пошумљавање

ugovor-posumljavanje-(1)
BELGRAID-2026-Sumar

JP „Kikinda” učestvovala je na festivalu BelgrAID 2026. – „Za moju planetu!“.  Manifestacija na jednom mestu okuplja umetnost, kulturu, humanost i ekologiju radi podizanja svesti o značaju očuvanja životne sredine i odgovornog razvoja zajednice. Kroz raznovrstan program, festival nudi sadržaje za sve generacije, spajajući edukaciju i aktivizam sa kreativnim i kulturnim izrazom.

Ove godine u fokusu je bila ekologija i sav prihod od manifestacije biće usmeren na pošumljavanje teritorije grada Kikinde, čime se direktno doprinosi povećanju šumskog fonda u jednom od najmanje pošumljenih područja u Srbiji.

 

U okviru BelgrAID organizovana je i panel diskusija pod nazivom: „Možemo li deci obećati sigurnu budućnost?“ u kojoj je učestvovao i Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva u JP „Kikinda“. Diskusija je bila posvećena pitanjima budućnosti životne sredine i opstanka narednih generacija, sa posebnim fokusom na očuvanje šuma, primenu regenerativne poljoprivrede i odgovorno upravljanje otpadom kao temeljima održivog razvoja. Radovanović je u svom izlaganju govorio o izazovima i mogućim rešenjima u oblasti šumarstva, ukazujući na značaj sistemskog pošumljavanja, naročito u sredinama sa izrazito niskim procentom šumskih površina, kao što je naša sredina.

Učešće predstavnika JP „Kikinda“ na ovom značajnom događaju potvrđuje opredeljenost preduzeća ka aktivnom uključivanju u inicijative koje doprinose zaštiti životne sredine i stvaranju održivije i zdravije budućnosti za sve.

A.Đ.

posumljavanje-(2)

Sredstvima obezbeđenim iz budžeta AP Vojvodine, kojima je JP „Kikinda“ dodeljeno 902.500 dinara za pošumljavanje, proteklog vikenda uspešno je realizovana akcija sadnje u Banatskom Velikom Selu.

Na površini od oko tri hektara zasađen je bagrem, čime je započeta realizacija ovogodišnjeg projekta podizanja novih šuma na teritoriji grada. Radovi su sprovedeni u saradnji sa članovima Lovačkog društva „Velebit“, koji su svojim angažovanjem dali značajan doprinos uspešnoj realizaciji akcije. Ovakva saradnja predstavlja primer dobre prakse i potvrđuje značaj zajedničkog delovanja javnog preduzeća i lokalnih udruženja u cilju unapređenja i očuvanja prirodnog okruženja.

Uspevamo da zadržimo kontinuitet podizanja novih površina pod šumama iz godine u godinu. Računajući i ovu akciju, u prethodnih pet godina podignuto je oko 13 hektara novih šuma na teritoriji Banatskog Velikog Sela. Zahvaljujem Lovačkom udruženju “Velebit” što, pored učešća u akcijama sadnje, aktivno rade i na čuvanju postojećih šuma na teritoriji sela. Nastavljamo sa realizacijom svih planiranih aktivnosti u ovoj sezoni navodi Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva iz JP „Kikinda“.

JP „Kikinda“ nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti obnove i zaštite šuma, čime doprinosi očuvanju zemljišta, poboljšanju mikroklime i unapređenju biodiverziteta na teritoriji grada, uz jasan cilj – dugoročno stvaranje zdravijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja za sve građane.

staro-jezero-jelke-(5)

Na Starom jezeru organizovana je sadnja u okviru akcije „Najzelenije jelke“.  Oaza u širem centru grada  bogatija je za 100 četinara, a ozelenjavanju su učestvovali gradonačelnik Mladen Bogdan, učenici SSŠ „Miloš Crnjanski, kao i zaposleni u  Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Jelke, 80 komada, kompanije „Jafa“, od kojih je 30 podeljen o školama za svoja dvorišta i okolinu – istakla je sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslave Narančić. – Ostatak od 50 sadnica našlo je svoje mesto na Starom jezeru, dok je isti broj četinara obezbedila i lokalna samouprava. Deo jelki je bio do projekta „Najzelenije jelke“, a novogodišnje drvo sa reciklažnim ukrasima obogatili su učenici svih osnovnih škole na teritoriji grada. Ove godine je i dve decenije od rekonstrukcije ovog prostor, koji je do tada bio zapušten i prazan. Sada je Staro jezero omiljeno šetalište svih naših sugrađana.

