planovi

krkobabic-r-selo-(5)

Poseta ministra za brigu o selu Milana Krkobabića Ruskom Selu, uz domaćine Mladena Bogdana, gradonačelnik i Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice započeta je u Domu omladine. Uređenje ovog prostora pomoglo je sa 5,1 milion dinara upravo Ministarstvo za brigu o selu , a pomenutim sredstvima prostor je saniran, a kupljeni su novi stolovi i stolice, kao i nova audio oprema: ozvučenje, zvučnici, nosači i mikseta.

U Domu omladine je ministar Krkobabić imao priliku da razgovara sa prisutnim predstavnicima grada, Saveta Mesne zajednice, udruženja građana i firmi koje rade u selu, meštanima, članovima sportskih klubova, Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

– U Ruskom Selu, od početka programa kupovine kuća na selu, svoj dom pronašlo je 27 mladih bračnih parova, a u Kikindi je čak 173-oje supružnika dobilo krov nad glavom u okviru ovog konkursa. Ovo je izuzetno mesto i atipično je selo u Srbiji. Odlično organizovano i uspeo sam da upoznam najmlađe i najstarije generacije. Međunacionalna tolerancija je izražena i ono je primer drugim mesnim zajednicama. I dalje ćemo nastaviti da pomažemo da bude još bolje i da nijedna kuća u ovom mestu ne bude prazna. Na nama je i da Rusko Selo promovišemo mladim iz drugih gradova da dođu i da se skuće ovde – istakao je ministar Krkobabić.

Gradonačelnik Mladen Bogdan zahvalio je ministru Milanu Krkobabiću na dolasku i naveo koliko je važna dobra saradnja republike i lokalnih samouprava u rešavanju svih važnih pitanja.

-Uz veliku pomoć Ministarstva za brigu o selu sala, koja je mesto okupljanja svih meštana, danas izgleda potpuno drugačije. Sredstvima lokalne samouprave potrudićemo se da završimo fasadu na zgradi koja je neophodna. Broj porodica koje su uspele da dobiju krov nad glavom pokazatelj je koliko je ovaj program važan. Razgovor sa meštanima o problemima takođe je važan kako bismo im zajednički pomogli. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu zajednički uraditi puno dobrih stvari za naša sela s obzirom na to da smo razgovarali o programima koje će ovo  Ministarstvo raspisati i na koje možemo konkurisati.

Ministar Krkobabić sa domaćinima i gostima posetio je i porodicu Tepavac koja je porodično gnezdo svila uz pomoć sredstava koja se dodeljuju za kupovinu kuća na selu. Dočekali su ga Jovana, Nemanja i tromesečni Nenad.

-Kuću smo kupili 2024. godine i meni i suprugu je puno značila finansijska pomoć koju smo dobili od Ministarstva.  Kao mladi bračni par dobili smo priliku da živimo u svome, da ulažemo i ostavimo deci. Kuća je odlična, nismo žurili prilikom kupovine i gde god možemo mi afirmišemo ovaj program jer je to najbolji i najsigurniji način da se mladi osamostale – pojasnila je Jovana Tepavac.

Boško Dobranić, predsednik Zemljoradničke zadruge imao je pitanje vezano za zemlju koja je bila deo sudskog spora koji traje već dugo godina, Željko Konjik, suvlasnik firme koja se bavi proizvodnjom proteinskih čokoladica ukazao je da bi ulaganja u infrastrukturu pomogla dolasku novih firmi, a predsednik DVD-a Kristijan Molnar predstavio je udruženje i istakao problem nedostatka opreme.

-Zadružna svojina nije ni privatna ni državna i ona je neprikosnovena. Na tome treba insistirati i ja ću ovaj problem izneti na Vladi Srbije – rekao je Milan Krkobabić. – Sva dobrovoljna vatrogasna društva mogu da konkurišu za opremu, ali i vatrogasna vozila koja su u svim selima u lošem stanju. U našoj zemlji ima ih više od 300 od čega je u Vojvodini 251.

