nadoknada

DEJAN VUK STANKOVIC

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je danas da će fakulteti koji nadoknade nastavu dobiti kvote za upis nove generacije studenata i da će moći da sprovedu upis, a da fakulteti koji ne sprovedu nadoknadu i izgube godinu neće moći da sprovedu upis novih studenata.

Stanković je gostujući na K1 televiziji, rekao da će fakulteti koji ne uđu u „čamac za spasavanje“, izbrisati sebe sa akademske mape i upozorio da ponestaje vremena i da na fakultetima treba da budu ozbiljniji i odgovorniji kada je reč o rokovima.

„Može još da se kupe karte, ali mislim da ih ponestaje. Mislim da ponestaje vremena. Predugo sve ovo traje, a ulog je ogroman – opstanak obrazovanja. Ima još onih koji žive u nekom specifičnom političkom stanju koje spaja fantazmu i neki inat i beg od odgovornosti za ovo što je urađeno proteklih meseci“, rekao je Stanković.

Ocenio je da je vreme da svako ko je na univerzitetu, bez obzira kako je politički opredeljen, podvuče crtu ističući da je prioritet svih prioriteta da Srbija ima funkcionalan visokoškolski sistem.

Stanković je rekao da je onlajn nastava iznuđeno i privremeno rešenje za ovu školsku godinu i da je posledica okolnosti u kojima se nalazimo.

„Tako je kako je, bolje i onlajn nastava, bolje možda i veća dinamika kada govorimo o ispitnim rokovima, ali da studentima i društvu, prosto univerzitet, oduži svoju dug, a to je da prenese znanje i verifikuje to znanje kod studenata“, kazao je Stanković.

Govoreći o rokovima da fakulteti nadoknade nastavu, Stanković je rekao da se planovi nadoknade razlikuju od fakulteta do fakulteta i da fakulteti koji imaju teorijsku nastavu uz malo veći napor volje i angažovanje nastavnika i studenta na radu na onlajn platformama, mogu brže to da završi.

„Razgovarao sam sa ljudima sa Matematičkog fakulteta, njihovi intenzivni kurs kojim bi najveći deo gradiva prve godine završili, traje deset nedelja. Oni su već započeli i već im se to na određeni način isplati, jer država svakoga ko je spreman da nadoknadi nastavu pravično nagradi zaradom koja mu pripada. Mi želimo politiku čistih računa“, kazao je Stanković.

Naglasio je da oni koji budu želeli da ostanu deo procesa problema da će biti „izbačeni iz čamca za spasavanje“ i da će te institucije same sebe rasformirati.

Upozorio je da su pojedini fakulteti pred ozbiljnim finansijskim i organizacionim izazovima koji mogu ugroziti njihov opstanak i ukazao da se finansiranje fakulteta bazira na broju novih studenta, kao i da već postoje dugovi određenih institucija.

„Ako nemate nove studente, i nemate osnove da dobijate novac, kako će da prežive. Medicinski fakultet ima 1000 stranih studenta čija školarina košta više hiljada evra. Neisporučena usluga podrazumeva zahtev za kompenzaciju. Uz zatezne kamate. Ko pokriva taj dug? Da li imaju tolike sopstvene prihode da mogu da kompenzuju tu šteta? Domaći studenti koji su, takođe, na samom finansiranju, a koji nisu dobili uslugu, mogu da pokrenu to“, rekao je Stanković.

On je kazao da o tome treba da razmišljaju dekani i uprave fakulteta, a da je su ministarstvo i vlada stvaraju organizaciono-finansijski i normativne pretpostavke i naglasio da su spremni da pomognu svakom fakultetu.

Stanković je rekao da, uprkos blokadama, veliki broj visokoškolskih ustanova nastavlja sa radom, da u Kragujevcu rade svi fakulteti, da u Novom Sadu u kontinuitetu radi Učiteljski fakultet, a u Subotici se nastava odvija na mađarskom jeziku.

Dodao je da novosadski univerzitet ima 13 fakulteta, od kojih sedam već funkcioniše, dok je još jedan fakultet na putu da proradi.

Kako je rekao, u Beogradu je više od dve trećine fakulteta dobilo dozvolu za onlajn nastavu.

Stanković je rekao da se očekuje da i oni koji su do sada bili među najtvrđim protivnicima prelaska na onlajn model promene stav.

„Biće još nekih koji su bili radikalni u tom frontu odbijanja onlajn nastave, jer je to racionalno rešenje u datim okolnostima“, kazao je Stanković.

Kako je rekao, u Beogradu je više od dve trećine fakulteta dobilo dozvolu za onlajn nastavu.

Stanković je rekao da se očekuje da i oni koji su do sada bili među najtvrđim protivnicima prelaska na onlajn model promene stav.

„Biće još nekih koji su bili radikalni u tom frontu odbijanja onlajn nastave, jer je to racionalno rešenje u datim okolnostima“, kazao je Stanković.

Dodao je da bi, da su fakulteti odmah prihvatili moratorijum od 120 dana što je bio predlog na prvom sastanku premijera Đura Macuta i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, do sada nadoknadili trećinu ili četvrtinu nastave i da bi možda bio organizovan i jedan ispitni rok.

Međutim, kako kaže, pojedine visokoškolske institucije odbile su ovu ponudu, što je Stanković ocenio kao propuštenu priliku za stabilizaciju sistema, a da je svaki izgubljeni dan novi udar na akademsku zajednicu, ali i na budućnost studenata.

