praznik

sveta-petka

Sveta Petka praznuje se 27. oktobra, a prenos njenih moštiju iz Bugarske u Srbiju obeležava se danas 8. avgusta.

Praznik Trnove Petke spada u nepokretne, svake godine slavi se 8. avgusta po gregorijanskom ili 26. jula po julijanskom kalendaru.

Taj dan se veoma poštuje u srpskom narodu, i ako nije zapovedni praznik (crveno slovo). Ponegde se proslavljaju i zavetine i manastirske slave.

Na Trnovu Petku, koja je ženski praznik, žene ne bi trebalo da mese, kuvaju, peru veš, iznose pepeo ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnev svetiteljke. Prema narodnom verovanju na praznik Trnove Petke ne radi se, da tokom godine ne bi trnule ruke. Devojke, veruje se, treba da beru cveće i njime kite kuće kako bi u domovima vladala sloga i mir. Devojčicama se oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.

luna-park

U susret 1. maju, koji se tradicionalno provodi u prirodi, najpopularnija izletišta na teritoriji grada: Simićev salaš, Vodice, Staro jezero, prostor nekadašnje Kvantaške pijace, ali i druge zelene površine biće uređene i tretirana protiv krpelja.

-Apelujem na sve sugrađane, da prilikom boravka u prirodi, ne zaborave da sav otpad sakupe i odlože u kontejnere kojih će biti dovoljan broj – ističe Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. – Takođe, svi koji će praznik provesti na izletištima treba da se ponašaju odgovorno, da ne lome i ne seku grane, nego da sa sobom ponesu sve što im je neophodno za potpalu vatre i pripremu hrane. I sav mobilijar treba da čuvamo.

Luna park, tezge za prodaju robe i ugostiteljski sadržaji biće dostupni od 29. aprila do 2. maja, na delu starog puta za Iđoš, od ulaza iz Nemanjine ulice do izlaza na Srbobransku ulicu.
Prostor namenjen za postavljanje uređaja i aparata za luna-park biće sa desne strane starog puta za Iđoš. Tezge sa polovnom robom nalaziće se od ulaza iz Nemanjine ulice do ulaza iz Srbobranske ulice. Prodaja mešovite robe, roštilja i pića biće sa leve strane starog puta za Iđoš, od ulaza iz Nemanjine ulice do izlaza na Srbobransku ulicu.

Luna park i privremene ugostiteljske bašte, radnim danima biće otvoreni do 22 časa, a neradnim do 24 sata.

A.Đ.

 

Uskrs-a

Uskrs, najveći hrišćanski praznik, ove godine zajednički obeležavaju i pravoslavni i katolički vernici. To se događa samo u godinama kada se poklope julijanski i gregorijanski kalendar. Prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos je, posle stradanja na krstu i sahrane, trećeg dana vaskrsao iz mrtvih. Ovaj događaj temelj je hrišćanske vere. Simbol je nade, iskupljenja i večnog života. Za sve vernike, to je dan radosti, duhovne obnove i zajedništva.

Vaskrsenje Hristovo pravoslavci i katolici obeležavaju svaki u skladu sa svojim verskim običajima, ali sa istom porukom: pobedom života nad smrću, ljubavi nad mržnjom i svetlosti nad tamom.

Za pravoslavne vernike, Uskrs dolazi nakon dugog posta i Velike nedelje, koju su obeležili molitva, sabranost i tišina. U ponoć su služene Vaskršnje liturgije, a vernici se pozdravljaju sa: „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“.

U domovima se pale sveće i trpeza je bogata. Prvo jaje, čuvarkuća, čuva se do narednog Uskrsa. Porodice se okupljaju, a deca se takmiče u tucanju jajima.

Katolički vernici Uskrs su dočekali sinoć, na velikoj subotnjoj misi, u znaku svetlosti i vatre. I kod njih se praznik proslavlja molitvom, porodičnim ručkom i radošću. U mnogim katoličkim domovima tradicionalno se pripremaju jela i daruju uskršnji paketići deci, a u dvorištima se traže skrivena jaja.

„Smrću smrt pobedi, i onima u grobovima život darova“ – peva se u pravoslavnim hramovima, podsećajući da su vera i nada snažnije od tame i da Uskrs nije samo tradicija, već i poziv da budemo bolji, hrabriji i bliskiji jedni drugima.

Iako običaji mogu biti različiti, poruka je ista – praznik obnove, ljubavi i života. U zajedničkom Uskrsu pravoslavnih i katolika vidi se snaga duhovnog jedinstva i poruka da svetlost uvek dolazi.

