obnova

vukmirica-foto

Kada je u septembru prošle godine Kikindu posetio ministar za javna ulaganja Darko Glišić, najavljena je rekonstrukcija zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev“. Sa reči na dela prešlo se ubrzo. Završena je projektno-tehnička dokumentacija, pomenuto Ministarstvo je podržalo projekat, raspisana je javna nabavka, izabrani izvođači.

Iako se čini da se sve, za ovdašnje prilike, brzo odvilo, reč je o kapitalnom projektu koji je gradska vlast prethodno pomno i detaljno pripremala očekujući da pozamašna sredstva potrebna za kompletnu obnovu reprezentativne zgrade, od poda do krova, budu obezbeđena iz državne kase.

Javna nabavka je uspešno završena, otvorene su ponude, i izabran je izvođač Sombor elektro doo u konzorcijumu sa firmama: Kleman Šimanovci, Grant-Lješće, 3D Instal Kać i Vorteks univerzal Novi Sad, saznajemo od Svetislava Vukmirice, pomoćnika gradonačelnika za razvojne projekte.

-Njihova ponuda je iznosila 455,67 miliona dinara bez PDV-a ( 546,8 miliona sa PDV-om). Celokupan iznos finansiraće Ministarstvo za javna ulaganja. Grad je finansirao izradu projektno-tehničke dokumentacije i snosiće troškove nadzora. Sledi izbor izvođača za usluge nadzora i nakon toga možemo da uvodimo izvođača u posao. Prva faza, radovi u unutrašnjosti zgrade, trajaće 300 radnih dana. Kada će početi, ne zavisi samo od izvođača, već od funkcionisanja škola. Zbog situacije, ne znamo kada će biti završena školska godina i da li će biti produžena. U pitanju su dve škole, pored Gimnazije i Ekonomsko-trgovinska škola i svi ti đaci moraju negde biti smešteni. Na tome se intenzivno radi, ima više predloga kako organizovati da kvalitetno pohađaju nastavu. Tražimo najbolje rešenje, postoji mogućnost da budu razmešteni u više škola, a ima i ustanova koje mogu da izađu u susret – ukazuje Vukmirica.

Kompletna obnova zgrade Gimnazije je zahtevan projekat. Zbog svojih arhitektonskih i istorijskih vrednosti, objekat je zaštićeno kulturno dobro.

-Zgrada je pod zaštitom i biće uvaženi svi uslovi koje je ispostavio Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture. Sa druge strane, tu su i zahtevi Svetske banke jer oni kada daju novac državi, traže da se primene standardi o energetskoj efikasnosti- navodi Vukmirica.

Predviđene su dve faze radova. Planirana je unutrašnja rekonstrukcija glavne zgrade, zamena unutrašnjih vrata, obijanje maltera, krečenje, zamena vodovodnih i elektro instalacija, kompletna rekonstrukcija toaleta, a novina će biti izgradnja lifta za osobe sa invaliditetom. Potom će uslediti zamena prozora, spoljašne stolarije, krovnog pokrivača, radovi na fasadi, kao i izgradnja rampe sa lica sa invaliditetom.

-Dvorište će pretrpeti određenu rekonstrukciju u smislu povezivanja vodovoda i kanalizacije sa ulicom Vojvode Putnika. Uradiće se i deo veoma važan za protivpožarnu zaštitu, izgradiće se basen sa pumpom koja će biti pojačivač pritiska kako bi škola mogla sama da se odbrani od požara. To su evropski standardi i projektanti su to rešili kako bi nam Ministarstvo dalo zeleno svetlo za projekat.

Izgrađena pre 125 godina

Prvo školsko zvono u gimnazijskoj zgradi začulo se 4. septembra 1900. godine. Tada je, u novoizgrađenom objektu, počela redovna nastava za gimnazijalce.

Kao najstarija srednja škola u Kikindi osnovana je još 1858. Njeno sedište bilo je u zgradi Kurije. Posle Drugog svetskog rata, Gimnazija je imala 22 odeljenja na srpskom i mađarskom nastavnom jeziku. Ime velikog pesnika Dušana Vasiljeva ponela je 1959. godine.

– Škola ima ozbiljnu istoriju, zavređuje ovako veliki poduhvat i zahvaljujući Vladi Republike Srbije, Kikinda će dobiti reprezentativnu zgradu i, nadam se, školu iz koje će izlaziti učenici sa što kvalitetnijim znanjem, kako bi školovanje nastavili na prestižnim fakultetima- zaključuje naš sagovornik.