On je još jednom apelovao na razdvajanje obrazovanja od političke naglasivši da smo na ivici da nam nešto propadne, a to se posle jako teško sastavlja.

„Može da se sastavi, ali su rizici i troškovi mnogo veći i opasnost mnogo veća da to ne uspe. Bolje da sačuvamo postojeće i da ga postepeno unapređujemo. Da izbegnemo zamku konfrontacije, koja ima itekako dnevno-političku aromu, gde se prelazi iz priče o odbrani autonomije univerziteta u kontranapad u odnosu na vladu, na ministarstvo, na predsednika Republike“, rekao je Stanković.

(Izvor: RTV)

OIP-(11)

Učenici osnovnih i srednjih škola na teritoriji grada drugo polugodište pohađaju, najblaže
rečeno, šarenoliko. Od toga da časovi traju 45 i 30 minuta, do toga da uopšte nemaju nastavu. Od 1.070 prosvetnih radnika 130 je i dalje u totalnoj obustavi. U želji da istražimo kako se odvija nastava u svim osnovnim i srednjim školama pozvali smo svih devet seoskih i deset gradskih škola i saznali kako su radili ove nedelje.

Škola „Jovan Popović“ sa đacima radi 30 i 45 minuta, a u toku je i nadoknada propuštenih
časova. U ovoj obrazovnoj ustanovi nijednog momenta nije bilo prestanka rada i najveći deo
prosvetnog kadra radio je punu minutažu od 20. januara kada je počelo drugo polugodište.
U Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ učitelji i nastavnici drže časove 45 i 30 minuta i više je onih koji rade uobičajeno. Započeta je i nadoknada časova koja će prema sadašnjoj dinamici biti završena do kraja meseca.

„Vuk Karadžić“ ima tri zaposlena koji časove drže 30 minuta, a svi ostali rade uobičajenih 45
minuta. Nadoknada počinje naredne nedelje i to časova za one zaposlene koji su dve nedelje u
februaru bili u totalnoj obustavi. Ove nedelje u OŠ „Feješ Klara“ većina nastavnog kadra ima časove od 45 minuta. Manji deo je u totalnoj obustavi. Pored toga započeta je i nadoknada časova koje su učenici izgubili s obzirom na to da u jednom periodu nije bilo nastave iz pojedinih predmeta i kod pojedinih učitelja.

I u „Svetom Savi“ časovi iz većine predmeta i kod učitelja su u trajanju od 45 minuta. Manji deo
nastavnika je i dalje je u totalnoj obustavi. Započeta je i nadoknada propuštenog gradiva.
Od 44 nastavnika i učitelja u OŠ „Žarko Zrenjanin“, šest je u obustavi. Radi se 30 i 45 minuta, a nadoknada nije počela s obzirom na to da u plan treba da budu uvršteni i prosvetari koji i
dalje ne drže časove.

U ruskoselskoj školi „Gligorije Popov“ časovi su 30 i 45 minuta, a pri kraju je i nadoknada
časova. U totalnoj obustavi ova škola bila je sedam dana i do 4. aprila nadoknadiće se
propušteno. Učenici škole „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima imaju časove od 30 minuta. Nadoknada nije počela, a obustava je bila tokom jedne nedelje u februaru.

Nakovčani u školi „Petar Kočić“ od početka nedelje imaju časove u trajanju od 45 minuta.
Započeta je i nadoknada gradiva, a realizuju se i sve van nastavne i dopunske aktivnosti.
Od svih nastavnika i učitelja u OŠ „Slavko Rodić“ u Banatskom Velikom Selu dvoje drži časove 30, a ostali 45 minuta. U ovom mesecu nema nadoknade propuštenog.

U najmanjoj školi „Bratstvo-jedinstvo“ iz Banatske Topole 15 prosvetara je u obustavi, a svega
petoro radi i to drže časove 45 minuta. Nadoknada će početi tek kada svi koji drže časove budu
počeli sa radom. Škola „1. oktobar“ ima časove u trajanju od 30 i 45 minuta. Nadoknada još nije započeta, a u ovoj školi čitav februar većina nastavnika i učitelja bila je u obustavi.

U iđoškoj školi „Milivoj Omorac“ šest prosvetnih radnika je u obustavi, a ostali drže časove od 30 i 45 minuta. Ni u ovoj školi još uvek se ne nadoknađuje propušteno.
Najveća seoska škola „Vasa Stajić“ iz Mokrina u najvećoj meri ima časove od 30 i 45 minuta.
Počela je i nadoknada časova. U OŠ „Mora Karolj“ iz Sajana časovi od početka drugog polugodišta traju 45 minuta i ovo je jedina škola na teritoriji grada koja je konstantno radila u punom obimu.

Kada je reč o srednjim školama situacija je drugačija.

U Ekonomsko-trgovinskoj školi nastavni kadar je u delimičnoj obustavi. Većina, 28 profesora
ne radi, a 19 ih drži časove u trajanju od 45 minuta. Nadoknada nije počela, a svakog dana u
školi se pravi raspored časova za naredni. I u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ je delimična obustava. Profesora koji ne drže časove je više u
odnosu na one koji rade, tako da nije moguće započeti sa nadoknadom.

U Tehničkoj školi od 73 prosvetna radnika, 26 drži časove u trajanju od 30 minuta. Praktična
nastava odvija se nesmetano, međutim oko 60 odsto maturanata ne dolazi na časove koje imaju.
U SSŠ „Miloš Crnjanski“ svi profesori su u obustavi.

R.K.

error: Content is protected !!