obeležavanje

mokrin-krst-3PG

Crkvena i Varoška slava Sveti Arhangel Mihailo biće obeležena sutra, 21. novembra, u Mokrinu.  U 9 sati u crkvi je sveta Liturgija, nakon koje će u Galeriji Doma kulture biti rezanje slavskog kolača u prisustvu kuma slave Marka Rakina, predstavnika sela, grada i meštana.

Ove godine, kako ističe predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić, zahvalnice će dobiti predstavnici DVD-a i KUD-a „Mokrin“. Slava će biti prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu, kao i da se najave planovi za narednu.

Podsetimo i da je crkva Svetog Arhangela Mihaila je spomenik kulture u nepokretno je kulturno dobro od izuzetnog značaja. U njoj  se nalazi visoka barokna oltarska pregrada, sa drvorezbarskim radom rokajnih motiva, i to  je prvi  slikarski poduhvat Teodora Ilića Češljara po dolasku sa školovanja na bečkoj Akademiji. To je ujedno i jedini u potpunosti sačuvan Češljarov ikonostas.

Sveti Arhangel Mihailo smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv jeresi.

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

kozma-i-damjan-slava-(1)

Svetom Liturgijom koju je služilo sveštenstvo naše eparhije, uz rezanje i osvećenje slavskog kolača u  Hramu Svetih Kozme i Damjana obeležena je slava Sveti Vrači. Po blagoslovu episkopa banatskog kikindski hram slavu slavi dva puta godišnje 14. jula i 14. novembra.

Ovogodišnji kumovi bile su porodice Stupar i Zavišin. Supružnici Vladimir i Silvija prvi put su kumovali.

-Svake nedelje i crkvenim praznicima prisustvujemo Svetoj Liturgiji i ovaj hram doživljavamo kao svoju kuću – kazao je Vladimir Stupar. – Kumstvo je glavna odlika hrišćanstva i nama je čast što smo i na ovaj način pomogli obeležavanju slave. Radujemo se svemu što se dešava u hramu, a posebno smo srećni što je započeta izgradnja zvonika.

Branislav Zavišin napomenuo je da je njegova porodica nekoliko puta bila u ulozi kuma slave.

-Smatram da je važno da održavamo veru, ali i tradiciju i Hram Svetih Kozme i Damjana nas uči tome. Kumstvo je privilegija i donosi zdravlje doma i ukućana. Pomažemo izgradnju koliko i kada možemo – dodao je Branislav Zavišin.

Svetoj Liturgiji prisustvovali su vernici, kao i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima za izgradnju zvonika. Već 22 godine gradimo i radimo zahvaljujući, pre svega, dobrim ljudima koji su pomagali na mnogo načina. Blago vama i nama što možemo u našoj Kikindi da imamo ovakvu svetinju jer najvažnije je imati zdravu porodicu i zajednicu.

Ovom prilikom protojerej Petrović podsetio je da je u toku izgradnja zvonika na kom će se nalaziti tri zvona težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole.

Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

A.Đ.

opasulji-se-(4)

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ daanas, 4. novembra obeležava Dan ustanove. Rođendan, 71. po redu, obeležen je uz igru i pesmu u svim vrtićima, osluškujući dečije želje i ideje. Direktorica Kristina Drljić ističe da je nova školska godina počela uspešno.

-Uspeli smo da upišemo stotinu dece koja su bila na listi čekanja otvaranjem predškolskih grupa u osnovnim školama. Čitavo leto radili smo na tome da obezbedimo dodatni prostor. U „Plavom čuperku“ i u „Kolibriju“ oformljene su po jedna jaslena grupa, u skladu sa potrebama. I tokom ove školske godine naši vaspitači prisustvovaće seminarima čiji je cilj da se obogati i unapredi vaspitno-obrazovni rad – navodi naša sagovornica.

Svi vrtići su dobro opremljeni didaktičkim i ostalim sredstvima za rad. Tokom letnjeg raspusta obavljeni su i molersko-farbarski radovi u objektima u kojima je to bilo potrebno.