Dobrih vesti ima još. Plan je da, kada se zgrada useli, kompletan nameštaj, tehnika i druga oprema budu zamenjeni novom. Spisak svega potrebnog već je spreman za pomenuto Ministarstvo.

J. C.

reformska-crkva-(5)

Reformatska crkva u Kikindi osnovana je davne 1878. godine. Sama crkva u Dositejevoj ulici izgrađena je 1912. godine, a godinu dana kasnije arhitekta Ede Mađar iz Segedina projektovao je Molitveni dom. Vrh tornja, koji se već već nekoliko meseci obnavlja, sedamdesetih godina prošlog veka morao je da se demontira jer je bio visoke 29 metara i 70 centimetara, saznajemo od sveštenika Čabe Kovača.

-U Kikindi postoji desetak vernika reformatske veroispovesti i bogosluženja se obavljaju pored crkve u Molitvenom domu. Toranj je predstavljao bezbednosni rizik s obzirom na to da je zub vremena učinio svoje. Osim toga i vernici, iako ih je malo, izrazili su želju da se on obnovi – saznajemo od sveštenika Kovača.

Crkva se koristi se jednom godišnje.

-Radove finansira sama crkva. Imamo zemlju koju izdajemo i sav prihod se troši na funkcionisanje crkve. Pored je i Parohijski dom u kom su nekada živeli sveštenici. On je u veoma lošem stanju, a kako je pod zaštitom Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice, za njegovu sanaciju potrebna su znatna sredstva. Sama zgrada u kojoj je crkva je u dobrom stanju – kaže naš sagovornik.

Kikindska Reformatska crkva nakon osnivanja funkcionisala je pri Evangelističkoj crkvi, a potom i u okviru Gimnazije. Nekada je bila škola s obzirom na to da se nakon četiri razreda osnovne išlo osam godina u Gimnaziju.

-Crkva nema naziv. Iz Biblije, po apostolu Pavlu, shvatamo da je mesto bogosluženja ono na kom se sakupe vernici. Crkva je samo objekat u kom se okupljamo. Zgrada kao zgrada, odnosno crkva Božija nema drugu funkciju – pojasnio je sveštenik Čaba Kovač.

Zgrada i sva imovina u koje potpada i 67 jutara zemlje nacionalizovano je 1952. godine. Iako je sve vraćeno restitucijom, nikada se zajednica nije oporavila od pomenutih promena. Crkva je izgrađena u transilvanijsko-secesionističkom stilu. U unutrašnjosti nema ikona, kipova ili slika jer propovedaju pismenost i čitanje Biblije, a ne da se od slika stvaraju priče.

META LOPOVA

Crkva je tokom godina često bila na meti lopova i provalnika. Provalnici su najčešće ulazili u Parohijski dom. Pre 18 godina ukradene su stare knjige i sakralno obredno posuđe. Poznat je i slučaj kada je 2008. godine ciglama oštećena vrata i kada su razbijeni prozori na parohijskoj zgradi.

A.Đ.

bolnica-dr-tomin-(4)

Rekonstrukcija druge zgrade Opšte bolnice završena je 22. oktobra, nakon čega je organizovan sastanak izvođača radova i korisnika da bi se pregledao potpuno adaptiran objekat. Dr Vesna Tomin, vršilac dužnosti direktorke, napominje da su imenovani članovi komisije za prijem zgrade.

-Nakon obilaska, članovi komisije zajedno sa izvođačem radova zabeležili su sve nedostatke koji su uočeni. Reč je o manjim nedostacima i nakon što oni budu otklonjeni započeće opremanje medicinskom i drugom opremom bolesničkih i lekarskih soba, ambulanti, čekaonica, sestrinskih soba. Dečije odeljenje, Dermatologija, Palijativna nega, Onkologija i bolnička apoteka, koji će se nalaziti u ovom prostoru biće useljeni najkasnije do kraja decembra. Kako sam optimista i kako imamo značajno iskustvo sa useljenjem prvog objekta, nadam se da će se to desiti i ranije – istakla je dr Tomin.

U prizemlju rekonstruisanog objekta ponovo će biti Dečije odeljenje sa 18 kreveta. Na spratu će se nalaziti Dermatologija i Palijativna nega sa 12, dok će u delu zgrade biti i privremeno Onkološko odeljenje sa dnevnom bolnicom i dvadesetak postelja.

