podsticaji

Tractor agricultural machine cultivating field.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavestilo je sve nosioce poljoprivrednih gazdinstava da iskoriste pravo na podsticaje za osiguranje useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja i time umanje rizike od sve učestalijih vremenskih nepogoda.

Pravo na podsticaje imaju sva poljoprivredna gazdinstva upisana u Registar i u aktivnom statusu, koja u periodu od 16. novembra prethodne do 15. novembra tekuće godine zaključe polisu osiguranja sa nekom od osiguravajućih kuća.

Ministarstvo pokriva između 40 i 70 odsto vrednosti premije osiguranja, u zavisnosti od teritorije i vrste proizvodnje – poljoprivredni proizvođači iz Moravičkog, Zlatiborskog, Podunavskog, Šumadijskog, Kolubarskog, Mačvanskog, Rasinskog okruga i Beograda imaju pravo na subvenciju u iznosu od 70 odsto vrednosti premije osiguranja.

Kako je navedeno, zahtevi se podnose isključivo putem platforme eAgrar, a za tehničku podršku poljoprivrednicima su na raspolaganju savetodavci, lokalne samouprave i ovlašćena lica Uprave za agrarna plaćanja – javni poziv sa detaljima biće objavljen u drugoj polovini godine, a sve informacije biće dostupne na zvaničnom sajtu Ministarstva i Uprave za agrarna plaćanja.

krave

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović izjavio je  da će ove godine podsticaji za kvalitetne priplodne mlečne i tovne krave biti povećani sa 40.000 dinara na 55.000 dinara.

Dodao je da će narednih dana biti oformljena Radna grupa u cilju sistemskog rešavanja svih pitanja u stočarstvu.Martinović je na sastanku podsetio da je iz budžeta Srbije isplaćeno dodatnih 100.000 dinara za krave prvotelke svim poljoprivrednim proizvođačima koji su se prijavili na javni poziv za kvalitetne priplodne krave u aprilu 2024. godine.

Martinović je naglasio da su Vlada i resorno minisarstvo čvrsto usmereni na oživljavanje stočarstva u zemlji, kao i da je Srbija uložila najviše od svih evropskih zemalja u tu granu poljoprivrede.

setva-1

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije saopštilo je da je počela isplata dodatnih 10.000 dinara svim poljoprivrednim proizvođačoma koji su ostvarili pravo na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji u 2024. Kako se navodi, saglasno Sporazumu potpisanom 28. oktobra ove godine između Ministarstva poljoprivrede i predstavnika nekoliko udruženja poljoprivrednika obezbeđena su sredstva za dodatnih 10.000 dinara za osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji.

Ministarstvo poljoprivrede podseća poljoprivredne proizvođače da redovno proveravaju svoje eSanduče na portalu eUprave kako bi prihvatili rešenja.

Sektor poljoprivredne inspekcije počeo je kontrolu povodom prijava fiktivnih, odnosno lažnih gazdinstava na teritoriji Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Kontrolom poljoprivredna inspekcija zapravo nastoji da stane na put vlasnicima oranica koji ne obrađuju zemlju, a registrovani su kao poljoprivredna gazdinstva i dobijaju subvencije za biljnu proizvodnju i tako novac primaju po dva osnova – podsticaj za biljnu proizvodnju i od zakupca za izdavanje zemlje u arendu. Poljoprivredna inspekcija pozvala je zemljoradnike koji imaju informacije o zloupotrebi oko prijava poljoprivrednog zemljišta da informacije mogu poslati na elektronsku adresu prijavizloupotrebu@minpolj.gov.rs. Svaka informacija je od koristi jer pospešuje bržu kontrolu i suzbijanje zloupotreba i doprinosi da isplata subvencija bude efikasna i stigne onima koji imaju pravo da ih dobiju.

pcelari 1

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i privrede raspisalo je dva javna poziva za subvencije pčelarima i proizvođačima šećerne repe, a prijave za ovu finansijsku podršku moguće su do 5. jula.

Za subvencije u pčelarstvu, po košnici pčela, prijave mogu da podnesu poljoprivredni proizvođači koji imaju prijavljeno najmanje 20, a najviše 1.000 košnica, a podsticaj po košnici iznosi 1.000 dinara. Podsticaji se odnose na ovu godinu, a prijave mogu podneti putem platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji.