Rusko Selo, prema poslednjem popisu ima 2.151 stanovnika. U ovom mestu aktivno je 14 udruženja građana, kazao je Dušan Marjanović:

-Zahvaljujući konkursu za kupovinu kuća na selu imamo više mladih. Naša sala za kojom je velika potreba, sada će se više koristiti. Meštani su imali nesvakidašnju priliku da razgovaraju sa ministrom i siguran sam da su veoma zadovoljni  odgovorima koje su dobili. Svima nama je čast što smo ugostili, ali i pokazali lepote i ukazali na probleme sa kojima se Rusko Selo susreće.

Interesovanja je bilo i za mini bus koji se dodeljuje na konkursu Ministarstva za brigu o selu.  Dodeljuje se 7,5 miliona za kupovinu vozila. Izdvajajući sredstva za nabavku mini buseva, država potvrđuje svoju spremnost da posebnu pažnju posveti seoskim sredinama, rečeno je ovom prilikom.

Ministar Milan Krkobabić položio je venac i na spomenik Arseniju III Čarnojeviću,  obišao je porodičnu grobnicu na mesnom groblju i posetio je crkvu Uspenja Presvete Bogorodice.

 

 

 

 

Dial on radiator

Grejna sezona i zvanično će biti završena 15. aprila. Stekli su se vremenski uslovi za to, a to je i preporuka udruženja toplana.  Kako navodi v.d. direktora JP „Toplana“  Dušan Marjanović pratiće se dnevne temperatura, a postupaće se u skladu sa gradskom odlukom.

-Ukoliko se desi da do 10. maja temperatura bude niža od 12 stepeni u 21 sat tri dana uzastopno, sistem će ponovo biti pokrenut. Od 16. aprila neće biti grejanja u jutarnjim i večernjim satima – kaže Marjanović.

Od 15. aprila, pa sve do kraja grejne sezone 2025/2026. evidentirana je 21 havarija.

-To je iznad proseka koji smo imali poslednjih nekoliko godina. Na vrelovodu su bile dve havarije, u oktobru i januaru, i to u ulici Braće Tatić ispred brojeva 1 i 2. One su iziskivale da se grejanje isključi svim korisnicima u centru i to je problem koji ćemo rešavati. Svi ostali kvarovi desili su se na pojedinačnim priključcima, a najviše ih je bilo na Mikronaselju ispod stanova. Cevi su ispod stanova u prizemlju i slične havarije očekujem i u narednim godinama s obzirom na to da su unutrašnje instalacije u stanovima sve starije – precizirao je naš sagovornik.

Nakon potpunog gašenja kotlova će započeti remonti. U toku je izrada plana šta će biti urađeno u ovoj godini.

-Najpre ćemo rešavati probleme koji su se pojavili tokom ovogodišnje grejne sezone na lokacijama gde je bilo havarija i gde je potrebno zameniti cevovod. U skladu sa subvencijama koje su planirane za „Toplanu“ u gradskom budžetu, očekujem da ove godine započnemo projekat proširenja cevovodne mreže u Dositejevoj ulici. Ovo ulaganje je kapitalno i podrazumeva radove od početka Dositejeve ulice do zgrade u kojoj RFZO i Fond PIO odnosno Filijale NSZ. Potrebno je postaviti cevi i priključiti nove korisnike daljinskog grejanja – podseća Marjanović.

A.Đ.

ena-bugarska-(1)

Talentovana sugrađanka Ena Gogić osvojila je još jedno priznanje. Na Međunarodnom muzičkom takmičenju „Next Artist“ održanom u Bugarskoj u Sofiji osvojila je nagradu za izuzetnu interpretaciju.

-Takmičenje je popularno i vladalo je veliko interesovanje  pevača. Samim tim bila je i jaka konkurencija. Prijavilo se više od 300 učesnika, a nakon selekcije izabrano je samo 60 takmičara koji su dobili priliku da nastupe. Stoga je velika čast da osvojim nagradu za izuzetnu interpretaciju – istakla je Ena Gogić.

Na nadmetanju je pevala pesmu „My Number One“ na koju je i publika odlično reagovala publike, a stručni žiri dao je odlične ocene.