-Onkologija će se, po završetku kompletnih radova, vratiti u novu zgradu Bolnice. Planira se izgradnja novog dela koji će služiti za smeštaj najtežih bolesnika. Odeljenja Dermatologije i Palijativne nege imaće po šest postelja i već sada smo svesni da je za palijativu taj broj nedovoljan, te se mora misliti o proširenju – napominje naša sagovornica.

U rekonstruisanom objektu biće savremeni bolesnički setovi, Dermatologija će dobiti opremu za dermatohirurgiju i PUVA komoru za lečenje psorijaze.

-Sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo na Dečije odeljenje već je stigao moderan ultrazvučni aparat sa četiri sonde na kom se uveliko rade ultrazvuk srca, pluća, CNS odnosno pregled mozga kod novorođenčeta i dečijih kukova. Nabavka medicinske opreme je u nadležnosti Ministarstva za javna ulaganja i omogućiće se rad dermatohirurških intervencija. U ovom momentu uklanjanje mladeža rade hirurzi, a u perspektivi je da ovaj zahvat obavljaju dermatolozi u sopstvenoj sali za dermatohirurgiju. Osim što će hirurzi biti rasterećeni, pacijentima će biti lakše jer će skratiti postupak u lečenju u koje će biti uključen dermatolog i patohistologija. Naši dermatolozi su obučeni i sada će imati priliku da dopune svoj rad u lečenju pacijenata sa psorijazom kojih imamo puno i koji će lakše i jednostavnije dobijati neophodnu terapiju – dodala je dr Tomin.

Deo „nevernih Toma” će reći čemu sveobuhvatna rekonstrukcija, kada nedostaje lekara. Doktorka Tomin se ne slaže sa tim jer lekara nedostaje u čitavoj zemlji, a ne samo u našem gradu. Trenutno su na specijalizaciji 34 lekara, a na subspecijalizaciji je pet doktora. Na specijalizaciji iz pedijatrije su dve doktorke, za internu medicinu usavršava se pet lekara, tri za radiologiju, dva za urologiju koliko ih je i za fizikalnu medicinu, specijalizacije su dodeljene i za infektivnu medicinu, ginekologiju, hirurgiju, ortopediju, onkologiju, oftalmologiju, otorinolaringologiju, biohemiju, kliničku psihologiju. Za budući period u planu je i specijalizacija za palijativnu negu.

-Praktično za sva odeljenja imamo specijalizante– pojasnila je v.d. direktorka Bolnice.
Subspecijalisti se usavršavaju za endokrinologiju, gastroenterohepatologiju, medicinu bola, laparaskopsku hirurgiju i kardiologiju.

Najteže je privući mlade lekare da dođu i rade. Dr Vesna Tomin smatra da im treba pružiti šansu da uče i da napreduju:

-Medicinari su poznati po tome da puno uče, ali upravo učenje je naše oruđe za rad. Važno je i uzajamno poštovanje i poverenje između lekara i pacijenata. Moja generacija je radila u vremenu kada su lekari imali i ugled i poverenje pacijenata. Većina nas se nakon završenih studija vraćala u svoj grad, a našim sugrađanima studentima medicine želim da poručim da je privilegija raditi u svom gradu.

Napredak tehnologije i dostupnost informacija koliko su dobrog doneli, toliko i zbunjuju. Naime, mnogi se, pre dolaska u Bolnicu, konsultuju sa dr Guglom i to nije dobro.

-Mnogi pacijenti kada dođu polemišu oko dijagnoze. Na internetu imaju more informacija sa kojima se lekar ne slaže. Neretko pacijenti ne prate instrukcije lekara nego traže drugo mišljenje jer su pročitali nešto na internetu i to u startu nije dobro. Podsetiću da medicinski fakultet traje šest godina, nakon toga se stažira, pa se po dobijanju specijalizacije doktori dodatno usavršavaju i vrlo je važno da pacijenti veruju svojim doktorima jer je njihova misija da ih leče i pomognu im – kategorična je dr Vesna Tomin.

Naša sagovornica podseća da će se rekonstrukcija nastaviti i u narednom periodu. U drugoj fazi rekonstruisaće se tzv. nova bolnica i dograditi aneks, dok su trećom fazom obuhvaćene upravna zgrada, centralna kuhinja, kotlarnica i prostorije za centralni kiseonik.

-Kada vidimo kako to izgleda u dve zgrade u kojima su radovi završeni, da postoji centralna ventilacija, klimatizacija, dvokrevetne sobe, prostrana kupatila, maksimalni uslovi za smeštaj pacijenata shvatamo šta znači Bolnica 21.veka – navodi dr Tomin.