Kada je reč o podsticajima za proizvođače šećerne repe, ova finansijska podrška odnosi se na useve iz prošle godine. Pravo na podsticaj od 35.000 dinara po hektaru ostvaruju pod određenim uslovima. Proizvođači šećerne repe mogu da ostvare pravo  po hektaru prijavljene i zasejane šećerne repe, a najviše do 500 hektara za ostvareni prinos od najmanje 50 tona po hektaru. Takođe, korisnik ima pravo na ovu subvenciju, s obzirom da je reč o usevu iz 2023. godine, ako je celokupan ostvareni prinos isporučio šećeranama.

Prijave za ovaj vid podrške, podnosi se preko Pisarnice republičkih organa uprave u Beogradu ili poštom na adresu resornog ministarstva – sa naznakom Uprava za agrarna plaćanja.

 

preduzetnici-novac-(2)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su konkurisali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Podsticaji su odobreni  vlasnicima 18 firmi, a ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da je grad na usluzi preduzetnicima. Dodao je i cilj lokalne samouprave da što više firmi posluje i zapošljava radnike, kao i da će izgradnjom brze saobraćajnice od Sombora do Kikinde privredni ambijent u našem gradu biti atraktivniji.

 

Među onima koji su dobili sredstva je i Branislav Bugarski, vlasnik firme „Autoelektričar Tuta Bane“.

-Konkurisao sam za sredstva za kupovinu auto dizalice čija je cena 259.000 dinara. Dobio sam polovinu neophodnog novca, a nova dizalica umnogome će mi olakšati posao. Radiću brže i efikasnije, pogotovo što do sada nisam imao takvu opremu u servisu. Pomoć mi puno znači – rekao je Bugarski.

Firma „Artis 1973“ iz Ruskog Sela, koja ima 12 zaposlenih, dobila je 320.000 dinara za kupovinu dela opreme koji nedostaje kako bi i druga proizvodna linija bila puštena u rad .

-Bavimo se proizvodnjom integralnih grisina i zdravih proizvoda. Oprema je 660.000 dinara i omogućiće unapređenje proizvodnje. Doprineće da proširimo i povećamo obim proizvodnje, budemo konkurentniji na tržištu, ali i zaposlimo još radnika -dodala je Jovana Kulizić, predstavnica pomenute firme.

Gradskim budžetom za ovu namenu  opredeljeno je tri miliona dinara.

-Program podrške započeli smo 2016. godine i tada je budžet bio 500.000 dinara. Kako je interesovanje preduzetnika i malih i srednjih preduzeća raslo povećali smo ga na 1,5 miliona, pa na dva, tako da je sada budžet tri miliona dinara. Značajno je i to što imamo i proizvodni sektor, a ne samo usluge. Vodimo računa i o ženskom preduzetništvu koje se dodatno boduje tako da smo odobrili sredstva za nekoliko žena, preduzetnica. Novac se odobrava isključivo našim lokalnim firmama koji su poslovno i životno vezani za naš grad – pojasnio je Saša Tanackov, član Gradskog veća.

Na konkurs su pristigle 22 prijave od kojih je 20 ispunjavalo uslove konkursa.

 

A.Đ.

stipendije-(5)

Lokalna samouprava i ove godine putem stipendija i podsticaja pomaže studentima. Sa  akademcima je u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač potpisao je ugovore. Među njima je i Bojana Vučković iz Banatskog Velikog Sela koja je prva godina Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

-Dobila sam punu stipendiju i puno mi znači. Uspeću da rasteretim roditelje i deo knjiga moći ću da kupim ovim novcem  – rekla je Bojana.

Marina Stojadinov upisala je farmaciju, takođe u Novom Sadu.

-Najveći troškovi su stan, režije i hrana. Stipendija će mi pomoći u svakodnevnom životu. Kako je ta pomoć značajna meni, tako je i mojim roditeljima – kaže Marina.

Obraćajući se studentima gradonačelnik Lukač istakao je da mu je drago što može da ugosti mlade koji su budućnost našeg grada i zemlje.

-Na vama je da gradite budućnost ove zemlje i sve što mi uradimo ništa ne vredi ukoliko nema vas da nas nasledite i da ubrzate napredak i prosperitet naše Srbije. Kroz stipendije i podsticaje želimo da vas motivišemo da još vrednije učite i da da budete ponosni na svoju Kikindu, ali i da uvek ističete odakle ste. Iznos koji se izdvaja nije najvažniji, ali je jeste naša poruka da ste nam važni i da računamo na vas kada završite fakultete. Trebaće nam vaša pomoć da ispunimo misiju, da naš grad bude još bolje i lepše mesto za život i rad – naveo je Lukač.