-U predškolskim grupama u školama obezbedili smo sve što je potrebno kako bi bile identične kao u vrtićima. Od kompanije NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“ dobili smo sredstva za ugradnju solarnih panela u vrtiću „Neven“ u Mokrinu. Zamenjena je kompletna rasveta u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“. Obezbeđeno je i 10 novih klima. Očekujem da će u narednoj godini i u preostalih nekoliko vrtića celodnevnog boravka biti obezbeđena klimatizacija.  Kako deca provode vreme i napolju u dvorištima, se sprave su proverene i uređene. Kako je najavljena jaka zima planiramo da ih zazimimo kako bi ih sačuvali. Sve priručne kuhinje u našim objektima su od prohroma, što smo završili pred početak ove školske godine. Kupljene su i dve velike mašine za pranje posuđa  – saznali smo od Kristine Drljić.

Kupljeni su i novi krevetići i posteljina, kao i deo nameštaja i escajga za pojedine vrtiće. U protekle dve godine ugrađeni su i dojavni sistemi protivpožarne zaštite u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“, a naredni na redu je „Kolibri“ gde će se sanirati i električna instalacija. Cilj je, navodi Drljić, da deca imaju što bolje i kvalitetnije uslove za boravak i rad u vrtićima.

 

A.Đ.

sove

Kikinda u novembru ponovo postaje grad sova. Sovembar je počeo zvanično danas i trajaće do 28. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Muzejski savetnik i diplomirani biolog Ljubica Vojvodić ističe da je ove godine u Narodnom muzeju Kikinda pripremljena i jedna nova radionica namenjena deci od 6 do 12 godina.

-U pitanju je edukativno-kreativan program koji deci na zanimljiv način približava svet sova i otkriva kako njihova izoštrena čula omogućavaju lov u mraku. Radionica je namenjena školskim grupama i nosi naziv „Sovine super moći: sluh i vid u akciji“, a učešće je moguće uz prethodnu najavu na broj telefona 422-500 – navodi Vojvodić.

Tokom čitavog novembra, posetioci će moći da učestvuju u brojnim edukativnim, kreativnim i istraživačkim radionicama namenjenim deci i porodicama kao i da prisustvuju zanimljivim pričama o sovama u školama. Centralno mesto dešavanja biće Narodni muzej Kikinda, gde će se svakodnevno (od ponedeljka do subote) organizovati aktivnosti poput „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“. Prijava je jedino neophodna za radionicu „Sovine super moći“, dok su ostale aktivnosti otvorene za svu decu i roditelje.

-Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje će učenici osnovnih i srednjih škola kreirati svoju školsku maskotu sove. Na kraju manifestacije biće organizovan izbor najlepše školske sove – izjavila je Jasmina Orašanin, direktorka Turističke organizacije Kikinde.

Cilj ovogodišnjeg „Sovembra“, kako ističu organizatori, jeste da se kod dece probudi radoznalost i ljubav prema prirodi, koja sve više ustupa mesto digitalnim uređajima. Svi programi su besplatni, a iz Muzeja pozivaju građane da tokom novembra posete izložbe i radionice, nauče nešto novo i uživaju u druženju sa ovom mističnom pticom.

T.D.

 

 

 

 

 

idjos-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „Milivoj Omorac“ iz Iđoša obeležava Dan škole. Ovom prilikom posetili su ih pesnici, korisnici „Naše kuće“, kao i učenici iz drugih škola. Zanimljivim i edukativnim radionicama učenici su, kroz igru, stekli nova znanja.

-Dan škole je 6. oktobar, ali ga ove godine obeležavamo nešto ranije jer smo imali priliku da ugostimo pisce koji učestvuju u „Zmajevim dečijim igrama“. Tema kojom proslavljamo važan dan su mostovi jer nas oni povezuju i spajaju različitosti. Želimo da ukažemo na to da su naši đaci temelj svakog mosta – navela Vesna Šavija, direktorica.

Danu škole prisustvovao je i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Učenici i zaposleni osmislili su lep program, a ovo je prilika za druženje i razmenu iskustava sa drugim školama. Želim im da nastave da rade kao i do sada s obzirom na to da je ova obrazovna ustanovama promer dobre prakse na koji način treba da se povežu deca i odrasli – kazao je Tihomir Farkaš.

Pomenutu obrazovnu ustanova pohađa 134 đaka, među kojima je 20 prvaka

-Primetna je tendencija većeg broja učenika, što je posebno značajno za seosku sredinu. Svake godine trudimo se da ulažemo u učionice i zgradu tako da je ove godine u planu adaptacija dela kotlarnice u koju će se izmestiti školska arhiva koja će najpre biti sređena. Među većim investicijama je i potpuno opremanje učionica digitalnim tehnologijama poput projektora i klimatizacija – dodala je Vena Šavija.

