ponuda

pijaca-ponuda-tresnje-(5)

Na zelenoj pijaca bogata je ponuda sezonskog voća i povrća. Na tezgama dominira mladi krompir, crveni i beli, čija je cena od 100 do 150 dinara za kilogram i ona je, maltene, izjednačena sa cenom starog krompira koji se prodaje od 80 do 100 dinara takođe za kilogram. Tu su i mladi crni i beli luk i za vezu treba izdvojiti 40 odnosno 100 dinara.

Najtraženije su jagode. Sada se uveliko prodaju domaće, iz bašte, i cena im je od 300 do 350 dinara za kilogram.

-Ovo su jagode Milana Vlajkova koji ima 1,5 jutro pod ovim voćem. Ova godina je bila znatno bolja u odnosu na prošlu kada je bilo puno manje roda. Prve jagode koštale su 700 dinara za kilogram, a sada su upola niže. Biće ih, kako sada stvari stoje, još dve nedelje – saznajemo od prodavačice.

Trešnje, čija berba je počela prošle nedelje, kreću se od 300 do 500 dinara za kilogram. Proizvođači, sa kojima smo razgovarali, napominju da su ove godine zadovoljni rodom.

Mira Rackov na svojoj tezgi nudi i bele trešnje:

-One su najbolje za slatko i cena im je 200 dinara za kilogram. Proizvodim i holandske kale, 50 dinara za komad, koje mogu da opstanu 30 dana, kao i holandske ruže, bez trnja, koje prodajem po istoj ceni. Zahtevne su za uzgoj i moraju da budu u plasteniku, ali su i jako lepe.

Mlada zelen i šargarepa su 180 i 140 dinara za vezu, keleraba je 80 dinara, krastavci salatari su 250 dinara kolika je i cena paradajza, tikvice i karfiol su 200, paprika „babura“ je 400, a mladi kupus je 80 dinara za kilogram. Mladi spanać je vreća 100 dinara.

U ponudi još uvek ima rasada. Paradajz je prošao, ali su tu paprika, tikvice, celer, lubenice i dinje. Cena je od 50 do 150 dinara za komad, a u jeku sezone iznosila je 250 dinara.

 

A.Đ.

vasar-basaid-mart-2026-(3)

Prvi ovogodišnji robni vašar u Bašaidu okupio je veliki broj posetilaca i prodavaca. Moglo se naći sve od igle do lokomotive. Dostupna je bila roba široke potrošnje, voće, povrće, nameštaj, sitna živina, ogrev, sadnice, stvari za kuću, alati, radne mašine i još mnogo toga.

Prodavci, ali i kupci došli su iz čitavog severnog Banata. Među njima je bio i Rudolf Herceg iz Novog Kneževca koji je posetiocima ponudio unikate predmete od drveta.

-Tacne za predjela, meso ili kolače i stalci za cveće najviše se traže, tako da sam se potrudio da donesem pomenute predmete. Od materijala koristim drvo oraha, kajsije, breskve. Počeo sam pre dve godine da se bavim ovim poslom i od tada redovno dolazim na vašar u Bašaidu – istakao je Herceg.

Živko Dražić iz Kikinde hvalio je domaće kokoške koje je prodavao, kao i ukrasne kokankine.

-Ima interesovanja. Svi pitaju i za jedne i za druge koke. Oduvek su u mojoj kući. I moji roditelji su imali domaću živinu, a ja sam nastavio tu tradiciju. Ništa nema bolje od domaće supe – zaključio je Dražić.

Goran Radulović iz Zrenjanina imao je jedinstvenu ponudu- mnoštvo reprodukcija slika na platnu:

-Interesovanje kupaca je odlično. Osim raznovrsne ponude, cena, koja je povoljna, određuje koliko ću slika prodati. Različiti su ukusi tako da imam ikone, prirodu, konje, more i drugo. Dolazio sam i prethodnih godina i bio sam zadovoljan. Nadam se da će tako biti i ove. Nismo daleko, prvi komšiluk, tako da ću sigurno biti redovno na ovom vašaru.

Sugrađanka Dušica Mikalački u Bašaid je donela ručno rađen nakit, ali i ikebane sa cvećem od voska.

