praznik

spasovdan

Pravoslavni vernici obeležavaju Spasovdan, jedan od najznačajnijih praznika u crkvenom kalendaru, koji se uvek slavi četvrtkom, četrdeseti dan posle Vaskrsa.

Ovaj veliki praznik posvećen je Vaznesenju Gospoda Isusa Hrista, odnosno trenutku kada se Hristos, nakon vaskrsenja i četrdeset dana provedenih sa svojim učenicima, uzneo na nebo pred njihovim očima i blagoslovio ih podignutih ruku.

Praznik koji simbolizuje utehu i spasenje. U mnogim mestima širom Srbije ovaj praznik duboko je ukorenjen i u narodnoj tradiciji, pa se uz crkvene obrede čuvaju i brojni običaji koji se prenose generacijama.

Spasovdan nije samo crveno slovo u kalendaru, već praznik koji vernike podseća na veru, nadu, zajedništvo i poruku da Gospod nikada ne ostavlja svoj narod.

Zato se na ovaj dan često izgovara molitva: „Spasi, Gospode, narod Tvoj!“

djurdejvadan

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – praznik poznat u narodu kao Đurđevdan.

Đurđevdan je druga slava po broju proslavljanja u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je prolećnim praznicima.

Ovaj praznik smatra se za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve.

Na Đurđevdan ne valja spavati, „da ne bi bolela glava“, a ako je neko spavao „onda na Markovdan da spava na tom istom mestu“. Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro – „da će biti plodna godina“, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša – „da će leto biti sušno“. Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine

luna-park-3

Kikinđane i njihove goste danas očekuje bogat sadržaj, a u fokusu ovogodišnje praznične atmosfere biće – luna park. Od 28. aprila do 2. maja, duž starog puta za Iđoš, prostor je pretvoren u zonu zabave, mirisa roštilja i porodičnog okupljanja.

Luna park „Scorpions“, uz prateće tezge i ugostiteljske sadržaje, postavljen je od ulaza iz Nemanjine ulice do izlaza na Srbobransku, sa jasno organizovanim zonama – sprava za zabavu, prodaje robe i gastronomske ponude. Radnim danima radiće do 22 časa, a vikendom do ponoći, što će omogućiti posetiocima da u punoj meri uživaju u prazničnim večerima.

Ono što posebno privlači pažnju jesu noviteti u ponudi za adrenalinske entuzijaste.

-Pored već dobro poznatih atrakcija, posle više godina, vratila se „kamikaza“, jedna od najuzbudljivijih sprava, a upoznaćete se i sa „terminatorom“, rotirajućom klupom namenjenom mladima. Za ljubitelje klasike tu su dobro poznati „skorpion“ i autići za sudaranje, dok najmlađe očekuju tobogani, mali ringišpil, vozići i bandži za decu – saznajemo od Radisava Minića, preduzetnika i sekretara udruženja „Balkan“, vlasnika jedne od mašina u luna parku.

On ističe da je luna park deo dugogodišnje tradicije u Kikindi i da se iz godine u godinu trude da obogate ponudu, ali i održe pristupačne cene – žetoni su oko 300 dinara, uz mogućnost popusta za porodice sa više dece. Posebna pažnja posvećena je i inkluziji – deca sa invaliditetom imaće prilagođene uslove za vožnju i podršku osoblja.

Pored zabave, organizatori najavljuju i humanitarni aspekt – deo prihoda biće usmeren u dobrotvorne svrhe nakon praznika.

-Bezbednost je na visokom nivou – sve sprave poseduju ateste, a osoblje je obučeno u skladu sa važećim propisima – rekao je Minić.

 

T. D.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(1)

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 101 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo poginulih lica, a povređeno je 53 lica. Na teritoriji Policijske uprave Kikinda nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da tokom predstojećih praznika poštuju propise i ponašaju se odgovorno. U narednim danima očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja na svim važnijim putnim pravcima, kao i veće gužve prema turističkim centrima i izletištima.

U MUP-u napominju da tokom praznika raste broj saobraćajnih nezgoda koje izazivaju vozači pod dejstvom alkohola, zbog čega apelujeu da se ne upravlja vozilom pod dejstvom alkohola, kao i da zbog pojačanog intenziteta saobraćaja, svi pokažu strpljenje, izbegavaju prebrzu vožnju i nepropisna preticanja.

Pripadnici saobraćajne policije sprovodiće tokom praznika mere pojačane kontrole u cilju očuvanja bezbednosti saobraćaja, a fokus će biti na otkrivanju i sankcionisanju prekršaja koji najviše utiču na težinu posledica saobraćajnih nezgoda.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(9)

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda i praznika dogodile su se tri saobraćajne u kojima je nastala ukupna materijalna šteta u iznosu od 205.000 dinara.

Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom i nepostupanja po saobraćajnom znaku.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je sankcionisan 991 učesnik u saobraćaju. Istovremeno, iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključena 32 vozača, od kojih je sedam vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno  imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 54 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 770 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 136 ostalih prekršaja.

pravoslavlje-2

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 17. februara, molitveno se sećaju prepodobnih svetitelja Isidora Pelusiota i Nikolaja Studita, duhovnih podvižnika čiji su život i delo ostavili dubok trag u istoriji hrišćanstva.

Sveti Isidor Pelusiot – učitelj vrlinskog života i zaštitnik pisane reči

Sveti Isidor Pelusiot bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Rođen u bogatoj aleksandrijskoj porodici u Egiptu, napustio je svetovni život i posvetio se molitvi, podvižništvu i duhovnom poučavanju.