-Uspeh je došao uz trud i rad, tako da veliku zaslugu ima i moja mentorka Anđeli Ninković. Tu je tim „Angel Voice“ koji su mi velika podrška na putu uspeha – navela je mlada Kikinđanka.

Vredno se priprema i za Međunarodni festival u Italiji koji je uskoro očekuje, a koji je još jedna stepenica ka uspehu.

 

basaid-dom-bogdan-(8)

U Mesnoj zajednici Bašaid u toku je  obnova Doma kulture. Radovi na ovom objektu odvijaju se fazno. Adaptacija je započeta prošle godine i trenutno se u potpunosti sanira prostor u prizemlju, istaknuto je prilikom obilaska objekta gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Bojana Mikalačkog, donedavno predsednika Saveta MZ Bašaid, i članice Anete Jankov.

-Najpre je adaptiran krova i prostorije na spratu koje koriste članovi Kulturno umetničkog društva „Bašaid“ i đaci škole „1. oktobar“. Radovi su obuhvatili i kompletnu zamenu stolarije na prozorima i vratima, postavljanje novih podova na prvom spratu  i krečenje. Na spratu je urađen i novi sanitarni čvor, kao i nova led rasveta–  rekao je Mikalački. – Meštani su sopstvenim snagama obnovili bioskopsku salu, a i fasada je bila u jako lošem stanju, tako da je i ona u najvećem delu rekonstruisana.  U prizemlju su adaptirani sanitarni čvorovi, postavlja se novi pod, zamenjena je stolarija i u ovom prostoru nalaziće se Biblioteka, Galerija i etno soba, dok će prostoriju na spratu koristiti udruženje žena.

Zgrada je centar kulturnog okupljanja, koriste je razna udruženja i mladi, te je zato i prioritet što se tiče ulaganja. Sredstva za obnovu fasade izdvojena su iz budžeta lokalne samouprave oko dva miliona dinara i Mesne zajednice.

-U gradskom budžetu u ovoj godini izdvojeno je više sredstava za ulaganje u mesnim zajednicama. – predočio je gradonačelnik Bogdan. – Svako naše selo ima Dom kulture koje je mesto okupljanja svih meštana, ali i gostiju tako da je i naš cilj da oni budu što uređeniji. Moderan i funkcionalan izgled doprineće da se u njima organizuje što više kulturnih i drugih manifestacija. Ovom prilikom želim i da pohvalim meštane Bašaida koji su se organizovali i uredili deo prostora. Ubeđen sam da ćemo vrlo brzo prisustvovati i prvom kulturnom događaju u obnovljenom prostoru. Čim vremenski uslovi dozvole u centru sela započeće i izgradnja novog, modernog dečijeg igrališta za šta je sredstva obezbedila Pokrajina. Takođe, nastaviće se i izgradnja kapele za koju je u planu da se ove godine i završi.

Mikalački je dodao i da će se, kao član Gradskog veća, zalagati da svaka mesna zajednica ima Dom kulture poput bašaidskog.

Osim Doma kulture u Bašaidu se uređuju i dve svečane sale u neposrednoj blizini Mesne zajednice koje se izdaju, a sredstva se vraćaju u budžet.

A.Đ.

metanol

Hemijska industrija u Evropi već čitavu deceniju je u velikom problemu. Sve ovo vreme tokom kog Metanol ima diskontinuitet u proizvodnji, razlozi su objektivni, navode u upravi. U MSK je zaposleno 550 radnika i ovo preduzeće jedno je od tri iz petrohemijskog kompleksa koji su predviđeni za privatizaciju.

-Čak i da nam je dozvoljeno da radimo sa gubitkom, mi ne bismo imali kome da prodamo robu – istakao je Mirko Latinović, direktor MSK. – Fabrika je koncipirana tako da posle 45 dana rada ima pune skladišne kapacitete. U  toku je izrada studija, koje su na liniji onima u Evropskoj uniji, i za godinu dana imaćemo povratnu informaciju kuda MSK ide. Zajedno sa kabinetom predsednika Republike Srbije i resornim Ministarstvom posvećeni smo razvojnim programima koji će obezbediti sigurnu budućnost za Metanol.