-Prvi put izlažem na ovom vašaru i nisam očekivala ovoliku gužvu. Nakit izrađujem epoksidne smole koja je savremeni je polimerni materijal. To je trenutno vrlo traženo i pravi je hit, posebno među mladima. Pored minđuša, lančića, privezaka, pravim i ukrasne tacne za posluženje hrane. One se izrađuju na drvenoj podlozi. Proizvodi su drugačiji, jače sijaju i imaju interesantan izgled i to je ono što privlači kupce. Cveće, ali i sveće raznih oblika pravim od voska i u njih se mogu dodati difuzeri da duže zadrže miris. Posao nije komplikovan, ni težak ukoliko ga radite sa voljom i ljubavlju – precizirala je Mikalački.

Vašar u Bašaidu, posle onog u Senti, najveći je u ovom delu Banatu i organizuje se svake druge nedelje u mesecu, sve do oktobra.

A.Đ.

bazar-mart-2026-(5)

Martovski bazar na Gradskom trgu okupio je četrdesetak izlagača i veliki broj posetilaca. Uoči Dana žena, ponuda je, u najvećoj meri, prilagođena ovom prazniku. Raznovrsnosti su doprinele i članice KUD-a „Sunčana jesen“ koje su izložile akvarele i ručne radove.

-Specijalno za ovaj bazar uradili smo slike koje smo uramili. U pripremi je učestvovala većina članica, a motivi koji se nalaze na mini akvarelima su priroda i cveće. Isto tako pripremili smo cvetove od raznih materijala za udruženje penzionera. Po tradiciji mi ćemo Dan žena provesti u našim prostorijama, a naši članovi uručiće svakoj prisutnoj dami po jedan cvet. Puno nam znače bazari i mogućnost da izlažemo s obzirom na to da sav novac koji dobijemo uložimo u kupovinu materijala – istakla je Anđelka Jovanović iz KUD-a „Sunčana jesen“.

Nastavnica muzičkog vaspitanja Nataša Francuski ima interesantan hobi. Ukrašava šnalice, gumice i rajfove heklanim cvetićima.

-Članica sam udruženja „Kreativni kutak“ gde izrađujemo ručne radove. Lično, najviše volim da pravim ukrase za devojčice. Heklam cvetiće, ali i druge motive. Ima raznih šnalica većih, manjih, komadne, kao i rajfova i gumica za kosu. Pored cveća tu su i ukrasi u obliku ludaje. Predajem muzičko vaspitanje u dvema osnovnim školama, a ovo je hobi koji radim sa puno ljubavi. Heklanje nije zahtevno, a kupcima se puno sviđa – navela je Francuski.

Kako bi poklonjeno cveće što duže trajalo Nataša Čipčić dosetila se da ih pravi od satena.

-Uživam u ovom poslu i pravljenje ruža za mene je pravo zadovoljstvo. Da se izradi jedna potrebno je 15 do 20 minuta, ali to vreme brzo proleti. Sugrađani su odlično prihvatili ove, večne ruže, i potražnja je velika. Ima ih pojedinačnih, u buketu, u korpicama, raznih oblika i boja – saznali smo od Nataše Čipčić.

U ponudi su bili i zdravi proizvodi, kolači,pite, vina, alkoholna pića, med, ukrasne krpe, veliki izbor cveća, ali i drugih predmeta za kuću. Priliku da se predstave sugrađanima iskoristili su i članovi KUD-a „Marija Bursać iz Banatskog Velikog Sela koji su, obučeni u narodne nošnje, predstavili rad društva.

A.Đ.

 

novogodisnji-bazar-(8)

Novogodišnji bazar počeo je danas, 22, i trajaće do 31. decembra. Ove godine  nalazi se ispred spomenika Jovana Popovića na trgu. Na bazaru učestvuje 40 izlagača , udruženja žena i zanatlija. Posetiocima je na raspolaganju praznična i božićna ponuda, rukotvorine, alva, rakija, vino, kao i razni domaći proizvodi.

Sonja Koman, članica udruženja „Kreativni kutak“ iznela je heklane igračke koje izrađuje.

-Igračke su od pamučnog konca, a ponuda je bogata. Tu su Sneško Belić, irvasi, Deda Mraz, Grinč, pa i medenjaci – istakla je Sonja Koman.

Na jednom štandu su i proizvodi Nevenke Bošnjakov.

-Bavim se izradom ukrasnih, dekorativnih i mirisnih sveća. U skladu sa praznikom, motivi su u znaku Nove godine i Božića. Sama ih proizvodim i sada imam mogućnost da ih predstavim veće broju sugrađana – dodala je Bošnjakov.