Kako je naša sredina najnepošumljenija u Srbiji, cilj lokalne samouprave je da promeni ovu neslavnu statistiku.

-Imamo 1,16 odsto pošumljenih površina i da bi dostigli dva procenta potrebne su decenije – precizirao je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Svake sadne sezone grad se maksimalno trudi da poveća broj mladica u gradu, u selima, ali i na ostalim lokacijama. U ovom značajnom poslu imamo pomoć donatora, ali i kompanija koje su društveno odgovorne i doniraju sredstva za program pošumljavanja i zaštitu životne sredine. U svakoj akciji pošumljavanja uključujemo osnovce i srednjoškolce jer je to najbolji način da ih naučimo da čuvaju i neguju zelenilo koje imamo.

Ovom prilikom prvi čovek grada podvukao je da lokalna samouprava čuva svako stablo, a posebno retka drva.

-Radimo sve što je u našoj moći i protiv smo insinuacija i širenja laži. Sve što se radi u skladu je sa važećim zakonima i propisima. Ne postoji plan da bilo koje stablo vadimo i uništavamo, nego je naš cilj da svako drvo sačuvamo i održimo što duže u životu. Sve one koji nas prozivaju nismo videli na ovakvim akcijama, niti su ih pokrenuli kako bi doprineli lepšoj i boljoj životnoj sredini – dodao je Mladen Bogdan.

U okviru projekta „Zelena dela“ grad i kompanija „Jafa“ prošle godine realizovali su i projekat „Eko kutak“.

A.Đ.

posmljavanje

Na osnovu odluke o dodeli sredstava iz Godišnjeg programa korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2025. godinu, Javnom preduzeću „Kikinda“ odobreno je 902.500 dinara za realizaciju projekata pošumljavanja na teritoriji grada. Ukupna vrednost projekta je dva miliona i 93 hiljade dinara, a ostatak sredstava obezbediće kikindsko javno preduzeće.

Sredstva su dodeljena na konkursu za podizanja novih šuma, a biće utrošena za pošumljavanje tri hektara u Banatskom Velikom Selu, gde će biti zasađen bagrem i 1,5 hektara u Kikindi, na kojima će biti zasađen hrast lužnjak.

-Kao upravljač šumama na teritoriji grada, JP „Kikinda“ ima značajnu ulogu u očuvanju šumskih ekosistema, koji doprinose zaštiti zemljišta, poboljšanju mikroklime i obogaćivanju biodiverziteta u severnom Banatu. Pošumljavanje će biti izvedeno u najpovoljnijem periodu za sadnju, od decembra do februara, kada se postiže najbolji prijem sadnica i dugoročna stabilnost zasada. Izbor bagrema i hrasta lužnjaka u skladu je sa prirodnim uslovima i ciljem podizanja otpornih i trajnih šumskih zajednica- ističu u JP „Kikinda“.

Ova ulaganja predstavljaju važan korak ka održivom upravljanju šumama i jačanju zelene infrastrukture u Kikindi. JP „Kikinda“ nastavlja da sprovodi aktivnosti obnove i zaštite šuma u saradnji sa Pokrajinskom vladom i nadležnim institucijama, u korist sadašnjih i budućih generacija.

Pošumljenost na teritoriji grada je oko jedan odsto i naša sredina spada među najnepošumljenije u našoj zemlji. Stoga je svako stablo koje se zasadi važno jer je cilj da se površine pod šumama uvećaju.