8-mart-1

Prijatno iznenađene i obradovane bile su danas brojne sugrađanke kojima je Dan žena, uz ruže i osmeh, neočekivano, lično čestitao i gradonačelnik Mladen Bogdan.

Gradonačelnik je obišao brojne sugrađanke – u zdravstvenim ambulantama, bolnici, hitnoj službi, banci, tržnom centru i drugim trgovinskim radnjama, a ovakav lep znak pažnje ukazao je i prolaznicama na ulici…

Dame su bile pozitivno iznenađene džentlmenskim gestom prvog čoveka grada, koji im je izmamio osmehe na licima.

„Vi koje ste stub porodice, društva i napretka, svojim radom, ljubavlju i upornošću svakodnevno doprinosite razvoju našeg grada, čineći ga boljim i toplijim mestom za život. Vaša hrabrost, mudrost i istrajnost inspirišu sve nas da težimo pravednijem i ravnopravnijem društvu.
Neka vam ovaj dan donese radost, poštovanje i zahvalnost koje zaslužujete – danas kao i svakog dana u godini. Sa zajedničkom vizijom, stvaramo svet u kojem vaše ruke oblikuju budućnost, a vaša ljubav i briga grade temelje za generacije koje dolaze”; istakao je gradonačelnik čestitajući damama Međunarodni praznik žena.
 

 

 

 

SAOBRACAJ-POLICIJA

Povodom predstojećeg praznika Sretenje, saobraćajna policija će sprovoditi pojačanu kontrolu na putevima širom zemlje koja počinje danas, 14. februara i trajaće do 17. februara.

Akcenat će biti na otkrivanju i sankcionisanju prekršaja koji najviše doprinose saobraćajnim nezgodama i težini njihovih posledica, kao što su prekoračenje dozvoljene brzine, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, nepropisno preticanje i nekorišćenje sigurnosnog pojasa.

Tokom prošlogodišnjeg praznika Sretenje,  od 14. do 17. februara, u saobraćajnim nezgodama poginule su četiri osobe, dok je 140 učesnika zadobilo povrede. Uprkos merama pojačane kontrole, u ta četiri dana otkriveno je oko 20.000 saobraćajnih prekršaja.

JP-KIKINDA

JP „Kikinda” obaveštava korisnike svojih usluga da će zbog Dana državnosti Republike Srbije, raditi po izmenjenom rasporedu.

U subotu, 15. februara neće raditi blagajna na pijaci, a služba parkinga tog dana i u ponedeljak, 17. februara neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada.

Redovna naplata parkinga nastaviće se u utorak, 18. februara. Gradska pijaca će raditi redovno u subotu, nedelju i ponedeljak.

Službe vodovoda i kanalizacije dežuraće tokom praznika, a za sve informacije i eventualne kvarove dostupni je broj pozivnog centra 062/88-44-888.

Saint-Stephen-11cent

Drugog dana po Božiću, pravoslavni vernici obeležavaju sećanje na Svetog Stefana Prvomučenika. Ovaj praznik je crveno slovo u kalendaru.

Stefan je bio Jevrejin, i to pripadnik onog jevrejskog naroda koji su živeli u grčkim oblastima i govorili grčkim jezikom. Bio je u srodstvu sa apostolom Pavlom, koji u vreme Stefanovog mučeništva još uvek nije prihvatio hrišćansko učenje.

Stradanje Svetog Stefana zbilo se godinu dana posle silaska Duha Svetoga na apostole, odnosno više od godine dana od kada se Isus Hristos vazneo na nebo. Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva prvomučenikom.

Naziva se i arhiđakonom, jer je bio prvi od sedam đakona koje su sveti apostoli postavili na službu u pomaganju sirotinji u Jerusalimu.

Kako kaže biblijsko svedočanstvo, Sveti Arhiđakon Stefan bio je, kao i dvanaest velikih apostola, nadahnut silom Duha Svetoga. Činio je mnoga čudesa, pomagao ljudima i sva ta njegova dobra dela pominju se u Svetom pismu Novog zaveta. U toj prvoj godini po stradanju i Vaznesenju Hristovom, Sveti Stefan je ogromnom snagom svoje vere, svojih reči i dela, podsećajući na reči zakona i proroka Starog zaveta, dokazivao Jevrejima, svojim sunarodnicima, da su oni zaista ubili Mesiju, očekivanog toliko vekova.

