Iako je novogodišnje praznike Kikinda dočekala bez prijavljenih povreda izazvanih upotrebom pirotehnike, lekari upozoravaju da oprez ne sme da izostane. Iskustva službe Hitne medicinske pomoći pokazuju da se najteže posledice javljaju onda kada se petarde nađu u rukama dece, dok podaci na nivou Srbije svedoče da pirotehnička sredstva i dalje predstavljaju ozbiljan bezbednosni i zdravstveni problem.

U Kikindi, tokom poslednjih praznika, služba Hitne medicinske pomoći nije imala intervencije zbog povreda izazvanih pirotehnikom. Kako navodi dr Bojan Miškov, specijalista urgentne medicine, Kikinđani su uglavnom oprezni kada je u pitanju upotreba ovih sredstava.
-Nismo imali prijavljene povrede nastale upotrebom pirotehnike, niti saobraćajne nezgode ili tuče tokom praznika. Najčešće su nam se javljali pacijenti sa simptomima respiratornih infekcija, povišenom temperaturom, slabošću i posledicama prekomerne konzumacije alkohola, što je uobičajeno za praznični period – kaže dr Miškov, naglašavajući da govori isključivo u ime službe Hitne pomoći, a ne prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Kikindi.

On ipak upozorava da su povrede od petardi, kada do njih dođe, izuzetno teške.
-Povrede najčešće nastaju kada se deci daju petarde. To su ozbiljne povrede koje često zahtevaju amputaciju prstiju, a u najvećem broju slučajeva stradaju deca, ističe dr Miškov.

Sugrađani takođe ukazuju na probleme koje pirotehnika izaziva. Jadranka Knežević smatra da se pirotehnici pridaje preveliki značaj i da njena dostupnost predstavlja dodatan rizik.
-Neuki i neiskusni ljudi dovode u opasnost i sebe i druge. Taj trend je uzeo maha i teško je dopreti do svesti dece kada su petarde dostupne na svakom ćošku – navodi ona, dodajući da bi stroža zakonska regulativa mogla biti jedno od rešenja.

Na posledice po životinje ukazuje i Andrej Kultošev, koji podseća da buka od petardi i vatrometa svake godine izaziva veliki stres kod kućnih ljubimaca i životinja na ulici.
-Zakoni postoje, ali je pitanje koliko se dosledno sprovode – ocenjuje on.

Iako pojedine lokalne sredine, poput Kikinde, beleže manji broj incidenata, zvanične republičke statistike pokazuju da pirotehnika i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i bezbednosni problem.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom novogodišnjih i božićnih praznika svake godine biva povređeno više desetina ljudi usled nepravilne upotrebe pirotehnike. Među povređenima je veliki procenat dece i maloletnika, a najčešće su u pitanju povrede šaka, prstiju, lica i očiju, od kojih deo završava trajnim invaliditetom.
Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo u davanju petardi deci i u nekontrolisanoj upotrebi pirotehničkih sredstava od strane nestručnih lica. Povrede koje nastaju u tim situacijama često su teške i zahtevaju složeno lečenje, a u pojedinim slučajevima i amputacije. Zato je prevencija, pre svega kroz odgovorno ponašanje odraslih i zaštitu dece, ključna u sprečavanju povreda koje mogu da imaju doživotne posledice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, usled korišćenja pirotehnike, od 2021. do 2023. godine, povređeno 50 osoba, od toga četrnaestoro dece i 12 maloletnika. Podsećaju, takođe, da je njeno korišćenje nedozvoljeno u blizini zdravstvenih i socijalnih ustanova, mesta gde može doći do većeg požara ili veće materijalne štete, odnosno tamo gde se skladište lako zapaljive ili eksplozivne materije.
Kada već nisu zabranjene, i ovaj apel može da se završi samo molbom da se petarde i druga pirotehnika kupuju u ovlašćenoj prodavnici, koriste na otvorenom i nikako u blizini dece, životinja, stambenih objekata, zapaljivih materija. I podsećanjem da nije tačno da se nesreće dešavaju samo drugima. Veoma lako mogu da se dogode svakome ko nije osvestio moguće opasnosti slavlja sa pucanjem. I veoma često mogu da ugroze i zdravlje i živote drugih ljudi i životinja. Slavlje bez pucanja još uvek je slavlje. Ali odgovorno.
Deci ne treba dozvoliti da uopšte dođu u kontakt sa pirotehničkim sredstvima. Povrede nastale prilikom upotrebe pirotehnike mogu biti naizgled bezazlene u smislu da su to manje opekotine i manje rane, ali nekada mogu da zahvate delove tela u vidu većih opekotina, i mogu se zadobiti povrede šake koje se završavaju amputacijom prstiju ili nedostatkom delova šake, ukazao je doktor Đorđe Kravljanac iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić”, prenosi Tanjug.