Poljoprivredna stručna služba

zemlja

U Poljoprivrednoj stručnoj službi Kikinda predstavljeni su rezultati upravo završenog projekta koji je imao za cilj unapređenje poljoprivredne proizvodnje kroz kontrolu plodnosti zemljišta i praćenje sprovođenja preporuka i saveta stručnjaka.

Kako je objasnio direktor PSS Kikinda, Mladen Đuran, ovaj projekat je realizovan u periodu od aprila prošle do jula ove godine, a sredstva u iznosu od devet miliona dinara obezbeđena su putem konkursa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

– Cilj nam je bio da, kroz agrohemijsku analizu zemljišta i davanje stručnih preporuka, doprinesemo unapređenju biljne poljoprivredne proizvodnje – naveo je Đuran. – Ispitali smo preko 3.100 uzoraka zemljišta i uslužili oko 950 gazdinstava. Savetodavna služba je na osnovu rezultata analiza dala konkretne preporuke za formulacije đubriva i potrebne količine. Nakon toga smo, u direktnom kontaktu sa poljoprivrednicima, pratili u kojoj meri su preporuke sprovedene i kakvo je njihovo mišljenje o projektu.

Prema Đuranovim rečima, analiza zemljišta postaje sve važnija komponenta u bodovanju na konkursima, ali i u očuvanju zemljišta kao dugoročnog resursa.

– Nepravilno đubrenje ne samo da predstavlja nepotreban trošak, već može ozbiljno ugroziti kvalitet zemljišta i dovesti do zagađenja životne sredine. Kada primenite đubrivo koje zemljištu nije potrebno – ne dobijate bolje prinose, već pravite štetu, uništavate zemljište – upozorio je Đuran.

Iako je, kako kaže, veliki broj proizvođača spreman da u potpunosti ili delimično primeni date preporuke, postoji i određen broj onih koji to ne mogu učiniti u potpunosti, zbog visokih troškova specifičnih formulacija đubriva.

– Sa tim proizvođačima radimo na pronalaženju kompromisnih rešenja, jer nam je cilj da zemljište dovedemo u poželjno stanje plodnosti. Ne smemo samo uzimati od zemljišta, moramo mu i vraćati – poručio je Đuran i dodao da je, prvi put, posle mnogo godina, projektom i unapređen rad laboratorije i same Službe.

Pozitivno iskustvo imao je i Damir Radulović, poljoprivrednik iz Novih Kozaraca.

– Analiza zemljišta je veoma bitna na našem gazdinstvu. Ljudi su ranije đubrili napamet. Na našem terenu već decenijama ima viška kalijuma, ali mnogi i dalje koriste klasično đubrivo „tri petnaestice“ (NPK 15:15:15), koje sadrži i 15 kilograma kalijuma na sto kilograma đubriva. To je potpuno nepotrebno – rekao je Radulović.

On je dodao da sa bratom obrađuje oko 200 hektara zemlje. Trenutno gaje pšenicu, suncokret i kukuruz, dok su s proizvodnjom šećerne repe prestali prošle godine zbog neisplativosti. Sada, kaže, više uvode ozime kulture, poput uljane repice.

U okviru projekta sprovedena je i anketa među nasumično odabranim korisnicima, koja je pokazala visok nivo zadovoljstva radom Službe: preko 87 odsto ispitanika dalo je najvišu ocenu saradnji sa PSS. Takođe, 44 odsto korisnika potvrdilo je da je u mogućnosti da primeni dobijene preporuke u potpunosti, oko 48 odsto se izjasnilo da to ne može zbog finansijskih ograničenja, dok će 8,5 odsto njih delimično primeniti predložene agrotehničke mere. Predloženo je, takođe, da se slične aktivnosti ponove i da se omogući apliciranje sa većim brojem uzoraka po jednom gazdinstvu.

S. V. O.

rezidba

Ovo doba godine pravo je vreme za rezidbu voća. Da se ovaj posao kvalitetno uradi omogućuju i trenutni vremenski uslovi. Rezidba je regulator rodnosti i vrlo je važna, ističe Jelena Kljajić, savetodavac PSS.

-Ovo je idealan period za rezidbu voća. Prve na red dolaze jabučaste vrste, dok za koštičave vrste treba još malo sačekati jer su one osetljivije na izmrzavanje i niske temperature. Moj savet voćarima je da iskoriste ove tople dane i da počnu sa rezidbom koja je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera jer ona posredno reguliše prinos – napominje Jelena Kljajić.

Rezidba i bujnost stabla međusobno utiču jedno na drugo, ali za sastavljanje dobrog plana rezidbe od velike su važnosti i ostali aspekti tehnologije gajenja. Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja.

-Savetujem voćare da pre rezidbe prvo pregledaju svoje zasade, obiđu ih utvrde rodni potencijal pupoljaka i tek na osnove toga odrede adekvatnu rezidbu.Grane bi trebalo glatko orezati nakon oštećenja. Nakon toga, na biljci ostaju otvorene rane koje su idealne za prodor raznih bolesti. Pojava štetočina i korisnih organizama takođe treba da se prati – napominje naša sagovornica.

Nakon odrađene rezidbe treba odraditi dezinfekciju preseka bakarnim preparatima. Ako ima pojave nekih štetnih insekata, treba sačekati još jedno desetak dana da otopli i da  se pokrenu štetni patogeni i  onda odraditi zaštitu  sa minaralnim uljima.U Kikindi je oko 200 hektara pod voćnjacima. Najviše je pod lešnikom potom slede kajsije i šljive, jabuke. Voćari u našem gradu najmanje uzgajaju krušake i višanje.

error: Content is protected !!