Zbog toga je među svojim bližnjima imao mnogo neprijatelja, ali ih je uvek pobeđivao svojim jasnim i istinitim rečima. Kako nisu mogli drugačije sprečiti njegovo propovedanje, pribegli su, uz pomoć lažnih svedoka, kleveti da je hulio na Boga i Mojsija, baš kao što se zbilo i sa Isusom Hristom. Tako su narodne duhovne starešine pobunile narod protiv Svetog Stefana. Kao i Hrista, Stefana su lažno optužili i uhapsili. Posle hapšenja, usledilo je suđenje.

Na suđenju, Sveti Stefan je odlučno i razložno pobijao jednu po jednu klevetu lažnih svedoka. Izložio je, jasno i sa velikim poštovanjem, celu istoriju Izrailja od Avrama, koji je prvi dobio obećanje o dolasku Mesije do Mojsija, o kojem je govorio sa velikim strahopoštovanjem i uvažavanjem. No, istina o Mesiji još više je razgnevila svešteničke i narodne poglavare. U tom uzavrelom trenutku, Arhiđakon Stefan pogleda u nebo i to što je ugledao objavi svima prisutnima: „Evo, vidim nebesa otvorena i sina čovečjeg gde stoji s desne strane Boga.” To je razjarilo sve njegove sudije te Arhiđakona Stefana izvedoše iz grada i ubiše kamenjem.

Među prisutnim mučiteljima bio je i Stefanov rođak Savle. On je kasnije, iskreno se pokajavši, spoznao istinu o Gospodu Isusu Hristu, primio njegovo učenje i sveto krštenje, i ostatak zemaljskog života proveo kao apostol Pavle, propovedajući jevanđeljsku istinu, šireći Hristovu reč i osnivajući crkvene zajednice.

Kada je postradao Sveti Stefan je imao nešto više od 30 godina. Njegove poslednje reči su bile: „Gospode, ne uračunaj im greh ovaj“. Stefandan je bila krsna slava Nemanjića i veoma je rasprostranjena slava među Srbima.

oci

Poslednja nedelja uoči dana rođenja Isusa Hrista, posvećena je Očevima.

Očevima ili Ocima, završava se ciklus radosnih porodičnih praznika koji najavljuju rođenje sina Božijeg.

Kao što su se pre dve nedelje vezivana deca, pre sedam dana majke, sada je red na očeve.

Ceo dan provodi se u dobrom raspoloženju i slavlju, uz svečani, zbog Božićnjeg posta, obavezno posni ručak.

Najveći praznik očeva veoma se poštuje, naročito u seoskim sredinama. Oci podsećaju na to koliki je blagoslov biti otac, i telesni i duhovni. I kolika je obaveza, i pred Bogom i pred ljudima, biti primer svojoj deci, živeći pravednim životom.

Ponegde je običaj da se obiđu groblja i upali sveća preminulim očevima i precima, povezujući sve generacije roditelja i dece unazad, do starozavetnih očeva.

Danas se obeležava i sećanje na Svetih deset mučenika Kritskih i na Svetog Nauma Ohridskog Čudotvorca, učenika i nastavljača dela Kirila i Metodija, koji se za života proslavio isceljiteljskim moćima. Bio je jedan od utemeljivača medicine na našem tlu.

Dva dana pre Božića je Tucindan, kada se priprema hrana za Božić, na prvom mestu pečenica.

Nabavljaju se suve šljive, smokve, orasi, novčići i bombone koje će se na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će deca pokupiti pijučući.

“Božićnjar” se peče sutra, na Badnji dan, a jede na Božić, kao prva mrsna hrana posle šest nedelja posta.

Božić se slavi tri dana, 7, 8. i 9. januara, ali se kao praznični dani računaju i današnji Tucindan i sutrašnji Badnji dan.

Prema verovanju, danas domaćice pospremaju kuću. Ništa se ne daje niti iznosi iz kuće, jer će onda i preko cele godine stvari samo odlaziti iz tog domaćinstva. S druge strane, trebalo bi vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sledećeg Božića.

materice

Na Materice deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način, kao što su njih majke vezivale na Detinjce.

Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Deca joj čestitaju praznik, a majka onda deli deci poklone, i na taj način se odvezuje. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se odvezuju poklonima deci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima.
Simbolika praznika je jasna – priprema za doček Božića, koji je pomirio čoveka sa Bogom odrešivši ga veza grehova, donoseći nove veze, ljubavi za Boga.

Oci, Materice i Detinjci, posvećeni su porodici. Sprema se svečani, zbog Božićneg posta, posni ručak, koji okuplja celu porodicu.

error: Content is protected !!