Poznat je po obimnoj prepisci – istorijski izvori navode da je napisao više hiljada pisama, u kojima je savetovao, tešio, ukorevao i duhovno poučavao savremenike. Njegove poruke naglašavale su da je važnije živeti vrlinski nego samo govoriti o vrlinama.

Zbog svog duhovnog i književnog nasleđa, smatra se zaštitnikom pisaca i svih koji se bave pisanom rečju, a njegove pouke i danas predstavljaju putokaz za duhovni razvoj i moralni život.

Sveti Nikolaj Studit – iguman, podvižnik i čudotvorac

Sveti Nikolaj Studit rođen je 793. godine na Kritu. Već u detinjstvu izučavao je Sveto pismo, a kasnije je stupio u čuveni Studitski manastir u Carigradu, gde je primio monaški čin i sveštenstvo.

Crkveno predanje beleži da je svojim molitvama isceljivao bolesne i pomagao siromašnima, ostavljajući primer milosrđa i duhovne predanosti. Upokojio se u 75. godini života, ostavivši za sobom svedočanstvo pobožnosti, mudrosti i nesebične službe Bogu i bližnjima.

Duhovna poruka praznika

Spomen ova dva svetitelja podseća vernike na značaj molitve, obrazovanja, duhovne mudrosti i dela milosrđa. Njihovi životi svedoče da vera nije samo reč, već život ispunjen ljubavlju, vrlinom i služenjem drugima.

U pravoslavnoj tradiciji, ovakvi praznici pozivaju na duhovno preispitivanje i podsećaju da su istinske vrednosti neprolazne – baš kao i nasleđe svetitelja koji su svojim podvigom osvetlili put generacijama vernih.

 

danas-je-vavedenje-presvete-bogorodice

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najznačajnijih praznika posvećenih Bogomajci. Ovim se praznikom podseća na trenutak kada je Bogorodica prvi put uvedena u Božji hram, čime je postala prva zavetovana devica u hrišćanskoj tradiciji.

Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica obeleženo je crvenim slovima u pravoslavnom kalendaru. Spada u dvanaest najvećih hrišćanskih praznika
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

Tradicionalno, domaćice prave obilne trpeze u čast ovog praznika. Posebna pažnja se posvećuje hrani, verujući da će ona doneti plodnost i blagostanje u dom.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna. Ako bude hladno i sa snegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta.

dobri-samaricanin

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas obeležavaju praznik Svetog Jovana Milostivog, poznatog po radu za siromašne i po stavu „ko tebe kamenom, ti njega hlebom“.

Rođen na Kipru u kneževskoj porodici, Jovan je rano ostao bez žene i dece, što ga je usmerilo ka životu milosrđa i služenja bližnjima. Kao patrijarh Aleksandrijski, predan je bio ideji da se neprijatelju ne treba svetiti, već mu treba uzvratiti dobrotom, u skladu sa novozavetnim učenjem.

Narodni običaj koji prate ovaj dan naglašavaju oproštaj, pomoć onima u nevolji i činjenje dobrih dela. Vernici veruju da će ko pronađe milosrđe u srcu, primiti blagostanje i unutrašnji mir.

Na današnji dan – manje slavljen u zvaničnim ceremonijama, a više u duhu ličnog obraćanja – poziv je jasan: ako neko traži pomoć, budite spremni da je pružite. U vremenu kada brzi život često gubi humanost, Sveti Jovan Milostivi podseća da i jedno dobro delo može biti prekretnica.

national-cemetery-3991441-1280

Vernici Rimokatoličke crkve danas, 1. novembra, obeležavaju Dan svih svetih, poznat i kao Sisvete koji je jedan je od najvažnijih katoličkih praznika.

Dan svih svetih posvećen je svim poznatim i nepoznatim svecima Katoličke crkve – ne samo onima koji su službeno proglašeni svetima, već i svim pravednicima i onima koji su živeli svetim životom. To je dan kada vernici izražavaju zahvalnost i molitvu za sve one koji su ušli u nebesku slavu.

Na današnji dan običaj je da se posećuju groblja, pale sveće, kao i da se odnosi cveće na grobove, održavaju se svete mise i molitve za pokojne. Iako je sledeći dan, 2. novembar Dušni dan, posebno posvećen molitvi za duše svih preminulih, već na Dan svih svetih posjećuju se groblja i odaje se počast pokojnicima.

zastava-kozarci-1

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave državni je praznik koji se 15. septembra praznuje u Republici Srbiji i Republici Srpskoj. Ovim povodom  Novi Kozarci okićeni su srpskom trobojkom.

-Povodom praznika sve bandere u selu postavljene su zastave Srbiji – istakao je Marko Čavka, član Saveta Mesne zajednice. –  Na ovaj način želimo da pokažemo zajedništvo, da nam je važno da čuvamo nacionalni identitet i da poštujemo istoriju i vrednost našeg naroda. I pre dve godine na sličan način obeležili smo  Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ali je tada bilo manje zastava. Sada ih je više od 60 i, na našu radost, meštani su pozitivno reagovali i pozdravili su ovu inicijativu.

Naš sagovornik napomenuo je i da su Novi Kozarci uveliko u pripremama za veliki jubilej, 80 godina od kolonizacije koja će biti obeležena krajem meseca.

A.Đ.

error: Content is protected !!