Ukupno 378 Kikinđana koji pohađaju  fakultete i visokoškolske ustanove dobilo je stipendiju od 9.000 odnosno podsticaj od 4.000 dinara u zavisnosti od broja bodova.

– Ove godine grad motiviše i podržava rekordan broj studenata. Ove godine javni poziv odnosio se i na stipendije i na podsticaje. Od ukupnog broja dodeljenih stipendija 202 su u punom iznosu, a ista suma opredeljena je i je za deset studenata sa hendikepom. Ostali su dobili podsticaj   – Vesna Danić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

Prošle godine dodeljeno je 367, pretprošle 258, a u 2021. godini pravo na dobijanje stipendije ostvarilo je 158 akademaca.

A.Đ.

preduzetnici-konkurs-(1)

Lokalna samouprava raspisala je javni konkurs za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća na koja posluju u našoj sredini. Cilj je podrška razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju  obima proizvodnje, stabilizacije proizvodnje, investiranja u savremena sredstva za rad i proizvodnju, radi povećanja konkurentnosti privrednih subjekata. Ove godine raspisan je sedmi konkurs, istakao je član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prošle godine imali smo opredeljeno više sredstava za ovaj konkurs, a i ove godine utrošiće se tri miliona dinara za podsticaj firmama koje imaju do 100 zaposlenih. Ove godine proširen je krug onih koji mogu da konkurišu za novac. Tokom ranijih konkursa nije postojala mogućnost nabavke informatičke opreme, softvera i sličnih mašina i alata iz oblasti informacionih tehnologija koji su danas nezaobilazni u radu mnogih profesija, te je ove godine omogućena njihova nabavka uz podsticaj Grada – saznajemo od Tanackova.

Od 2017. godine, oda kada su dodeljivana prva sredstva po ovom konkursu, do sada 62 korisnika dobila su podsticaje. Za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti najmanji iznos koji može da se odobri po projektu je 75.000 dinara, a najveći  je 400.000 dinara odnosno maksimalno 50 odsto vrednosti od traženog dobra koji se nabavlja.

-Postoji i pozitivna diskriminacija preduzetnica. Ukoliko se firma vodi na ženu dobijaju se dodatni bodovi, što povećava mogućnost dobijanja traženih sredstava. Konkursna dokumentacija nije zahtevna i prilagođena je da svako može lako da je popuni i da dođe do prateće dokumentacije koja je obavezna konkursom – dodao je naš sagovornik.

Bespovratna sredstva se ne mogu koristiti primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a iz konkursa su izuzeti preduzetnici koji su sredstva dobili prošle godine.

-Ograničavajući faktor je i nabavka dobara koja nisu toliko trajnog karaktera jer preduzetnik nabavljenu opremu određeni period ne sme da otuđi. Tu se, pre svega, misli na stolove i stolice za ugostiteljske objekte, sitni inventar poput čaša, tanjira i ostalog. Imali smo široki krug korisnika od trgovine, zanatstva, proizvodnje, različitih usluga – kaže Saša Tanackov.

Rok za podnošenje prijava je 15. marta, do 15 časova Odobrena sredstva se koriste isključivo za namene za koje su dodeljena, a korisnik  sredstava je dužan da Gradskoj upravi dostavi definisanu ugovorom dokumentaciju o  realizaciji projekta, materijalni dokaz o nabavci mašine ili opreme, kao i o  namenskom korišćenju dodeljenih sredstava u propisanom roku. Svi detalji konkursa i obrasci prijave nalaze se na sajtu Grada Kikinde.

A.Đ.

 

1709104976127

Rok za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na  subvencije od 18.000 dinara po hektaru produžen je do 1. aprila. Razlog tome je što nisu sve parcele, koje su poljoprivrednici dodavali u svoje gazdinstvo, odobrene, ali i da svi koji imaju pravo podnesu zahtev, istakla je Mirjana Tomić, savetodavac Poljoprivredne stručne službe.

