први светски рат

akademija-prvi-sv-rat

Povodom obeležavanja 107 godina od oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad u Kulturnom centru organizovana je svečana akademija pod nazivom „Odlučujuće pobede srpske vojske 1918-te“.

General major Milorad Stupar, savetnik predsednika Srbije za vojna pitanja i predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca Srbije 1990-1999. okupljenima je predstavio istorijske činjenice o oslobađanju Vojvodine 1918. godine, kao i šta je prethodilo ujedinjenju Vojvodine sa Kraljevinom Srbije.

-Banat je oslobodila Moravska divizija, Bačku je oslobodila Dunavska divizija, a Srem Drinska divizija prve armije. Među vojnicima je bila i 21.000 srpskih dobrovoljaca iz Srema, Bačke, Banata, Bosne i Dalmacije koji su se predavali na ruskom frontu. U Rumuniji su formirane prva i druga dobrovoljačka jedinica koja se borila na strani Rumuna, pa u Dobrudži postoji i spomenik srpskom vojniku. Posle toga su ove jedinice prebačene na Solunski front koji je probijen 15. septembra 1918. godine srpskom vojskom. Srpska vojska, pored toga što je oslobodila Vojvodinu, omogućila je i da se ostvare politički zahtevi srpskog naroda da se ujedine. Opredeljenje je bilo pripajanje Srbiji.  – rekao je general major Stupar.

Stanje u južnoj Ugarskoj u to vreme predstavio je penzionisani pukovnik Sreten Egić.

Okupljene je pozdravio i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Dan oslobođenja Kikinde je izuzetno važan datum u našoj istoriji. Nijedan narod na kugli zemaljskoj nije dao toliki danak u krvi u borbi za slobodu. Naša dužnost, kao potomaka, je da se sećamo i da ne dozvolimo da se zaborave hrabrost i junaštvo naših predaka – dodao je Popeskov.

A.Đ.

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

NatalijinaRamonda

Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na dan kada je 11. novembra 1918. godine u 11 sati, nakon četvrogodišnjeg Velikog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, potpisano primirje, u posebnom vagonu u blizini gradića Kompjenj.

Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu koji se nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

Iako se Dan primirja u Srbiji obeležava kao državni praznik od 2012. godine, Natalijina ramonda se koristi od 2013. godine, a simboliše vasksnuće Srbije i stradanja kroz koja je prošao srpski narod tokom i posle Prvog svetskog rata.

U Velikom ratu je Srbija izgubila 1,24 miliona ljudi, odnosno 28 odsto celokupnog stanovništva po popisu iz 1914. godine.

Oslobodjenje a

U Kikindi su danas obeležene 104 godine od oslobođenja u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad. Položeni su venci na spomen-kosturnicu na Železničkom groblju i, u holu Gradske kuće, kod spomen ploče brigadiru Dragutinu Ristiću. Ristić je bio vođa pešadijskog Gvozdenog puka „Knjaz Mihajlo“ koji je ušao u Kikindu 20. novembra 1918. godine.

Komemorativni skup održan je na Železničkom groblju, kod spomenika koji je podignut za 184 preminula tokom Prvog svetskog rata. Među njima su: 64 Srba, 62 nastradalih ruskih vojnika i 21 Rumun – generali, lekari, naučnici, prosvetari i pisci, oni koji su u vreme Velikog rata utočište pronašli u Kikindi.

Obeležavanju godišnjice prisustvovali su predstavnici boračkih organizacija, Vojske Srbije i lokalne samouprave, predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i načelnik Gradske uprave, Dragiša Mihajlović.

Mladen Bogdan istakao je da je, sve do 2012. godine i promene politike, sećanje na jedan od najvažnijih događaja u istoriji grada bilo nepravedno zapostavljeno.

