su u susret, a časovi Osnovne baletske škole i baletskog zabavišta odvijaju se u Osnovnoj školi „Feješ Klara“.

A.Đ.

vizitorski-centar

U okviru Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“ u Mokrinu u toku je realizacija projekta kojim će biće unapređena ova prirodna oaza. Sredstva su obezbeđena na konkursu Ministarstva za zaštitu životne sredine, saznajemo od Bogice Božina, predsednika Lovačkog udruženja „Perjanica“, u čijoj nadležnosti je prirodno dobro.

-Dobili smo četiri miliona dinara od čega je tri miliona obezbedilo nadležno Ministarstvo, a milion lokalna samouprava. U okviru vizitorskog centra biće ugrađeni solarni paneli i izgradiće se učionica na otvorenom. Investicija će omogućiti da posetioci mogu da borave u ovom delu rezervata, kao i da organizuju stručne skupove na kojima će im biti omogućeno da putem projektora prikazuju sve što je vezano za temu. Kako na ovoj lokaciji nema struje putem solarnih panela ona će biti dostupna – pojasnio je Božin
Eko salaš „Jaroš“ izgrađen je u blizini severne granice rezervata nedaleko od naselja Mokrin. Sadrži dve zatvorene prostorije, središnju terasu i visoku kulu za posmatranje terena. Ukupno može da primi između 30 i 50 posetilaca.

 

Na pašnjacima trenutno ima devet droplji, od kojih je sedam ženki, jedan mužjak i od prošle godine pojavio se još jedan mladi mužjak koji je odlučio da ostane.

-Projekat se mora završiti do kraja marta jer tada počinje parenje. Lovci udruženja „Perjanica“,konstantno se bore za opstanak ove veličanstvene ptice. Lovočuvari obilaze, čuvaju gnezda i vode računa o broju i njihovom stanju. Svadbena igra mužjaka počinje sredinom marta ili početkom aprila i traje do kraja maja – napomenuo je Božin.

Jedna od najvećih ptica Evrope, velika droplja, smestila se na najočuvanijem i najvećem stepskom području Srbije. Pašnjaci velike droplje su specijalni prirodni rezervat sačinjen od stepskih, slatinskih, livadskih, močvarnih i oraničnih ekosistema, sa retkim biljnim i životinjskim vrstama. Ovo područje je jedino stanište ove ptice u Srbiji i jedno je od retkih staništa u Evropi i svetu.

Velika droplja je jedna od najkrupnijih ptica naše faune, impozantan mužjak može da dostigne dužinu do 100 centimetara, težinu do 16 kilograma, a raspon krila doseže čak 2,5 metra.

A.Đ.

veliko-selo-ljudi-2

Tokom prošle godine Mesna zajednica Banatsko Veliko Selo pomogla je postavljanje rasvete u hramu Svetog Vasilija Ostroškog, a u martu je otvoren i novi prostor FK „Kozara“.

-Reč je o donjem spratu objekta koji je uređen po najmodernim standardima. Za ovaj posao lokalna samouprava izdvojila je 15 miliona dinara. Gornji sprat će takođe biti završen, što je u dugoročnijem planu. Predstavnici sela i grada pomogli su i akciju poljoprivrednika koji su ravnali atarske puteve u našoj katastarskoj opštini i tom prilikom uređeno je oko 70 kilometara puteva. Očišćena je i deponija i posut je sloj zemlje, za šta je utrošeno osam miliona dinara. Pošumljavanje koje je planirano je odloženo s obzirom na to da je vrlo brzo nakon čišćenja izniklo novo smetlište – kaže Mira Pećanac, predsednica Sveta MZ.

Uređen je i deo krova iznad ulaza u prostorije mesne zajednice koji je prokišnjavao, a sređen je i plafon i krov iznad prostorija u koje koriste članovi KUD -a „Marija Bursać“, nekadašnja bioskopska sala. Sređena je i sala za venčanja, ima novu rasvetu, pod, okrečena je i može da se koristi i za sastanke i druge događaje.

-U ovoj godini u planu je izgradnja mini postrojenja za preradu pijaće vode što će biti jedna od najvećih i najvažnijih investicija u selu u prethodnoim godinama. Pored toga zameniće se deo vodovodnih cevi i kompletan ovaj projekat mesna zajednica ne bi mogla da realizuje bez grada, ali i Pokrajine. Očekujem da ćemo urediti i deo trotoara i kolovoza koji su u lošem stanju, kao i mostić u Omladinskoj BB koji spaja delove sela, kao i kanal u ulici Marka Oreškevića koji odvodnjava višak voda. Cilj nam je da se i unapredi centar sela ispred zgrada u Omladinskoj ulici zacevljenjem kanala – istakla je predsednica Saveta MZ.

 

Mesna zajednica pomaže i funkcionisanje 12 udruženja. Sva dobro rade i trude se da organizuju manifestacije koje će doprineti promociji Banatskog Velikog Sela.

-U proteklom periodu imamo i zainteresovanih mladih bračnih parova za kupovinu kuća u selu. Nadam se da će ih biti još više i da će se i oni priključiti udruženjima – dodala je Mira Pećanac.

Velikoselci se iskreno nadaju da će moći da se obezbede sredstva od Ministarstva za brigu o selu kako bi se u selu otvorio ugostiteljski objekat u kom će se meštani okupljati.

A.Đ.

vodovod-baranda-1

Zbog radova na vodovodnoj mreži koji podrazumevaju izradu čvorišta na vodozahvatu u Banataskom Velikom Selu, sutra 31. januara, bez vode će ostati meštani pomenutog sela,  od 7:30 do 15 časova.

Mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije, na raspolaganju je broj pozivnog centra 062/8844888.

U slučaju loših vremenskih uslova, radovi će se pomeriti za ponedeljak. Iz JP “Kikinda” zahvaljuju na strpljenju i razumevanju.

 

error: Content is protected !!