Iđošku školu posetili su učenici Osnovne škole „Jovan Popović“ iz Kikinde, ali i udruženja građana iz sela.

A.Đ.

dan-starih-ck-(2)

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, 1. oktobra u Crvenom krstu za korisnike programa „Briga o starijima“ organizovane su radionice i druženje.

Učesnice su istakle značaj programa, ali i ovakvih druženja.

-Sama sam kod kuće i znači mi to što izađem iz kuće, radim nešto korisno i naučim nešto – rekla je Ljubica Pomorišac, koja je zajedno sa desetak sugrađanki bila u Crvenom krstu. – Razgovaramo, delimo uspomene i razmenjujemo iskustva.

Program „Briga o starijima“ namenjen je osobama starijom od 65 godina i važan je radi pružanja psihosocijalne podrške.

-U okviru programa kontrolišemo zdravlje najstarijih sugrađana koji su pretežno u samačkim domaćinstvima – pojasnila je Ljiljana Bogosavljev, saradnica Crvenog krsta. – Na nama je da im pružimo podršku. Ovakve radionice značajne su za starije osobe jer im omogaćavaju da se druže, međusobno upoznaju, da se socijalizuju, ali im se u funkciji održava i fina motorika.

Ovogodišnji dan obeležava se pod sloganom „Starije osobe pokreću lokalne i globalne akcije: Naša prava, želje i blagostanje“, čime se podseća na značaj aktivnog učešća starijih u društvu.

basaid-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „1. oktobar“ u Bašaidu proslavila je značajan jubilej 80 godina postojanja. U obeležavanje su se uključili svi učenici i zaposleni, tako da su tokom čitavog dana u školi organizovane radionice i drugi sadržaji.

-U školu je u prethodnom periodu dosta ulagano, tako da su učionice, kabineti i prostor za rad u veoma dobrom stanju – kazao je Mirko Vlajkov, direktor OŠ „1. oktobar“. – Ono što je u ovom momentu najneophodnije je sanacija platoa u dvorištu. On je u lošem stanju i neophodno je betoniranje i popunjavanje rupa.

Dan škole čestitao je i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća koji je posetu iskoristio da razgovara sa zaposlenima.

-Bašaidska škola primer je dobre prakse. Ustanova je dobro opremljena svim neophodnim učilima, prostor je uređen i prilagođen savremenoj nastavi. Učenicima pruža mogućnost da stiču znanja i dodatno se usavršavaju, a na lokalnoj samoupravi je da pomogne da se rad još više unapredi – istakao je Tihomir Farkaš.

U školi ima 250 učenika i ove godine upisana su dva odeljenja prvaka sa ukupno 42 đaka.

djura-dan-skole

Učenici i zaposleni Osnovne škole „Đura Jakšić“ proslavili su 75. rođendan. U obeležavanje su se uključili svi učenici sa svojim učiteljima i nastavnicima, a radionice je osmislio Đački parlament.

-Učenici su mogli da se uključe u izvođenja ogleda iz prirodnih nauka, da učestvuju u zanimljivoj geografiji, u debati – za i protiv mobilnih telefona u školi i da li treba smanjiti broj časova, da igraju šah – istakla je direktorica Biljana Šimon. – Zanimljiv je bio i kviza o Đuri Jakšiću jer nam je važno da se naši učenici više upoznaju sa likom i delom velikog slikara i književnika, po kojem naša škola nosi ime. U proteklom periodu urađeno je puno toga. Postavljena je kompletna spoljna rasveta i sada je dvorište odlično osvetljeno. Uređene su i učionice za prvake i svi učenici niže smene imaju svoje ormariće za odlaganje udžbenika i školskog pribora, adaptiran je i kabinet za biologiju. U narednom periodu planiramo da konkurišemo za sredstva za osavremenjavanje školske Biblioteke i za uređenje Dnevnog boravka.