Podsetimo da je Metanol počeo sa radom 1987. godine, ali od tada do danas rad je više puta prekidan zbog visoke cene gasa kao osnovnog energenta. Kada radi ova fabrika jedan je od najvećih izvoznika. Godinama unazad traži se strateški partner, jer je vlasništvo raspodeljeno tako da 71,85 odsto kapitala pripada JP „Srbijagas“, a 24, 8 procenata je u vlasništvu republike Srbije.

 

sta-nas-snadje-usred-ladje-(1)

U pozorištu „Lane“ u toku su pripreme za otvaranje ovogodišnje sezone, kao i rad na novoj predstavi. Kako ističe direktor Aleksandar Maletin januar je iskorišćen za dogovore i organizaciju u samom teatru.

-Decembar je u našem pozorištu najturbulentniji mesec s obzirom na to da tada imamo najviše posla. Podsetiću i da smo poslednjeg meseca u godini odigrali i dve premijere „Novogodišnja čarolija Bake Mraz“, za koju su tekst i režija kolektivna, kao i „Poklon za Deda Mraza“ po tekstu dramaturga Srpskog narodnog pozorišta Nikoline Đukanović, koje su izazvale odlične reakcije naše publike. Nova sezona počinje u nedelju, 1. februara u 17 sati, i mi već pripremamo novi komad koji će, siguran sam, oduševiti naše verne gledaoce – rekao je Maletin.

Predstava koja će naći mesto na repertoaru jedinog dečijeg pozorišta je „Pepeljuga“.

-Radi se o ansambl predstavi čija poruka je da dobro pobeđuje zlo, kao i da je za sreću nekada potrebno strpljenje. Komad, sa istim nazivom, na našem repertoaru igran je pre petnaestak godina. Tekst je potpuno izmenjen i kolektivni je rad ansambla. Do kraja godine planiramo ukupno četiri premijere – otkrio je Maletin.

Uskoro će biti objavljen i poziv deci, koja žele da se oprobaju na daskama koje život znače, da dođu u „Lane“ i postanu njihovi članovi.

Maletin dodaje i da je prethodnih nekoliko godina dosta uloženo u adaptaciju i kupovinu opreme neophodne za rad pozorišta. Napominje i da će konkurisati za sredstva za uređenje tavanskog prostora koji služi za odlaganje lutki i rekvizita. Tavan nije prilagođen nameni koju ima te ga je važno renovirati.

A.Đ.

opasulji-se-(4)

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ daanas, 4. novembra obeležava Dan ustanove. Rođendan, 71. po redu, obeležen je uz igru i pesmu u svim vrtićima, osluškujući dečije želje i ideje. Direktorica Kristina Drljić ističe da je nova školska godina počela uspešno.

-Uspeli smo da upišemo stotinu dece koja su bila na listi čekanja otvaranjem predškolskih grupa u osnovnim školama. Čitavo leto radili smo na tome da obezbedimo dodatni prostor. U „Plavom čuperku“ i u „Kolibriju“ oformljene su po jedna jaslena grupa, u skladu sa potrebama. I tokom ove školske godine naši vaspitači prisustvovaće seminarima čiji je cilj da se obogati i unapredi vaspitno-obrazovni rad – navodi naša sagovornica.

Svi vrtići su dobro opremljeni didaktičkim i ostalim sredstvima za rad. Tokom letnjeg raspusta obavljeni su i molersko-farbarski radovi u objektima u kojima je to bilo potrebno.

-U predškolskim grupama u školama obezbedili smo sve što je potrebno kako bi bile identične kao u vrtićima. Od kompanije NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“ dobili smo sredstva za ugradnju solarnih panela u vrtiću „Neven“ u Mokrinu. Zamenjena je kompletna rasveta u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“. Obezbeđeno je i 10 novih klima. Očekujem da će u narednoj godini i u preostalih nekoliko vrtića celodnevnog boravka biti obezbeđena klimatizacija.  Kako deca provode vreme i napolju u dvorištima, se sprave su proverene i uređene. Kako je najavljena jaka zima planiramo da ih zazimimo kako bi ih sačuvali. Sve priručne kuhinje u našim objektima su od prohroma, što smo završili pred početak ove školske godine. Kupljene su i dve velike mašine za pranje posuđa  – saznali smo od Kristine Drljić.