U znaku predstojećih praznika je i štand Iboje Milosavljev:

-Pravim cveće od raznih materijala, ikebane i figure. Tu su, sada popularni gnomi koji su baš privukli pažnju. U ponudi su i žestoka pića koje pravi moj sin. Sugrađani su zainteresovani za sve što prodajemo, a nama, proizvođačima, puno znači to što možemo da im se predstavimo na ovakav način.

Od 22. do 26. decembra bazar će biti otvoren od 12 do 20 časova, 27. i 28. Decembra od 10 do 20 časova, 29. i 30. decembra od 12 do 20 časova, dok će 31. decembra radno vreme biti od 10 do 13 časova.

Organizator je Turistička organizacija, a ciljem je da se u prazničnom periodu sugrađanima omogući da kupe unikatne proizvode uz priliku da upoznaju lokalnih proizvođača i udruženja.

 

A.Đ.

ogrev

Grejna sezona zvanično je počela 15. oktobra, iako su mnoga domaćinstva, posebno sa individualnim ložištem, sa dogrevanjem počela još početkom meseca. I ove zime mnoge porodice koristiće peći na čvrsto gorivo, a prema analizama, drva i dalje predstavljaju najjeftiniji vid grejanja. Iako je i cena drva porasla, ona i dalje ostaju najisplativija opcija. Cene širom Srbije kreću se od 6.000 do 11.000 dinara, u zavisnosti od mesta do mesta, a mi smo istraživali kakva su ponuda i potražnja drva za loženje u našoj okolini.

-Sugrađani se uveliko spremaju za ovu zimu i kod nas je dobra potražnja za ogrevom – istakao je Stefan Simić, vlasnik stovarišta u ulici Generala Drapšina. – Najviše se kupuje bukovinu i hrast čija cena je 10.000 dinara za kubik. Otpad je 6.000, dok je za drugu klasu ogreva potrebno izdvojiti 8.000 dinara. Nudimo i uslužno sečenje.

Ista situacija je i na stovarištu „Mimi i bata“ vlasnika Saše Popova koje se nalazi u ulici Žarka Zrenjanina.

-Velika potražnja  je za bukvom  koja je proteklih dana poskupela za 500 dinara po kubiku i sada je 9.500. I bagrem se traži i njegova nova cena je  9.000 za metar kubni. U ponudi imamo i otpadne paleta od bukve. Cena za dva metra metra je 14.500 dinara, što je takođe traženo – naveo je Saša Popov.

Neretko Kikinđani odlaze po drva za loženje u Novo Miloševo u stovarište „Dva brata iz ravnog Banata“.

-Paletirano drvo ima cenu od 14.000 dinara, ogrev u mrežama je 12.000, a imamo i cepanice na metar koje se prodaju  za 6.000 dinara – kazao je vlasnik Luka Nedeljkov. – Kubik isečene bukve  je 7.500, dok je kombinacija cera, graba i hrasta 6.000 dinara. Upravo pomenuto mešano drvo je i najtraženije što zbog cene, tako i zbog kvaliteta. U proteklih mesec dana potražnja je ogromna. Od januara je najavljeno poskupljenje ogreva i ljudi hoće da se obezbede na vreme.  Uticaj ima i situacija s NIS-om i pojedini naši kupci pribojavaju se da neće biti gasa.

Prosečno domaćinstvo za grejnu sezonu potroši od pet do 10 kubika ogreva.

A.Đ.

 

 

 

sajam-cveca-oktobar-2025-(9)

Na oktobarskom Sajmu cveća u Kikindi okupilo se petnaestak izlagača iz Kikinde i okoline. Osim što su ponudili svoje proizvode svim posetiocima pomogli su savetima o najboljem načinu uzgoja baštenskog i drugog cveća.

Ljubica Klačak iz Kikinde ponudila je, mahom, sobno cveće.

-Uzgajam cveće za svoju dušu. Kako ga imam puno rešila sam i da ga prodajem. U ponudi sam imala sve vrste sobnog cveća, pa i nove sadnice spatifiluma za koje su mnoge sugrađanke tražile. Cene su više nego pristojne. Puno rada i ljubavi neophodno je da bi se uzgajalo cveće – navela je Ljubica Klačak.

Izlagači su ponudili veliki izbor rezanog i saksijskog cveća, rezanog bilja, rasadnog materijala, neophodnih dodataka za napredovanje cvetnica, ukrasnog materijala za baštu i kuću.