A.Đ.

skolska-suma

Ministarstvo za zaštite životne sredine sa 7,3 miliona sufinansiraće projekat pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2025. godini na teritoriji našeg grada. Novac je dodeljen za nabavku sadnica i za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na javnom zemljištu koje je na teritoriji jedinice lokalne samouprave.

Pošumljavanjem će biti obuhvaćeno podizanje vetrozaštitnog pojasa uz delove opštinskih puteva u Iđoša. Ovo je ujedno nastavak pošumljavanja ove trase.

Na Javni konkurs pristigle su ukupno 54 prijave, a 28 lokalnih samouprava dobilo je sredstva. Za ovu namenu ukupno je obezbeđeno 150 miliona dinara.

A.Đ.

 

posumljavanje-(4)

U Lovačkim domovima u Mokrinu i na Mlaki danas su održane radionice o mogućnostima pošumljavanja na teritoriji Kikinde. Organizovane su na osnovu projekta „Stvaranje uslova za obnovu šumskih ppredela na političkom, terenskom i tržišnom nivou u cilju postizanja neutralnog stanja degradiranosti zemljišta u Srbiji”, koji sprovodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Srbije.

Prof. dr Saša Orlović, direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, istakao je da su Kikinda i Dimitrovgrad prepoznati kao pilot-područja za utvrđivanje stepena degradacije zemljišta i potencijala za pošumljavanje.

– Kikinda je odabrana jer smo procenili da su najveće aktivnosti pošumljavanja koje preduzima lokalna samouprava upravo ovde. Zemljište kao resurs je izloženo brojnim procesima degradacije – u Kikindi uglavnom vetrovima, eroziji – i nedostatku organske materije. Kada to utvrdimo, tražimo one koji bi bili spremni da pošumljavaju svoje parcele. Drveće povećava organsku materiju u zemljištu, smanjuje uticaj vetra, poboljšava biodiverzitet. Sada se otvara prostor za veliki državni projekat koji će se baviti podizanjem novih šuma, poljozaštitnih pojaseva, ali i unapređenjem postojećih – i u javnom i u privatnom sektoru – rekao je prof. dr Orlović.

On je dodao da je cilj ovih aktivnosti stvaranje održivog, vitalnog šumarstva koje će efikasnije vezivati ugljenik, proizvoditi drvnu masu i doprinositi očuvanju životne sredine.

– U Vojvodini, gde god posadite drvo, to je višestruka dobit. Pored ekologije, to doprinosi i boljim rezultatima u poljoprivredi, razvoju pčelarstva, lovstva i turizma. Drveće je neophodno za opstanak poljoprivrede, jer poboljšava mikroklimu, naglasio je Orlović.

Inženjer šumarstva u JP „Kikinda“ Miodrag Radovanović naglasio je da je u toku prikupljanje informacija o raspoloživim površinama na teritoriji Kikinde koje bi mogle biti obuhvaćene ovim programom.

– Ove radionice su finalna etapa pripremnog projekta, a njihov cilj je bio da se lokalna udruženja – ekološka, lovačka, pčelarska – informišu o mogućnostima učešća u većem programu pošumljavanja. U februaru je potpisan sporazum između Vlade Srbije i UN, čime je pokrenut projekat „Forest Invest“. On predviđa obnovu 50.000 hektara i podizanje novih šuma na 7.000 hektara širom Srbije – rekao je Radovanović.

On je dodao da je cilj da što više lokalnih aktera prepozna mogućnost i interes za učešće u pošumljavanju. Osim što će se podizati nove šume, biće unapređene i postojeće. Projekat, istakao je, predviđa i ekonomske i ekološke benefite, kako za državu, tako i za privatne vlasnike.