– Pre podnošenja zahteva za podsticaje po hektaru biljne proizvodnje u elektronskom Registru poljoprivrednih gazdinstava, eRPG, poljoprivrednici treba da urede podatke o površinama i biljnim kulturama na parcelama i da obnove registraciju poljoprivrednog gazdinstva. Svako ko ima računar ili pametni telefon može zahtev sam da podnese ukoliko zna šta će sejati na kojoj parceli. Za podnošenje zahteva za subvencije za ovu meru nije potrebno posedovanje fiskalnih isečaka odnosno računa. Na raspolaganju smo poljoprivrednicima i najviše nam dolaze oni čiji dodatni ugovori o zakupu još nisu prihvaćeni od strane Uprave za agrarna plaćanja. Registracija novih gazdinstava trenutno stvara najviše problema. Naime, poljoprivrednici koji su gazdinstva registrovali u avgustu, septembru, oktobru nemaju nikakva rešenja. Tada šaljemo mejl nadležnoj Upravi koja ažurira podatke   – precizira Mirjana Tomić.

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara. Pravo imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju u svoje ime i za svoj račun, a subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju ne obrađuju, već je daju u zakup. Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti zahtev za podsticaje na portalu ePodsticaji.

-Počelo je i podnošenje zahteva za akcizu za dizel gorivo. Kada na pumpi kupe gorivo neophodno je upisati broj poljoprivrednog gazdinstva. Ti računi su odmah vidljivi na platformi, tako da se zahtevi podnose zahtevi za povraćaj od 50 dinara za plaćenu litru dizela – kaže naša sagovornica.

Za zahtev za subvencije za nabavku sertifikovanog semena potrebno je da se na računu upiše broj gazdinstva.  Za proizvođače koji su u sistemu PDV-a upisuje se i jedinstveni matični broj.

-Račune treba čuvati do momenta raspisivanja javnog poziva za drugi deo subvencija. Naznake su da će to biti u junu, a povrat će biti maksimalno do 17.000 dinara po hektaru – zaključila je Mirjana Tomić.

A.Đ.

 

paradajz

Rok za podnošenje zahteva za podsticaje za organsku biljnu proizvodnju za 2023. godinu produžen je do 6. septembra, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Po javnom pozivu objavljenom u julu, rok je bio 25. avgust.

Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju iznose 63.000 dinara po hektaru, a poljoprivredno gazdinstvo može konkurisati za najviše 20 hektara obradive zemlje.

Zahtevi se podnose preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji, a informacije u vezi raspisanog Javnog poziva dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 i 011/260-79-61, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 i 011/30-20-101, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar, na adresi https://eagrar.gov.rs.

357319036_2002982103379060_4691951285786218172_n

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su konkurisali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Podsticaji su odobreni  vlasnicima 15 firmi, a ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da je grad na usluzi preduzetnicima.

Među onima koji su dobili sredstva je i  Tatjana Tanović, vlasnica firme „Vodonoša“ koja se bavi distribucijom vode i aparata.

-Firma prvi put konkuriše i dobili smo iznos od 165.000 dinara. Pomoć nam je dragocena jer ćemo unaprediti opremu koju posedujemo kupovinom stakera, mašine koja može da diže robu na najviše police u magacinu. Na taj način bićemo efikasniji, a doprineće i boljoj organizaciji posla. Imamo osam radnika i nadam se proširenju posla i zaposlenih – rekla je Tatjana Tanović.

Štamparija „Borac“ iz Kikinde odnosno njen vlasnik Filip Karanović dobio je 250.000 dinara.

-Firma radi pune 23 godine i imamo sedam radnika. Sa dobijenim sredstvima kupićemo mašinu za lepljenje kartonske amblaže. Cilj nam je da proširimo i ubrzamo proizvodnju što će doprineti da budemo konkurentniji na tržištu. Konkurisali smo i pre šet godina i tada smo sredstvima Grada kupili mašinu za šlicovanje kutija koju koristimo i danas – saznajemo od Karanovića.

Gradskim budžetom za ovu namenu  predviđeno je tri miliona dinara, za milion dinara više u odnosu na prošlu godinu.

-Najniži odobreni iznos je 75.000 dinara, a najviši je 360.000 dinara. Prema uslovima konkursa maksimalni iznos koji smo mogli da odobrimo je 400.000 dinara odnosno 50 odsto od ukupno tražene sume – pojasnio je Saša Tanackov, član Gradskog veća – Putem ovog konkursa vodimo računa i o ženskom preduzetništvu koje se dodatno boduje tako da smo odobrili sredstva za šest žena, preduzetnica. Novac se odobrava isključivo našim lokalnim firmama koji su poslovno i životno vezani za naš grad.

Na konkurs je pristigla 21 prijava, a sufinasiraće se preduzetnici koji rade u oblastima građevinarstva, štamparskih i komunalnih usluga, električarskih poslova, ugostiteljstva i starih zanata.

error: Content is protected !!