– Srbi u Gvozdenom puku izvojevali su velike bitke u Prvom svetskom ratu. Zaslužili su da im se odaju priznanje i počast jer su se borili za oslobođenje grada i ove zemlje, što je dovelo i do ujedinjenja srpskog naroda u jednu državu. Prilika je i da poručimo novim generacijama da ne treba da se stide vojske, da ih pozovemo na dobrovoljno služenje vojnog roka, i da promovišemo našu vojsku kao stub odbrane zemlje. I danas su pred nama teške odluke koje, u interesu našeg naroda, samo ujedinjeni možemo da donosimo; da, ako je moguće, sarađujemo i sa Istokom i sa Zapadom, ali da sačuvamo Srbiju i srpski put. Najvažnije je da očuvamo mir i nezavisnost – rekao je Bogdan.

Profesor Lazar Demić podsetio je na istorijske okolnosti na ovim prostorima u toku Prvog svetskog rata.

– Dok su kikindski Mađari i Nemci svoje probleme sa Carevinom bili rešili Austrougarskom nagodbom 1867. godine, položaj Srba ostao je politički neprihvatljiv. To je razlog zbog kojeg su srpski buržoaski elementi u Kikindi, oni koji su mogli da uzdrmaju i zatalasaju nezadovoljne, bili hapšeni, odvođeni u logore širom Mađarske, mnogi su internirani. Jedan od najzloglasnijih zatvora u koji su odvođeni bio je „Čilag“ u Segedinu. Stanovništvo u Kikindi je o ratu izveštavala nemačka i mađarska štampa, razume se, netačno. Kada su Srbi, 1917. godine, počeli da se vraćaju, saznalo se i da Centralne sile gube na frontu, što je uticalo na to da srpsko stanovništvo počne da se mobiliše. Prihvatali su obaveznu mobilizaciju, njih su slali na Istočni front, u Galiciju, gde su se predavali i osnivali svoje oslobodoilačke odrede. Prethodnica srpske vojske, na čelu sa kapetanom Gudovićem, u Kikindu je ušla 18. novembra, a dva dana kasnije stigao je i pešadijski puk brigadira Dragutina Ristića. On je i preuzeo vlast u gradu, što je izazvalo neopisivu radost i slavlje. Narednih dana, na zboru Srpskog narodnog veća, izabrana su šestnaestorica Kikinđana koji su predstavljati grad na Velikoj narodnoj skupštini. Niškom deklaracijom, 1. decembra, Srbi su priključeni matici i ostvaren je srpski san – ispričao je  profesor Demić.

Tog 20. novembra, pre 104 godine, oslobodioce je, na Železničkoj stanici dočekao veliki broj građana koji su ih i dopratili do centra grada. Dragutin Ristić je prvo ušao u crkvu, a zatim i u Gradsku kuću, sa čijeg balkona se obratio Kikinđanima, donoseći im vesti o slobodi.

prvi svetski rat

Danas se u Srbiji i širom sveta nizom manifestacija obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, a u znak sećanja na trenutak kad je primirje stupilo na snagu.

Dan primirja kao državni praznik ustanovljen je u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u 11.00 sati potpisano primirje u Prvom svetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.

Kao glavni motiv za amblem ovog praznika u Srbiji koristi se cvet Natalijina ramonda.

Reč je o zaštićenoj vrsti koja je poznata i kao “cvet feniks” jer čak i kada se potpuno osuši, ako se zalije, može da oživi zbog čega je i izabrana za simbol obeležavanja ovog značajnog datuma – da ukazuje na uzdizanje srpske države iz pepela i iskušenja kroz koja je naš narod prošao u Prvom svetskom ratu.

Dan primirja sugrađanima je čestitao gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač:

-Srbija je uvek bila zemlja ponosnih, časnih i hrabrih ljudi. Današnji dan slavimo kao dan pobede i dan slobode, sa nadom da smo dostojni potomci svojih slavnih predaka. Čestitam Vam Dan primirja u Prvom svetskom ratu.

 

 

 

 

 

 

error: Content is protected !!