S. V. O.

basaid-posumljavanje-(5)

Nakon što je u Bašaidu pre dve godine zasnovana Školska šuma o kojoj računa vode đaci OŠ „1. oktobar“, ovo mesto postalo je bogatije za još 200 sadnica. Sadnja je obavljena na potesu Dudarnica, oko stadiona, u centru sela, oko groblja, a parterno je uređen i kružni tok na ulazu u Bašaid iz pravca Zrenjanina.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Pored toga što biramo sadnice koje daju lep kolorit, sadimo stabla koja su otporna na vremenske prilike koje nas svake godine iznenađuju sa ekstremno visokim temperaturama i nedostatkom padavina. Plan sadnje pripremamo u skladu sa klimatskim promenama kojima smo svedoci, te smo se opredelili za sadnice crnog bora, keleuterije,srebrne smrče, sibirski brest koji će činiti vetrozaštitni pojas oko groblja, kao i drvenaste sadnice lišćara i četinara – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Pošumljavanju je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i predsednik Saveta MZ Bašaid Bojan Mikalački.

-Dudarnica je mesto okupljanja stanovnika Bašaida i njihovo je omiljeno izletište. Prošle nedelje, tokom posete selu, upravo meštani su bili ti koji su izrazili želju da se ovaj prostor pošumi. Osluškujući njihove potrebe, ozelenjeno je, ne samo popularno izletište, nego i druge lokacije gde je postojala potreba za novim sadnicama. Ni loše i hladno vreme nije nas omelo u nameri da što pre ispunimo zahtev koji su nam uputili naši sugrađani iz Bašaida.Kako na teritoriji našeg grada ima najmanje šuma u čitavom regionu, na nama je da to promenimo i da na što bolji način iskoristimo priliku da zasadimo nove površine. Prioritet nam je zdrava životna sredina za sve naše sugrađane – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Jesenja sadnja započeta je u novembru u Ruskom Selu, i prema planu, u svim mesnim zajednicama zasnovane su nove površine pod šumama.

-Vodimo računa i o atarskom zelenilu. U proteklom periodu ono je uvećano za 10 hektara. Sadnice, njih 3.500, smo zamenili na sedam hektara u van građevinskom rejonu, a zamenili smo i sadni materijal u vetrozaštitnim pojasevima.

Na kružnom toku biće zastupljene ukrasne i žalosne forme.

-Odlučili smo se za kombinaciju lišćara, četinara i ukrasnih, žbunastih vrsta. Cilj nam je bezbednost učesnika u saobraćaju, kao i lakše održavanje kružnog toka koji je i ulaz na teritoriju našeg grada – navela je Miroslava Narančić.

Kikinda je najnepošumljenija sredina na teritoriji Vojvodine i duže od decenije lokalna samouprava čini sve da se to promeni.

-Osim sadnje puno pažnje posvećujemo i održavanju površina pod sadnicama. Nije retka pojava da se sadnice suše i razlog tome nije nesavesno održavanje s obzirom na to da smo u okviru Javnog preduzeća „Kikinda“ oformili službu koja se bavi zalivanjem. Tu je i gradska služba koja se bavi održavanjem zelenila i prvi smo grad u Srbiji koji sa lovačkim udruženjima ima dogovor o održavanju sadnog materijala. Zajedno sa lovcima planiramo sadne vrste koje će pomoći povećanju broja divljači u lovnim područjima – dodala je Miroslava Narančić.

A.Đ.

 

Lovci-sadnja-Kozarci

Lovačko udruženje „Zec” iz Ruskog Sela planira, u toku vikenda pred nama, akciju pošumljavanja uz podršku Mesne zajednice i lokalne samouprave, koja je obezbedila oko dve hiljade sadnica bagrema i sibirskog bresta.

Prva sadnja planirana je na površini od oko jednog hektara, na potesu Ciglana, na državnoj parceli prema Novim Kozarcima, nekada jamama koje su sada nasute i spremne za sadnju, kaže predsednik Lovačkog udruženja, Dušan Tomić.

– U nastavku akcije, pošumićemo dodatna 63 ara prema Banatskoj Topoli. Pored lovaca, učešće u ovoj ekološkoj inicijativi uzeće i pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Za održavanje i brigu o zasadima biće zaduženi naše udruženje i Mesna zajednica – navodi Tomić.

Prethodna akcija sadnje drveća u ovom mestu održana je, takođe, na prostoru na kojem su nekada bile jame, prema Novoj Crnji. Pošumljavanje hrastom sprovedeno je tokom prošle i pretprošle godine, a dosadašnji rezultati pokazuju da se šuma dobro primila.