Kupljeni su i novi krevetići i posteljina, kao i deo nameštaja i escajga za pojedine vrtiće. U protekle dve godine ugrađeni su i dojavni sistemi protivpožarne zaštite u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“, a naredni na redu je „Kolibri“ gde će se sanirati i električna instalacija. Cilj je, navodi Drljić, da deca imaju što bolje i kvalitetnije uslove za boravak i rad u vrtićima.

 

A.Đ.

zetva-i-vrsidba-stab-(3)

Na sednici Gradskog štaba za sprovođenje zaštite od požara tokom žetve i vršidbe, usvojeni su planovi i mere za bezbednu žetvu na teritoriji grada.

Osim članova pomenutog štaba, sednici je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan.

 

Ovom prilikom definisane su konkretne obaveze svih relevantnih aktera. U narednom periodu kontrolisaće se otkupna mesta i vage, kao i provere ispravnosti sirena za uzbunjivanje u slučaju požara. Gradski vatrogasni savez će prikupiti podatke o formiranim komisijama za tehničku kontrolu poljoprivredne mehanizacije, uključujući kombajne i traktore.

Mesne zajednice su zadužene da urede šiblje i pokose travu na prilazu njivama, kako bi se smanjio rizik od širenja požara i povećala bezbednost saobraćaja. Takođe, naglašena je važnost preventivnih mera, a ovom prilikom skrenuta je pažnja da je tokom žetve strogo zabranjeno spaljivanje ostataka useva i smeća na otvorenom prostoru.

Kako bi se sa ovim merama upoznali građani, biće pripremljeni informativni posteri i flajeri koji će biti postavljeni na ulazima važnih institucija u gradu.  Lokalna samouprava i nadležne službe nastavljaju da pokazuju ozbiljan pristup u zaštiti života, imovine i prirodne sredine tokom predstojeće žetvene sezone.

 

idjos-radovi

Uređenje Doma kulture, tačnije zamena krova, najvažnija je investicija koja je realizovana prošle godine u Mesnoj zajednici Iđoš.

-Najbitnije je bilo da se krov uradi na delu koji je bio i najkritičniji, a posao je obuhvatio i deo krova stare zgrade Zadružnog doma gde su zamenjeni i prozori. Popravljen je i deo oko odžaka gde je i najviše prokišnjavalo. Stavljeni su novi limovi i stari crep zamenjen je novim. Orezali smo i stabla čije grane su jednim delom bile uzrok lošem stanju crepova. Zgrada je stara i prokišnjavala je, tako da su se sada stekli uslovi da radimo na unutrašnjosti – istakla je predsednica Saveta MZ Iđoša Ivanka Grujić.

Radovi su finansirani u okviru donacije NIS-a vredne dva miliona dinara, i u okviru projekta ofarbani su prozori i vrata, a saniran je i deo fasade i sam ulaz u Dom kulture.

-Restauriran je i spomenik u centru sela, posvećen žrtvama Drugog svetskog rata. Očišćen je i postavljene su nove ploče s obzirom na to da su stare počele da otpadaju i nisu bile stabilne. Ovaj posao je važan zbog bezbednosti jer se deca često igraju u ovom delu centra. Od prošle godine imamo i novi prostor u kom se nalazi mesna biblioteka – napominje naša sagovornica.

U protekle tri godine značajna sredstva, 12 miliona dinara, uložena su u bolje uslove rada u Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu. Radovi su finansirani iz gradskog budžeta i pokrajinskih sekretarijata, a nova oprema dobijena je na konkursima republičkih ministarstava. Adaptirane su učionice, sanitarni čvorovi, kabineti i sve što je bilo potrebno. Prošle godine postavljeni su novi podovi u učionicama, hodnicima i prilazima školi, učionice su, kao i hodnici, okrečeni, opremljena je školska biblioteka i formiran je kabinet za tehniku i tehnologiju .