Danu škole prisustvovali su i gradonačelnik Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Dan škole osmišljen je da svi podjednako budu zastupljeni, u skladu sa interesovanjima, a da se to svidelo đacima potvrdili su mi u razgovoru – precizirao je gradonačelnik Mladen Bodan. – I predškolska grupa koja se nalazi u prostorijama škole odlično funkcioniše i oni su takođe učestvovali u radionicama. Ova škola primer je na koji način može da se reši problem nedostatka mesta u vrtićima. U objekat i u osavremenjavanje nastave dosta je uloženo, na zadovoljstvo đaka, nastavnika i roditelja.

Za učenike  od prvog do četvrtog razreda organizovane su „Kefalica“ i đačka pijaca. U okviru sportskih aktivnosti odigrane su utakmice fudbala, odbojke i košarke.

OŠ „Đura Jakšić“ ima 380 učenika.

A.Đ.

kolonizacija-bvs-(2)

Povodom Dana kolonizacije, u organizaciji Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo upriličena je izložba i prezentacija na temu „Kolonizacija Vojvodine 1945-1948“.  O temi su govorili dr Jelena Veselinov, istoričar prava i upravnica poslova „Matice srpske“, dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar „Matice srpske“ i Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine.

-Pre 80 godina nova socijalistička vlast  posle Drugog svetskog rata kolonizovala je partizanske porodice radi naseljavanja Vojvodine – istakao je ovom prilikom dr Milan Micić. – Tokom 10 meseci u Vojvodinu je stiglo 250.000 ljudi u 114 mesta i to je najveći kolonizacioni poduhvat u istoriji Vojvodine, a istovremeno i najorganizovaniji i najhumaniji po uslovima. Kolonizovane su partizanske porodice iz cele ondašnje Jugoslavije i tačno su dobijene kvote koliko koja Republika gde naseljava. Stanovnici Bosne i Hercegovine naselili su deo oko Bačke Palanke i 29 trougla između Kikinde, Zrenjanina i Jaše Tomića. Banatsko Veliko Selo sastavljeno je od tri Soltura, Svetog Huberta i Šarlovila. Pomenuta naselja formirana su 1770. i 1771. godine i u njima su živeli Francuzi iz okoline Meca. Na ovaj prostor stigli su kolonisti iz Bosanske Krajine, iz okoline Drvara, Bosanskog Petrovca i najviše iz Bihaća.

Pre dolaska porodice su pisale molbe za naseljavanje i došle su organizovano. Tada su im dodeljene kuće i zemljište s tim  da jedan deo porodica nije mogao da izdrži u novoj sredini, nije im odgovarao način života, pejzaž, klima tako da su se te porodice vraćale u Bosansku Krajinu.

-Oni koji su ostali prošli su kroz prilagođavanje, učili su da žive novim načinom života u rada. Komunističke vlasti izvršile su kolektivizaciju zemlje i imovine i formirane su seljačke radne zadruge. One su bile način da se kolonisti brže prilagode životu u ravnici, ali i da se na ideološki politički oblikuju u skladu sa interesima komunističkih vlasti – zaključio je Micić.

Na tragu želje da sledi misiju koju „Matica srpska“ već dva veka sprovodi na ovim prostorima, a koja se ogleda u očuvanju bogatog srpskog istorijskog nasleđa,  grad Kikinda je pre nekoliko godina potpisao sporazum sa ovom važnom ustanovom, podsetila je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je prisustvovala događaju.

-Ovakvi susreti i događaji su dokaz plodonosne saradnje. Zadatak „Matice srpske“ je bio da nam, iz ugla stručnjaka, približi sve značajne istorijske događaje i procese u koji spadaju i migracije koje su karakteristične za ove krajeve. Ove godine obeležava se osam decenija od kako su Srbi iz Bosne i Hercegovine, Krajine, Like, došli i naselili ove prostore. Sa sobom su doneli kulturu, običaje, mentalitet i osobenosti svog kraja. U novoj sredini suočili su se sa svim izazovima koji su ih sačekali. Bilo je potrebno da se adaptiraju na okolinu i na starosedeoce. Večeras je bila prilika da čujemo koliko je značajna bila kolonizacija te 1945. godine i na koji način su uticali na očuvanju srpskog naroda i nacionalnog identiteta i bića – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ovom prilikom otvorena je i izložba posvećena krajiškom piscu Branku Ćopiću u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad. Postavka je kolaž fotografija, rukopisa, novinskih isečaka i anegdota posvećenih pomenutom književniku.

Događaju su prisustvovali meštani, kao i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

A.Đ.

error: Content is protected !!