Velika akcija pošumljavanja planirana je i u Novim Kozarcima. Članovi Lovačkog udruženja „Fazan” takođe su, od Grada dobili sadnice bagrema i sibirskog bresta. Oko hiljadu mladih stabala biće zasađeno na obodu sela, u blizini jezera Strelište, na lokaciji meštanima poznatoj kao “Perino jezero”.

– Već smo bili pripremili akciju i pozvali smo sva udruženja i meštane da nam se pridruže, ali je zemlja bila zaleđena, pa smo sadnju morali da odložimo – rekao je predsednik Lovačkog udruženja, Marko Ćulibrk i dodao da su spremni da obave sadnju i ovog vikenda, ukoliko budu pogodni vremenski uslovi.

Prošle godine je u Novim Kozarcima organizovana slična akcija sadnje na imanju Lisović, a očekuje se da će i ovogodišnja inicijativa doprineti obnavljanju i očuvanju prirodnog okruženja i unapređenju ekološke svesti u zajednici.

S. V. O.

rselo-posumljavanje-(4)

Budući park u Ruskom Selu postaje zelena oaza jer je  bogatiji za 200 mladica lišćarskih i četinarskih sadnica. Površina od dva hektara pošumljena je sa žalosnom brezom, crvenolisnom šljiva, platanom, ukrasnim forzicijama, plavom smrčom, tujom, kedarom i drugim vrstama. U pošumljavanju su učestvovali i zaposleni i učenici OŠ „Gligorije Popov“.

-Svi učenici škole rado su se odazvali ovoj akciji. Jedva čekamo da park bude završen i da imamo lepo mesto na kojem ćemo se okupljati i kvalitetno provoditi vreme – istakao je Aleksa Popović, učenik osmog razreda škole „Gligorije Popov“.

I Marija Vojinović, učenica šestog razreda istog je stava.

-Drveće su pluća svakog mesta i ponosna sam na sve nas što smo doprineli da imamo zdraviju i lepšu životnu okolinu – dodala je Marija.

Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ Rusko Selo zahvalio je lokalnoj samoupravi, kompaniji „Essity“ i svima koji su pomogli da se park pošumi.

-Pre pet godina započeli smo projekat izgradnje parka u centru sela. Prostor je bio zakorovljen i zapušten i sada ima potpuno drugi izgled. Do sada je izgrađena trim staza, izbetonirana su postolja za dečija igrališta i fitnes na otvorenom, kolski ulaz i očekujem da ćemo narednih godina završiti sve građevinske radove – rekao je Marjanović.

Akciji pošumljavanja priključili su se i Mladen Bogdan, gradonačelnik, Đorđe Tešin, član Gradskog veća i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Grad je potpisao ugovor sa austrijskom kompanijom „Essity“ vredan dva miliona dinara. Pomenuta kompanija organizuje akciju „Srbija se voli drvećem“ i koja je prvi put donirala sadnice nekoj lokalnoj samoupravi u Vojvodini. Rusko Selo dobija zelenu oazu za rekreaciju i odmor i to upravo na mestu gde je nekada postojao park, što najstariji meštani pamte. Kontinuirano radimo na pošumljavanju naše sredine jer nam je cilj da promenimo neslavnu statistiku najnepošumljenijeg grada u našoj zemlji – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je ima svega 1,16 procenat pod šumama, a pre deset godina bili smo ispod jednog procenta.

-Različitost vrsta i kolorita krasiće park tokom sva četiri godišnja doba. Važno nam je što su se akciji priključili i đaci koji na ovom prostoru već imaju školsku šumu zasnovanu 2019. godine. Upravo ova sadna sezona biće posvećena popunjavanju postojećih školskih šuma i obrazovnih ustanova – dodala je Miroslava Narančić.

U parku će se nalaziti dva dečija igrališta za različite uzraste, sprave za fitnes na otvorenom, trim staza. Obogatiće ga senik, klupe i mobilijar za odmaranje i uživanje.


A.Đ.

error: Content is protected !!