U planu za ovu godinu je da se uradi drugi deo krova na Domu kulture.

 

-Neophodno je zameniti deo dotrajalih nosećih greda i crep koji napukao. Zgradu koriste sva udruženja građana, a deo prostorija na spratu je neiskorišćen. Ideja je da se u jednoj od njih otvori kutak za decu, kao i da se u delu prostora otvori etno soba ili mini muzej jer imamo znatan broj starih predmeta koji svedoče o istoriji sela – dodala je Ivanka Grujić.

ULICE I TROTOARI

U ovom mestu nadaju se da će u narednom periodu presvučen asfalt u dvema ulicama.
-Putevi su u dobrom stanju, osim u ulicama Zmaj Jovinoj i Karađorđevoj. Takođe imamo i ulicu, Jamurska, koja nikada nije rađena, ima zemljani put u dužini od 250 metara, te planiramo i ovde da uradimo asfalt -otkriva naša sagovornica.

U planu je i sanacija trotoara u delu glavne ulice, ispred Doma kulture, zgrade Lova i dela kod crkve. Postoji i inicijativa Iđošana za izgradnjom nekoliko parking mesta ispred ambulante Doma zdravlja.

A.Đ.

 

 

veliko-selo-ljudi-2

Tokom prošle godine Mesna zajednica Banatsko Veliko Selo pomogla je postavljanje rasvete u hramu Svetog Vasilija Ostroškog, a u martu je otvoren i novi prostor FK „Kozara“.

-Reč je o donjem spratu objekta koji je uređen po najmodernim standardima. Za ovaj posao lokalna samouprava izdvojila je 15 miliona dinara. Gornji sprat će takođe biti završen, što je u dugoročnijem planu. Predstavnici sela i grada pomogli su i akciju poljoprivrednika koji su ravnali atarske puteve u našoj katastarskoj opštini i tom prilikom uređeno je oko 70 kilometara puteva. Očišćena je i deponija i posut je sloj zemlje, za šta je utrošeno osam miliona dinara. Pošumljavanje koje je planirano je odloženo s obzirom na to da je vrlo brzo nakon čišćenja izniklo novo smetlište – kaže Mira Pećanac, predsednica Sveta MZ.

Uređen je i deo krova iznad ulaza u prostorije mesne zajednice koji je prokišnjavao, a sređen je i plafon i krov iznad prostorija u koje koriste članovi KUD -a „Marija Bursać“, nekadašnja bioskopska sala. Sređena je i sala za venčanja, ima novu rasvetu, pod, okrečena je i može da se koristi i za sastanke i druge događaje.

-U ovoj godini u planu je izgradnja mini postrojenja za preradu pijaće vode što će biti jedna od najvećih i najvažnijih investicija u selu u prethodnoim godinama. Pored toga zameniće se deo vodovodnih cevi i kompletan ovaj projekat mesna zajednica ne bi mogla da realizuje bez grada, ali i Pokrajine. Očekujem da ćemo urediti i deo trotoara i kolovoza koji su u lošem stanju, kao i mostić u Omladinskoj BB koji spaja delove sela, kao i kanal u ulici Marka Oreškevića koji odvodnjava višak voda. Cilj nam je da se i unapredi centar sela ispred zgrada u Omladinskoj ulici zacevljenjem kanala – istakla je predsednica Saveta MZ.

 

Mesna zajednica pomaže i funkcionisanje 12 udruženja. Sva dobro rade i trude se da organizuju manifestacije koje će doprineti promociji Banatskog Velikog Sela.

-U proteklom periodu imamo i zainteresovanih mladih bračnih parova za kupovinu kuća u selu. Nadam se da će ih biti još više i da će se i oni priključiti udruženjima – dodala je Mira Pećanac.

Velikoselci se iskreno nadaju da će moći da se obezbede sredstva od Ministarstva za brigu o selu kako bi se u selu otvorio ugostiteljski objekat u kom će se meštani okupljati.

A.Đ.

error: Content is protected !!