nato bombardovanje

subnor-nato-(1)

Članovi kikindskog SUBNOR-a  obeležili su 26-to godišnjicu, od bombardovanja Kikinde 1999. godine. Ovom prilikom, zajedno sa izviđačima odreda „Proka S.Plavi“ i pripadnicima PJP, posetili su nekadašnju kasarnu „Servo Mihalj“ koja je bila na meti NATO Alijanse.

Noći između 31. maja i 1. juna prisetili su se Savo Orelj, tada aktivan starešina i Neda Miladinov, starešina u rezervi. Te noći, neposredno posle ponoći 1.juna, odjeknule su četiri razarajuće eksplozije, dva projektila pogodila su magacin za minsko-eksplozivna sredstva, a druga dva razrušila  su Centar za obuku pasa. Oba objekta su pravovremeno bila ispražnjena. Peti projektil, je imao za metu železničko čvorište Rumunija – Beograd, ali je završila u njivi, ne neeksplodirana. Na sreću, i prisebnosti stražara u neposredno blizini eksplozija, nije bilo ljudskih žrtava. Agresiju je izvršila eskadrila španske avijacije, pri NATO alijansi.

Ovim povodom na spomeniku „Tuga“ položeno je cveće i upaljene su sveće.

„Naša je dužnost i obaveza, da negujemo kulturu sećanja, na događaje i pojedince iz naših oslobodilačkim ratova, kao i da mlađim generacijama prenosimo, sve ono, zbog čega su položeni životi, a to je sloboda u kojoj danas živimo“, poručili su iz SUBNOR-a.

Film-o-bombardovanju-(8)

Obeležavanje 26 godina od početka NATO agresije na našu zemlju nastavljeno je večeras, u svečanoj sali Narodnog muzeja, prikazivanjem prvog dela serijala „Hronologija jednog bombardovanja“. U organizaciji Grada Kikinde i udruženja Srpski ratni veterani, projekciji su prisustvovali sagovornici u ovom dokumentarnom ostvarenju Radio-televizije Srbije – ratni drugovi Kikinđanina Miodraga Gladiševa, starijeg vodnika prve klase koji je poginuo u Kuršumliji, u prvom napadu Alijanse na SR Jugoslaviju, kao i njegova sestra Anica Drinjak.  “Imao je samo 39 godina. Ostavio je za sobom suprugu i ćerku. Da je poživeo, sada bi bio deda”, kaže Anica.

Autorka serijala, Slađana Zarić, u prvom delu filma opisuje početak bombardovanja 24. marta 1999. godine, kada je pogođeno oko 40 meta, vojnih ciljeva. Prema svedočenjima američkih pilota, na nebu iznad Jugoslavije tog dana nalazilo se oko 400 NATO aviona.

Tada potpukovnik Josip Vištica, jedan od načelnika logistike u 354. motorizovanoj brigadi u Kuršumliji, prisetio se dramatičnih trenutaka:

– Tog kobnog dana, u Kuršumliji je postojalo tajno komandno mesto Treće armije, za koje mi nismo znali. Bili smo u komandi, i nakon postrojavanja, trebalo je da se vratimo na svoja radna mesta. Tada nam je naređeno da se prebacimo na nove lokacije. Uspostavljen je prolaz ispod Centra veze, koji nas je odveo u tajno sklonište. Tačno u 19 sati, kasnije smo saznali, iz Napulja su lansirane tri krstareće rakete tipa „Tomahavk“ sa ciljem da unište komandno mesto, očekujući da se tamo nalazi vrh države i vojske. Nažalost, u tom napadu poginulo je 11 naših saboraca, dok je više desetina ljudi teško ranjeno – rekao je Vištica.

Te noći, najmodernijim avionima Alijanse suprotstavili su se lovci MiG-29, ali je srpsko vazduhoplovstvo u prvim satima agresije ostalo bez pet letelica. Nekoliko dana kasnije, oboren je čuveni američki avion F-117, poznatiji kao „nevidljivi“.

Nakon početnih udara, NATO je prešao u drugu fazu bombardovanja, koja je podrazumevala intenzivnije napade i prve civilne žrtve. Upravo u tom periodu, u Vranju je stradao Kikinđanin Željko Alar.

Ove večeri, sa mnogo emocija, prisutni su se prisetili tragičnih događaja koji su obeležili 78 dana agresije. Projekciji je prisustvovao i predsednik Gradskog parlament, Dušan Popeskov. Radio-televizija Srbije će kroz serijal „Hronologija jednog bombardovanja“ prikazati celokupan tok NATO napada na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, kako se tragični dani nikada ne bi zaboravili.

S. V. O.

 

 

tuga-spomenik

Povodom obeležavanja 26. godina od početka vazdušnih napada NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), u ponedeljak će polaganjem venaca, na spomen ploču „Tuga“, u centru grada, biti organizovano centralno obeležavanje ovog važnog datuma.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. U njemu je učestvovalo 13 država, a još devet zemalja ustupilo je vazdušni prostor za sprovođenje agresije.

Prestanku NATO bombardovanja prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

 

godišnjica bombardovanja

Dostojanstveno i svečano Kikinda je obeležila Dan sećanja na stradale u NATO agresiji i 24. godišnjicu od početka bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Vence i cveće na spomenik „Tuga” položili su predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, pripadnici vojske i policije, članovi boračkih organizacija, rodbina i porodice stradalih.

U svečanom programu učestvovali su učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev” i osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović” i „Bratstvo jedinstvo” iz Banatske Topole.

Prethodno je u zgradi Policijske uprave, polaganjem venaca i minutom ćutanja odata počast poginulim pripadnicima policije.

 

error: Content is protected !!