-Doneli smo dan i noć i hrizanteme koje su  i najtraženije. Cene nisu visoke, godina ih nismo menjali i to naši kupci cene – dodao je Žolt Imre, zaposlen u rasadniku cveća „Janić“ iz Mokrina.

Sajam su u velikoj meri posetile, mahom Kikinđanke koje su izrazile zadovoljstvo bogatom ponudom.

-Jako volim cveće i ne čudi me što je ovolika gužva. Bogata je ponuda i ima svega i pravi je praznik za oči. I majka i ja volimo cveće i smatram da bi bilo dobro da se ovakvi sajmovi organizuju češće – napomenula je Vesna Blašković.

Ponudom je bila zadovoljna i Ilona Mužung.

-Imam jako puno cveća, moje kolegince mi kažu: „Kod tebe Ilona, i kamen će procvetati“. Cveću treba ljubavi, da ga negujete, da pričate sa njim. Cveće voli i muziku – saznali smo od Ilone Mužung.

Sitan rasad cveća prodavao se po ceni od 50 dinara, dok su najskuplje bile mediteranske biljke  preko 1.000 dinara.

 

 

turisticka-temisvar

Turistička organizacija Kikinde predstavila je svoju ponudu na promociji turističke privrede u Temišvaru, koja je održana 8. i 9. maja, na poziv Turističke organizacije Srbije. Prvog dana organizovani su susreti sa turističkim agencijama i medijima, dok su se drugog dana učesnici predstavili na gradskom trgu. U okviru programa, nastupili su članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“ koji su građanima Temišvara prikazali bogatstvo srpske tradicije kroz pesmu i igru.

-Učestvovale su 22 organizacije iz naše zemlje, a Srbija je predstavila svoju ponudu jer je cilj bio da se skrene pažnja na prirodne lepote – saznajemo od v.d. direktorice Turističke organizacije Kikinde Jasmine Milankov. – Poznata je činjenica da su Rumuni česti gosti u našem gradu, Vršcu, Novom Sadu, tako da je ovoga puta pružena mogućnost i drugim organizacijama da pokažu svoju ponudu Rumunima. Kikinda je akcenat stavila na 40. „Dane ludaje“ kako bi naše drage komšije posetile najstariju manifestaciju i u što većem broju. Podsetiću i da je prošle godine bilo 19.000 posetilaca iz susedne zemlje, čime je izjednačen rekord po broju poseta Rumuna iz 2019. godine za četiri dana manifestacije. Uspostavili smo i kontakt sa turističkim agencijama i predstavnicima organizacija koje se bave promocijom Temišvara. Naša želja je da Rumuni, u što većem broju, dolaze u Kikindu, a da mi pružimo mogućnost da, na organizovan način, i naši sugrađani odlaze u uzvratne posete.

A.Đ.

sajam-zaposljavanja-1

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizuje Sajam zapošljavanja koji će se održati petak, 11. aprila od 11 časova u Sportskoj hali Partizan, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 23.

Ukupno je prijavljeno 25 poslodavaca i 203 slobodna radna mesta. Najviše se traže osobe sa završenom srednjom školom, radnici bez kvalifikacije, ali i stručan kadar.

Među firmama koje traže više radnika su : „SP marketi“ koji traže prodavce, mesare, „Gordon“, koja traži šivače, „Toza Marković“ koja traži 63 radnika u proizvodnji, metlo glodače, bageriste i drugo, DOO „Ćorić agrar“ koji ima potrebu za električarima, bravarima, mehaničarima, knjigovodstvenim službenicima, traktoristima, „Mašino plus“ kojoj su potrebni strugari i CNC operateri, „Mekafor“ koji traži CNC operatere, radnike na završnoj obradi, „Jafa“ koja je iskazala potrebu za bravarima, električarima, radnicima u proizvodnji.

Poslodavci će biti u mogućnosti da na sajmu iskažu svoje kadrovske potrebe i jednostavno i brzo pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju im je i besplatna profesionalna selekcija prilikom izbora kandidata i mogućnost korišćenja finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Na dan 31. marta u Filijali Nacionalne službe u Kikindi bilo je 1.962 nezaposlena od kojih je 957 žena. Najviše nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom.

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje savetuju nezaposlene da pre dolaska na sajam sastave svoju radnu biografiju koju će dati potencijalnim poslodavcima i što bolje se pripreme za razgovor za posao.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!