pčelari

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

pcelari-1-(2)

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Đorđe Tešin posetili su članove udruženja pčelara “Kikinda”.

Ovo udruženje ističe se kao jedno od najaktivnijih u regionu, sa više od 80 članova.

Tokom posete, istaknuta je važnost podrške lokalne samouprave u prevazilaženju problema poput trovanja pčela i niskih otkupnih cena meda, kao i planovi za dalju saradnju u cilju razvoja pčelarstva u Kikindi.

“Kao što smo i obećali, odmah smo reagovali na molbu udruženja i pomogli da svoje probleme predstave na višem nivou i prvo su udruženje sa severa Srbije koje je imalo sastanak u nadležnom Pokrajinskom sekretarijatu. Ovom posetom smo se još jednom uverili da udruženje poseduje najsavremeniju opremu i prostorije. Kao lokalna samouprava trudićemo se da im pomognemo u što većoj meri i podržaćemo sve njihove aktivnosti u narednom periodu- rekao je gradonačelnik Bogdan.

P1150486-w1024

Vlada Srbije donela je zaključak kojim se ministarstvima nadležnim za stavljanje na tržište i kontrolu kvaliteta i bezbednosti hrane nalaže da pojačaju kontrolu meda, mleka i mlečnih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića. Vlada je navela da se zaključak donosi u okviru najavljene borbe protiv korupcije i kako bi se podržala domaća proizvodnja i unapredila bezbednost potrošača.

Pčelari godinama unazad ukazuju na pojavu falsifikovanog meda koji stvara ogromne probleme, podsetio je predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine Saša Čolak.

-Takav proizvod je nelojalna konkurencija i sada smo došli do toga da je postalo neizdrživo. Sa našim proizvodnim cenama ne možemo da pariramo cenama onih koji lažiraju med. Reč je o običnim sirupima sa raznim dodacima koji su daleko ispod realne cene meda. Pčelari ne mogu ništa da urade, osim da traže strogu kontrolu. Svi koji proizvode lažni med treba da budu sankcionisani. Pčelarstvo je, do pre nekoliko godina, bilo dodatni izvor prihoda za porodice, a sada smo došli u nezavidnu situaciju. U Kikindi smo imali oko 11.800 košnica, a sada imamo oko 8.000. Proizvodnja je opala i to je najveći problem. Već za desetak dana pčelari će sumirati zimske gubitke i počeće novu proizvodnu godinu – naveo je Čolak.

Kada nadležne institucije procene da je od određenih proizvoda rizik po zdravlje potrošača ili životnu sredinu takav i da se ne može ni na koji drugi način ukloniti osim postavljanjem i određivanjem hitnih mera onda se to sprovodi tako što se ta roba, u ovom slučaju hrana, ne stavlja u promet ili se povlači sa tržišta, ili se obustavlja uvoz. Onda ostaje obaveštavanje potrošačima o tome koja je to hrana i zbog čega se povlači, a upravo to obaveštenje je izostalo jer se ne poštuje Pravilnik o sistemu obaveštavanja potrošača koji je donet još 2013. godine.

Komarci 2

U subotu, 27. jula u od 17.30 do 20.30 sati planiran je tretman odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha na teritoriji grada Kikinde i naseljenih mesta.

Preparat koji će se koristiti za tretman komaraca je ima aktivnu materiju lambda-cihalotrin. Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele, da košnice zatvore ili udalje najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje tri dana.

Usluge sistematskog suzbijanja komaraca obavljaće firma „Ciklonizacija Logistika doo“ iz Novog Sada.

Ukoliko meteorološki uslovi ne dozvole izvođenje tretmana, tretman suzbijanja odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha biće pomeren za naredni povoljan dan.

CDA_7612-w1024

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je novi konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke novih pčelinjih društava i nabavku opreme za pčelarstvo, košnica i kontejnera u Vojvodini u 2023. godini, radi  unapređivanja pčelarske proizvodnje i proizvodnje meda. Predviđeno je ukupno 10 miliona dinara, a rok za predaju prijava je 24. avgust.

Pravo na podsticaje imaju registrovana poljoprivredna gazdinstava koja su u aktivnom statusu, i to fizičko lice koje je nosilac registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, kao i preduzetnik koji je nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Pravo imaju i pravno lice, odnosno privredno društvo nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva, zemljoradnička zadruga nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva i složena zadruga nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Za bespovratna sredstva na ovom konkursu mogu da apliciraju fizička lica, preduzetnici i pravna lica čije je gazdinstvo registrovano na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, kao i žene nosioci registrovanog poljoprivrednog gazdinstva ili fizičko lice i osnivač pravnog lica koji je mlađi od 40 godina.

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 300.000 dinara, odnosno 350.000 dinara za podnosioce prijava. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 50.000 dinara.

Na drugom konkursu nemaju pravo da apliciraju korisnici koji su u prvom konkursu potpisali ugovor sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

error: Content is protected !!