U protekle dve godine sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo u velikoj meri zanovljena je medicinska oprema. CT i svi aparati na Radiologiji su novi, ultrazvučni aparati, digitalni mamograf, duodijagnostik, nova rendgenska cev, mobilni RTG aparati. Sva odeljenja imaju nove ultrazvučne aparate i defibrilatore, nove su i hirurške lampe, moderni porođajni stolovi. Promenjena je i zamenjena novom reverzna osmosa koja je srce dijaliznog procesa, patologija je opremljena najsavremenijom opremom za brzu i kvalitetnu patohistološku dijagnostiku, na Fizijatriji je aparat za fizikalnu terapiju, tekar, kakav imaju najbolje klinike u zemlji.

-Sve što imamo od opreme i šta je urađeno u građevinskom smislu pomaže nam da prevaziđemo prepreke i da brže dođemo do dijagnoze. U narednih pet godina, sigurna sam da će naša Bolnica postati moderna zdravstvena ustanova, sa najboljim uslovima za smeštaj bolesnika i sa svim neophodnim sredstvima za rad potrebnim za efikasno i efektivno lečenje – zaključila je dr Vesna Tomin.

U Opštoj bolnici zaposleno je 565 radnika. Nedostaje 19 lekara i 20 medicinskih sestara.

NEDOSTAJU DVE GENERACIJE SPECIJALISTA

Na pojedinim odeljenjima nedostaju čak dve generacije lekara specijalista za čije školovanje je potrebno četiri i pet godina. Propust je napravljen kada deset godina nije dodeljena nijedna specijalizacija i sada je to došlo na naplatu.
-Na odeljenjima gde nedostaju lekari rade kolege iz penzije, kao i lekari zaposleni po ugovoru o dopunskom radu iz zrenjaninske i senćanske bolnice. Onkološke pacijente zbrinjava onkolog iz Sente koji dolazi dva do tri puta nedeljno u zavisnosti od potrebe. Kada je naš ORL specijalista na odmoru menjaju ga dvojica kolega iz Zrenjanina. Na Hirurgiji dežuraju tri hirurga iz Zrenjanina. Moramo se međusobno pomagati i mi smo izlazili u susret Bolnici u Zrenjaninu kada nisu imali anesteziologe, zbrinjavali smo i hematološke pacijente kada nisu imali specijalistu iz ove oblasti. Saradnja između ustanova postoji i moramo je negovati – dodaje naša sagovornica.

ZA ČETIRI GODINE 11 LEKARA BIĆE U PENZIJI

Vrlo brzo i 11 lekara specijalista steći će uslov za zasluženu penziju. U sledeće četiri godine u penziju će specijalisti radiologije, interne medicine, ginekologije, biohemije, urologije, dermatologije, pedijatrije, endokrinologije i fizijatrije.

LOBIRANJE ZA MLADE

Dr Tomin u stalnom je kontaktu sa studentima medicine iz našeg grada.
-Važno je da deca iz našeg grada i đaci, kojima sam delom i predavala u srednjoj školi, znaju da su dobrodošli u Bolnicu po završetku fakulteta. Ponosna sam na sve njih jer su mnogi među najboljim studentima. Svakog našeg studenta medicine pozovem pred diplomski ispit i kažem im da ih čekamo i da im niko neće pružiti ono što ćemo im dati. Drago mi je što su me mnogi poslušali i sada su naši specijalizanti – kaže dr Vesna Tomin.

ODGOVORNOST PREMA POSLU

Doktorka Vesna Tomin prisetila se i teške situacije u kojoj je stručnost i požrtvovanost lekara dovela do srećnog ishoda:
-Jednu noć imali smo jako tešku situaciju sa novorođenčetom koje se rodilo i ne diše. Doktor Prunić i ja smo se usaglasili da je moguće da ima stenozu ili aterziju hoana odnosno blokadu nosa koja otežava disanje. Pozvali smo dr Zoltana Antala, otorinolaringologa u dva sata posle ponoći i iako problem nije bio iz njegove oblasti ostao je sa nama sve do jutra da bi pomogao. Pozvali smo i četvrtog lekara iz tercijarne ustanove, neonatologa intezivistu i tada se pokazalo iskustvo jer je dr Zoltan uspeo da provuče sondu i pomogao da se beba u stabilnom stanju transportuje do Novog Sada. Ovo je pravi primer odgovornog lekara i to treba da negujemo kod mladih doktora – ispričala je naša sagovornica.
A.Đ.

error: Content is protected !!